Lea i Darija (2011.): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Lea i Darija - Dječje carstvo premješteno na Lea i Darija (2011.): Promijenjen naslov filma. |
prilagođeno sa SH wiki |
||
Redak 1:
{{Infookvir film
| naslov filma = Lea i Darija
| naslov originala =
| veličina =
| slika =
| režija = [[Branko Ivanda]]
| producenti = [[Lidija Ivanda]]<br>[[Diego Zanco]]
| scenarij = [[Branko Ivanda]]<br>[[Drago Kekanović]]
| glavne uloge = [[Klara Naka]]<br>[[
| glazba = [[Alfi Kabiljo]]
| snimatelj =
| montaža = [[Marin Juranić]]
| distributer = [[Ars Septima]]
| godina = [[2011]].
| trajanje = 101 min
| država = [[Hrvatska]]
| jezik = [[hrvatski]]
| žanr = biografska drama
| web stranica = http://www.leaanddarija.com/
| imdb_id = 935839
}}
'''''Lea i Darija''''' je [[Hrvatska|hrvatski]] [[biografija|biografski]] [[drama|dramski]] [[film]] iz [[2011]]. godine o životu mlade [[zagreb]]ačke glumice [[Lea Deutsch|Lee Deutsch]] i njezinom prijateljstvu s [[Darija Gasteiger|Darijom Gasteiger]]. Redatelj filma je [[Branko Ivanda]]. Snimanje filma započelo je u [[lipanj|lipnju]] [[2010.]] godine, a film je premijerno prikazan [[16. srpnja]] [[2011.]] prilikom otvaranja nacionalnog programa [[Pulski filmski festival|58. festivala igranog filma u Puli]]. <ref>[http://www.moj-film.hr/film/info/lea-i-darija/ Počela snimanja novog filma Branka Ivande]</ref> U distribuciju u kina krenuo je nakon premijere u [[zagreb]]ačkom HNK [[29. siječnja]] [[2012.]] <ref>[http://www.tportal.hr/showtime/film/173130/Lea-i-Darija-29-sijecnja-premijerno-u-Zagrebu.html Premijera "Lee i Darije"]</ref>
==
{{spoiler}}
Radnja [[film]]a započinje u [[Austrija|austrijskom]] [[Innsbruck]]u [[2010.]] godine gdje ostarjela [[Darija Gasteiger]] vadi [[film]]ove s uspomenama iz [[zagreb]]ačkih dana. Usred pregledavanja uspomena javlja joj se glas njezine prijateljice [[Lea Deutsch|Lee]] i pokušava ju prisjetiti na njihovo prijateljstvo i dane djetinjstva.
Nakon što Lea počinje pjevati pjesmu, radnja se vraća u [[Zagreb]] [[1939.]] kada veliki glumac i redatelj [[Tito Strozzi]] priprema dječju [[opereta|operetu]] ''[[Čudo od djeteta (opereta)|Čudo od djeteta]]'' za koju je, na glazbu [[Josip Deči|Josipa Dečija]] napisao [[libreto]]. Mlada [[Židov]]ka i vrlo talentirana scenska umjetnica [[Lea Deutsch]] dobiva glavnu ulogu koja zahtijeva i pjevačke i plesne vježbe. Lea je članica kazališnog ansambla ''Dječje carstvo'' koja djeluje u sklopu [[HNK Zagreb|HNK u Zagrebu]]. Lein talent prepoznat je to te mjere da je igrala i u nekoliko predstava na velikoj sceni kazališta, ali osobni vrhunac predstavlja ipak glavna uloga u opereti ''Čudo od djeteta''. Kako nije bilo uobičajeno da djeca izvode na velikoj sceni, predstava je trebala dobiti odobrenje strogog intendanta kazališta. Nakon Leine solo izvedbe, intendant i vijeće su bili toliko oduševljeni da su bespogovorno prihvatili predstavu i naručili premijeru za 20 dana.
U međuvremenu, u [[Zagreb]] dolazi Rod Riffler, ugledni učitelj suvremenog plesa, u pratnji prijatelja Louisa i plesačice Nade Ungar. On otvara privatnu plesnu školu u kojoj se pripremaju članovi ''Dječjeg carstva''. Isto tako, u [[Zagreb]] se iz [[Njemačka|Njemačke]] vraća obitelj Gasteiger - otac Gustav, [[inženjer]], majka Melita i kći [[Darija Gasteiger|Darija]]. Iako se isprva rađa rivalstvo između dvije talentirane [[plesač]]ice (ponajviše potaknuto od strane Darijine majke), Lea i Darija ubrzo postaju najbolje prijateljice. Svojim talentom, ponukaju Strozzija da pronađe predstavu s dvije glavne uloge u kojoj bi obje mogle glumiti. U tome je uspio - predstava ''[[Ivica i Marica (opera)|Ivica i Marica]]'' omogućila je i Lei i Dariji da glume zajedno i da igraju glavne uloge (Darija je igrala Ivicu, Lea Maricu).
Dok se prijateljstvo između dvije djevojčice razvija, rivalitet kojeg potiče Darijina majka prema Lei i njezinoj majci Ivki raste. Vrhunac toga dolazak je snimatelja iz [[Pariz|pariškog]] Pathea kako bi dokumentirali i snimali Leu, koja već uživa nadimak "hrvatske [[Shirley Temple]]". S druge strane, [[Europa]] je u tom razdoblju već u [[Drugi svjetski rat|ratu]], a [[Hitler]]ov [[Treći Reich]] postepeno širi svoj utjecaj i na [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslaviju]]. Nakon što se dotadašnja kraljevina u travnju [[1941.]] raspadne, na području Hrvatske uspostavlja se fašistička [[Nezavisna Država Hrvatska]] koja u roku od par mjeseci formira rigorozne i diskriminirajuće rasne zakone.
Obitelj Deutsch prisiljena je nositi oznake na odjeći, a stigla je i naredba o preseljenju u drugi dio grada. Ipak, mladi član [[Ante Pavelić|Poglavnikove osobne straže]], Tadija Kukić uspijeva srediti da on dobije stan Deutschovih, a kako mu se Lea sviđa (iako nisu nikad razgovarali), dozvoljava Deutschovima da ostanu u stanu te da mu daju samo jednu sobu na korištenje. Iako su isprva zbunjeni ponudom, Deutschevi ostaju u stanu s novim sustanarom. Novi udarac događa se kada Leu izbace iz kazališta i zabrane joj pristup zgradi. Njezin otac Stjepan i majka Ivka sastavljaju molbu za Ured za rasna pitanja pri Ministarstvu unutrašnjih poslova kako bi se Lei dodijelio arijevski status zbog zasluga koje je ostvarila prije [[10. travnja]] [[1941.]] godine. Molbu su potpisali brojni uglednici (Strozzi, [[Jakov Gotovac|Gotovac]]), a Stjepan Deutsch dolazi kod novoizabranog intendanta [[Dušan Žanko|Dušana Žanka]] koji obećaje kako će učiniti sve što je u njegovoj moći. Leu i njezinog brata Sašu pokrštavaju kako bi im osigurali egzistenciju, ali odbijaju to isto učiniti i sebi kako bi i dalje dobivali podršku lokalne [[židov]]ske zajednice.
Darija, u međuvremenu, dobiva priliku za snimanje u [[berlin]]skoj [[UFA]]-i i preuzima glavnu ulogu u ''Čudu od djeteta'' zbog rasnog statusa. Iako su izbjegli rasnu diskriminaciju, Gasteigerovi ne uživaju raniji ugled i, nakon što Lea posjećuje Dariju kako bi joj ova pokazala snimke iz [[Berlin]]a, nude pomoć Deutschovima. Stjepan Deutsch je završio na očnom odjelu Sestara milosrdnica kako bi bio skriven od progona ''(obitelj ga redovito posjećuje)'', a Tadija je zaprosio maloljetnu Leu kako bi joj dao dodatnu sigurnost. U međuvremenu, Lea se ipak zaljubila u Tadiju.
Ipak, relativnu sigurnost koju su uživali poremetila je mobilizacija na [[Istočni front (Drugi svjetski rat)|Istočni front]] koja je zahvatila i Tadiju. Deutschovi su znali da Tadijin odlazak znači i njihov odlazak, a to se upravo i dogodilo. Kada joj je prijateljica iz razreda htjela donijeti domaći uradak, naišla je na njemačkog časnika koji joj je rekao da su Lea i njezina obitelj otišli na odmor.
Lea, Ivka i Saša Deutsch su tada već bili u jednom od vagona što ih je prevozio za [[Auschwitz|koncentracijski logor Auschwitz]]. S njima je bio i lokalni [[rabin]]. Pri dolasku vlaka, Lea ima svoju posljednju fantaziju o plesu s Darijom u vagonu koji je smješten u polju dok ih promatraju svi prijatelji iz divnog razdoblja mira i sigurnosti.
Radnja se ponovo vraća u Innsbruck gdje stara Darija i Lea komuniciraju i dalje. Lea pokušava prisjetiti Dariju na njihovo prijateljstvo, no ova se uspijeva sjetiti svega osim svoje najbolje prijateljice. Zatim odlazi u sobu gdje čisti krzno svog psića Lole i grli se sa svojom kćeri. Film završava tako što kamera prikazuje lutke Darijine kćeri, među kojima se nalazi i jedna bijela lutka koju je Lea dobila na dar od kazališta prije premijere ''Čuda od djeteta''.
U odjavnoj špici saznajemo kako je Lea [[smrt|preminula]] u vagonu prije nego su stigli u [[Auschwitz]] [[1943.]] Ivka i Stjepan su stigli, no otad im se gubi svaki trag. Njezin otac preminuo je 15 godina kasnije. Gasteigerovi su živjeli u [[Innsbruck]]u, gdje i dalje živi Leina prijateljica, Darija.
==Glumačka postava==
*'''[[Klara Naka]]''' kao '''[[Lea Deutsch]]''', trinaestogodišnja Židovka koja sudjeluje u ''Dječjem carstvu'', kazališnoj skupini za djecu i mlade u sklopu [[HNK U Zagrebu|zagrebačkog HNK]]. Lea je bila iznimno talentirana scenska umjetnica koja je istovremeno mogla pjevati, glumiti i plesati, posebice [[step]]. Zbog svog iznimnog talenta nazvana je "hrvatskom [[Shirley Temple]]". Na audiciju za Leu prijavilo se više od 200<ref name="SD">[http://www.slobodnadalmacija.hr/Reflektor/tabid/92/articleType/ArticleView/articleId/163860/Default.aspx Klara Naka: Želim biti poznata i dobra glumica]</ref> djevojčica, a produkcija je zahtijevala osobu koja je jako dobro stepala. Klara Naka je višestruka svjetska i europska prvakinja u stepu,<ref name="Jutarnji">[http://www.jutarnji.hr/uskoro-pocetak-snimanja-novog-filma-branka-ivande--/770613/ U cipelice Lee i Darije mogle su ući samo prvakinje u stepu]</ref> što joj je dalo prednost pri izboru. Prilikom jednog intervjua, izjavila je kako prije snimanja nije čula za Leu Deutsch.<ref name="SD"/>
*'''[[Tammy Zajec]]''' kao '''[[Darija Gasteiger]]''', trinaestogodišnja [[Njemačka|Njemica]] koja s roditeljima dolazi u [[Zagreb]] i pridružuje se ''Dječjem carstvu''. Darija je također izrazito talentirana što isprva stvara rivalstvo između Lee i nje, ali ono se ubrzo pretvara u blisko prijateljstvo. Tammy Zajec također je višestruka svjetska i europska prvakinja u [[step]]u što je bio jedan od glavnih kriterija za dobivanje uloge.<ref name="Jutarnji"/> U scenama gdje se prikazuje starija Darija, tumači ju '''[[Žuža Egrenyi]]'''.
*'''[[Zrinka Cvitešić]]''' i '''[[Sebastian Cavazza]]''' kao '''Ivka i Stjepan Deutsch''', Leini roditelji. Otac Stjepan je [[zagreb]]ački [[odvjetnik]] s uredom u svom stanu na prvom katu u Gundulićevoj ulici, dok je majka domaćica koja je bila glazbeno obrazovana i voljela je igrati [[šah]]. Cavazzin lik bio je brižan otac s velikim strahom od gledanja svoje kćeri na pozornici kojeg uspije prebroditi na premijeri ''Čuda od djeteta''. Zrinka Cvitešić odigrala je lik brižne majke pune podrške za ono što čime joj se kći bavi. Iako su pokušali učiniti sve kako bi spasili svoju djecu, u tome nisu imali uspjeha.
*'''[[Linda Begonja]]''' i '''[[Branko Završan]]''' kao '''Melita i Gustav Gasteiger''', Darijini roditelji. Gasteigeri su ''[[Volksdeutscher]]i'' koji su se [[1939.]] vratili u [[Zagreb]] gdje je njihova kći započela kazališnu karijeru. Dok je Gustav povučen [[inženjer]], Melita je ambiciozna majka koja potiče rivalstvo s Leom i njezinom majkom. Iako je isprva sklona [[Berlin]]u u nadi da će njezinoj kćerki omogućiti uspjeh, kasnije nudi pomoć Ivki u slučaju problema s režimom. Begonja je posebno naišla na dobre kritike zbog težine uloge.<ref name="Jutarnji2">[http://www.jutarnji.hr/-lea-i-darija---malogradanska-fantazija-o-tome--kakvi-smo-bili-dok-na-vlast-nisu-dosli-divljaci/1004366/ 'Lea i Darija': Malograđanska fantazija o tome 'kakvi smo bili dok na vlast nisu došli divljaci']</ref>
*'''[[Vedran Živolić]]''' kao '''Tadija Kukić''', mladi [[UHRO|ustaški]] časnik. Tadija je na početku filma prikazan kao nespretan mladić s klizališta kojemu Lea nudi karte za premijeru, ali se ubrzo kod njega razviju emocije prema Lei koje rezultiraju njegovim divljenjem prema mladoj plesačici. Kasnije se otkriva kako je jedan od zagovornika [[NDH|fašističkog režima]] koji degradira Leinu obitelj. Kada sazna za preseljenje obitelji Deutsch, sredi papire kako bi oni mogli ostati u svom stanu, ali im se pridružuje kao sustanar. Obitelji je nudio stalnu pomoć i zaštitu, a čak je i vjenčao Leu kako bi joj dao dodatno osiguranje. U jeku događanja, emocije između njih dvoje počele su se sve više razvijati. Pred kraj filma mobiliziran je na Istočni front gdje odlazi i pogiba. Njegov odlazak ujedno je značio kraj i za Deutschove.
*'''[[Dražen Čuček]]''' kao '''[[Tito Strozzi]]''', veliki hrvatski pisac, kazališni glumac, redatelj i [[libreto|libretist]]. Strozzi je svakako jedno od najvećih imena hrvatskoga kazališta, a njegova uloga u filmu jest sporedna, ali nikako zanemariva. Njegovo ''Dječje carstvo'' lansiralo je Leu Deutsch među zvijezde, a njegov libreto za [[opereta|operetu]] ''[[Čudo od djeteta (opereta)|Čudo od djeteta]]'' omogućio je Lei Deutsch prvu glavnu ulogu na velikoj sceni narodnog kazališta. U filmu je prikazan kao veseo i pomal rastresen, ali izrazito marljiv i sposoban u poslu kojeg radi. Lea ga je nazivala svojim drugim tatom.
*'''[[Ivan Đuričić]]''' i '''[[Sanja Marin]]''' kao '''gospodin (Striček) i gospođa Širola''', vlasnici stana u kojem ''Dječje carstvo'' ima probe. Njihova uloga zapravo je sekundarna u karijeri Lee Deutsch, ali je ona stričeka Širolu svejedno nazivala svojim trećim tatom. U njihovom stanu uvijek je bila gužva s obzirom na djecu koja su stalno vježbala. Tijekom filma, Širolu napusti supruga, a kasnije sudjeluje u organiziranju neuspjele predaje Leine obitelji [[NOB|partizanima]].
*'''[[Ivica Gunjača]]''' kao '''[[Jospi Deči]]''', skladatelj i Strozzijev suradnik u kazalištu. Deči se uglavnom pojavljuje kao [[klavir|pijanist]] koji s Leom uvježbava predstave, a ujedno je i autor muzike za Strozzijevo ''Čudo od djeteta''.
*'''[[Goran Grgić]]''' kao '''[[Dubravko Dujšin]]''', ugledni hrvatski kazališni i filmski glumac. Dujšin se pojavljuje vrlo kratko u filmu i to u samo par navrata. Prvi put ga se može vidjeti prilikom izvedbe [[Molière]]ove komedije s Leom, kasnije u galeriji prilikom premijere, a pri samom kraju filma sudjelovao je u organiziranju bijega za Leinu obitelj.
*'''[[Joško Ševo]]''' kao '''[[Vjekoslav Afrić]]''', ugledni hrvatski glumac. Afrić se pojavljuje tijekom proba i izvedbe Strozzijeve operete kao jedan od Leinih pobornika, a kasnije sudjeluje u organiziranju bijega zajedno s ostatkom kazališne ekipe.
*'''[[Mila Elegović]]''' kao '''neimenovana glumica/sobarica'''. Pojavila se kao Leina partnerica u izvedbi [[Josip Freudenreich|Freudenreichovih]] ''Graničara''.
*'''[[Višnja Babić]]''' kao '''[[Nina Vavra]]''', hrvatska glumica. Vavra se pojavljuje u sklopu kazališne ekipe koja prati i pomaže Lei u njezinom usponu, a kasnije se zalaže za nju nakon uspostave [[NDH]]. Također, bila je Leina i Sašina krsna kuma.
*'''[[Duško Valentić]]''' kao '''intendant Narodnog kazališta'''. Strozzi ga je opisao kao vrlo strogog i zahtjevnog intendanta, što je ovaj i pokazao nakon što ga je odrješito prekinuo prilikom predstavljanja ''Čuda od djeteta''. Ipak, nakon što je pogledao Leu, pokazao je veliko razumijevanje i s velikim zadovoljstvom odobrio izvođenje operete na velikoj sceni. Početkom ustaškog terora završio je u logoru.
*'''[[Zijad Gračić]]''' kao '''[[Dušan Žanko]]''', novopostavljeni intendant Narodnog kazališta. Žanka su [[1941.]] na čelo kazališta postavile [[ustaše]], no on je ipak bio znatno skloniji Lei nego što bi se dalo zaključiti. Prilikom posjeta Leinog oca, pokušao mu je dati savjete kako pomoći Lei, a kasnije je obećao kako će učiniti sve što je u njegovoj moći da vrati Leu u kazalište.
*'''[[Radovan Ruždjak]]''' kao '''Rod Riffler''', Lein učitelj plesa. Njegov dolazak izaziva pravu senzaciju u [[Zagreb]]u s obzirom na njegov status jednog od najboljih učitelja modernih plesova. Osim što je bio Lein mentor, bio je i blizak prijatelj njezine majke, što je izazivalo određene antipatije kod njezina oca. Došao je u pratnji prijatelja Louisa, s kojim je imao romantičnu vezu, i prelijepe plesačice Nade Ungar. Kasnije otkriva kako je prevarant i lažov, kako mu je pravo ime '''Robert Ungar''' i kako je u iznimnoj opasnosti jer je istovremeno i [[Homoseksualnost|homoseksualac]] i [[Židovi|Židov]]. Nakon što nastavlja raditi u školu koju je država zatvorila, po njega dolaze ustaški agenti koji su saznali za njegov pravi identitet. Odveden je u logor gdje je i umro.<ref name="Jutarnji3">[http://www.jutarnji.hr/zrinka-cvitesic-i-ana-vilenica-u--filmu-o--hrvatskoj-shirley-temple-/535177/ Zrinka Cvitešić i Ana Vilenica u filmu o ‘hrvatskoj Shirley Temple’]</ref>. Ulogu je izvorno trebao dobiti profesionalni plesač '''[[Nicolas Quesnoit]]''', domaćoj publici najpoznatiji kao jedan od mentora u serijalu ''[[Ples sa zvijezdama]]''.<ref name="Jutarnji3"/>
*'''[[Marinko Leš]]''' kao '''Louis''', Rodov prijatelj iz [[Europa|Europe]]. Isprva se mislilo kako ne razumije [[hrvatski]], ali sam je to demantirao vrlo brzo. Otkrilo se kako je bio u vezi s Rodom, ali je istovremeno bio i Nadin ljubavnik. Na koncu je ispraznio stan i bez poruke nestao s Nadom, ostavivši Roda samog u [[Zagreb]]u.
*'''[[Ana Herceg]]''' kao '''Nada Ungar''', Rodova plesna partnerica. Nada se pojavila u nekoliko navrata u Rodovom plesnom studiju te je par puta plesala s njim i pokazala svoje vještine. Bila je u vezi s Louisom s kojim je na koncu i pobjegla. Ulogu Nade dobila je mlada plesačica Ana Herceg, domaćoj publici najpoznatija kao jedna od mentorica popularnog showa ''[[Ples sa zvijezdama]]'', što je možda jedan od razloga zašto nije dobila govornu ulogu već isključivo plesnu.
*'''[[Milan Pleština]]''' kao '''[[rabin]] Freiberger'''. Freiberger je rabin u lokalnoj židovskoj zajednici koji pomaže Leinoj obitelji. Prvi put se pojavljuje kada dolazi po knjige koje odlaze na čuvanje na [[Kaptol]]. Savjetuje Stjepana i Ivku da krste Leu i Sašu, ali ne i sebe jer bi tako izgubili pomoć židovske zajednice. Na kraju filma završi u stočnom vagonu zajedno s Leom, njezinom majkom i bratom.
*'''[[David Ćuk]]''' kao '''Saša Deutsch''', Lein mlađi brat. U filmu je prikazan kao razigrano i veselo dijete, a njegove omiljene igračke su drveni [[avion]] ručne izrade i kožna lopta.
*'''[[Alan Katić]]''' kao '''portir Mirko'''. Mirko je radio na ulazu Narodnog kazališta i bio je jedan od Leinih obožavatelja i prijatelja. Na kraju filma su ga zarobile ustaše i pretučenog i krvavog izvele iz kazališta pred Leinim očima.
*'''[[Petar Ćiritović]]''' kao '''ustaški oficir''' koji se pojavljuje kao Mirkova zamjena na porti Narodnog kazališta. Iako zna tko je Lea Deutsch, ne pušta ju u kazalište zbog zabrane koja je izdana.
*'''[[Bojana Gregorić|Bojana Gregorić Vejzović]]''' kao '''Margareta Jakšić''', krojačica. Lea i Darija dolaze po haljinu za bal u njezinu krojačnicu, gdje se njihove majke sukobe zbog identičnih haljina koje su naručene.
*'''[[Ana Vilenica]]''' kao '''razrednica''' Leinog razreda. Bila je jedna od Leinih najvjernijih gledateljica i uvijek je dolazila na premijere. Prva je koja je saznala vijest o Leinom odlasku iz škole, što ju je izrazito potreslo.
*'''[[Mladen Vasary]]''' kao '''Pathe snimatelj''' koji dolazi iz [[Pariz]]a kako bi snimio Leu i njezin ples.
*'''[[Otokar Levaj]]''' kao '''doktor Panac''', liječnik u Sestara milosrdnica koji skriva Leinog oca od ustaških agenata.
*'''[[Vinko Kraljević]]''' kao '''svećenik''' koji pokrštava Leu i njeiznog brata Sašu na zahtjev roditelja.
*'''[[Renne Gjoni]]''' kao '''njemački oficir''' koji je preuzeo stan Deutschovih nakon Tadijinog odlaska na front te Leine deportacije u [[Auschwitz]].
*'''[[Anđelko Struški]]''' kao '''agent''' ustaških službi.
*'''[[Sara Kišević]]''' kao '''Višnja'''. Bila je jedna od Leinih školskih kolegica.
*'''[[Zvonimir Novosel]]''' kao '''biljeter''' u Narodnom kazalištu.
===Cameo nastupi===
*'''[[Dražen Siriščević]]''' kao '''ravnatelj kazališta''' pojavljuje se vrlo kratko kada pozdravlja Leu i Dariju nakon što saznaju da im je poklonio besplatne ulaznice za predstavu. Siriščević je inače ugledni poznavatelj glazbe, ravnatelj Koncertne dvorane "Vatroslav Lisinski" te televizijski voditelj, najpoznatiji po hrvatskoj inačici kviza ''Izazov'' i glazbenoj emisiji ''[[Opera Box]]''.
*'''[[Marko Tolja]]''' i '''[[Sanja Doležal]]''' kao pjevači na zabavi. I Tolja i Sanja Doležal bili su sudionici showa ''[[Ples sa zvijezdama]]'', a Marko Tolja je bio mentor u showu ''[[Zvijezde pjevaju]]''. U filmu su imali isključivo pjevačke uloge.
*'''[[Ecija Ojdanić]]''', '''[[Barbara Nola]]''' i '''[[Helena Minić]]''' pojavljuju se kao kostimografkinje i šivačice u kazalištu i kasnije u publici prilikom Leinih izvedbi.
*'''[[Urša Raukar]]''' pojavila se kao jedna od brojnih gledatelja u publici prilikom izvedbe mjuzikla.
*'''[[Ivan Herceg]]''' dobio je ulogu ravnatelja Leine škole i profesora matematike. Usprkos angažmanu, njegove scene nisu prikazane u filmu. <ref>[http://www.jutarnji.hr/ivan-herceg--nikada-ne-bih-prihvatio-ulogu-antikrista-ili-homoseksualca/910316/ Ivan Herceg u "Lea i Darija"]</ref>
==Glazba==
{{Album
| ime_albuma = Lea i Darija - originalna glazba iz filma
| ime_glazbenika = Razni izvođači
| vrsta = soundtrack
| slika =
| žanr =
| datum = [[29. siječnja]] [[2012.]]<ref name="OST"/>
| snimanje = Saša Wozdecky<br>Petko Kantardžijev – Mlinac<br>Joško Krivić
| izdavač = [[Aquarius Records]]
| trajanje = cc. 45 min
| godina = [[2011.]]
| mjesto_u_diskografiji =
| album_prije =
| godina0 =
| album_poslije =
| godina2 =
}}
Glazbu za film potpisuje [[Alfi Kabiljo]], ugledni hrvatski skladatelj i glazbenik, autor slavnog [[mjuzikl|mjuzikla]] ''[[Jalta, Jalta]]''. Ipak, specifičnost ovog [[soundtrack]]a je ta što je, osim Kabiljove glazbe, sadržavao i nekoliko pjesma koje su izvodili pjevači [[Marko Tolja]] i [[Sanja Doležal]] te članice dječjeg zbora "Zvjezdice", Lea Leopoldović i Lea Šarić.<ref name="OST">[http://glory.hr/2011/09/soundtrack-iz-filma-lea-i-darija-u-prodaji/ Soundtrack iz filma “Lea i Darija” u prodaji]</ref><ref>[http://www.vecernji.hr/scena/marko-tolja-trazi-djevojku-manirama-proslog-stoljeca-clanak-163985 Marko Tolja traži djevojku s manirama iz prošlog stoljeća]</ref> Soundtrack je sniman u studiju Bajsić [[HRT|Hrvatske radiotelevizije]] uz pratnju Big Banda i Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije.<ref name="OST"/><ref name="Amazon">[http://www.amazon.com/Lea-Darija-Originalna-Glazba-Filma/dp/B00613AY6A "Lea & Darija" - Originalna Glazba Iz Filma]</ref> Orkestrima su ravnali dirigenti [[Silvio Glojnarić]], [[Mladen Tarbuk]] i Alfi Kabiljo, a produkciju soundtracka potpisuju Saša Wozdecky, Petko Kantardžijev – Mlinac i Joško Krivić.<ref name="OST"/>
Također, soundtrack je specifičan po dvije stvari kojega svakako svrstavaju u povijest hrvatske filmske glazbe. Prvi je to soundtrack u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji je distribuiran istovremeno kada i film<ref name="OST"/>, a povijest klasične glazbe zadužio je zbog prvog tonskog zapisa operete ''[[Čudo od djeteta (opereta)|Čudo od djeteta]]''.<ref name="OST"/> Tu operetu su [[1938.]] napisali [[Josip Deči]] (glazba) i [[Tito Strozzi]] (libreto) upravo za [[Lea Deutsch|Leu Deutsch]] i tako joj omogućili profesionalni uspon. Opereta se nije izvodila više od 60 godina, a danas je sačuvana jedino [[klavir]]ska partitura<ref name="OST"/>, koja se mogla čuti i u filmu.
Soundtrack je izdala kuća [[Aquarius Records]]<ref name="Amazon"/><ref name="OST"/>, a sadrži ukupno 26 pjesama:<ref name="Amazon"/>
'''Popis pjesama:'''
{{Popis pjesama
| collapsed =
| naslov =
| extra_stupac = Izvođač(i)
| ukupno_trajanje =
| sve_napisao =
| svi_tekstovi =
| sva_glazba =
| autor_pjesme =
| autor_teksta =
| autor_glazbe =
| skladba1 = Lea i Darija - najavna špica
| extra1 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje1 = 1:53
| skladba2 = Ti si moja pjesma
| extra2 = Big Band HRT, [[Marko Tolja]], [[Sanja Doležal]]
| trajanje2 = 1:21
| skladba3 = Projekcija Pathe
| extra3 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje3 = 1:17
| skladba4 = Tiho plove moje čežnje
| extra4 = Big Band HRT, [[Marko Tolja]]
| trajanje4 = 1:10
| skladba5 = Hrvatsko narodno kazalište
| extra5 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje5 = 1:50
| skladba6 = Predigra operete ''Čudo od djeteta''
| extra6 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje6 = 1:57
| skladba7 = Snage zla
| extra7 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje7 = 2:00
| skladba8 = Zagreb pjeva i pleše
| extra8 = Big Band HRT, Simfonijski orkestar HRT, zbor "Zvjezdice"
| trajanje8 = 2:21
| skladba9 = Izgon iz razreda
| extra9 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje9 = 1:03
| skladba10 = Rasplet
| extra10 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje10 = 1:42
| skladba11 = Vrijeme za ples
| extra11 = Big Band HRT
| trajanje11 = 1:19
| skladba12 = Zagrljaj
| extra12 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje12 = 2:59
| skladba13 = Zle sile u kazalištu
| extra13 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje13 = 1:32
| skladba14 = Duet iz opere ''Ivica i Marica''
| extra14 = Simfonijski orkestar HRT, Lea Leopoldović, Lea Šarić
| trajanje14 = 1:20
| skladba15 = Uhićenje
| extra15 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje15 = 1:01
| skladba16 = Zagreb pjeva i pleše (instrumental)
| extra16 = Big Band HRT, Simfonijski orkestar HRT
| trajanje16 = 3:34
| skladba17 = Prerušavanje
| extra17 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje17 = 3:34
| skladba18 = Prolog iz opere ''Čudo od djeteta''
| extra18 = Simfonijski orkestar HRT, Lea Leopoldović
| trajanje18 = 1:57
| skladba19 = Lea i mama
| extra19 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje19 = 1:58
| skladba20 = Ti si moja pjesma (instrumental)
| extra20 = Big Band HRT
| trajanje20 = 1:14
| skladba21 = U potrazi za spasom
| extra21 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje21 = 3:39
| skladba22 = Predigra/Step iz operete ''Čudo od djeteta''
| extra22 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje22 = 2:21
| skladba23 = Sabiralište
| extra23 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje23 = 2:12
| skladba24 = Darija u Innsbrucku
| extra24 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje24 = 2:10
| skladba25 = Tiho plove moje čežnje (instrumental)
| extra25 = Big Band HRT
| trajanje25 = 0:48
| skladba26 = Lea i Darija - odjavna špica
| extra26 = Simfonijski orkestar HRT
| trajanje26 = 3:06
}}
==Svjetska turneja i marketing==
Nedugo nakon premijernog prikazivanja na [[Festival igranog filma u Puli|58. Pula film festivalu]], ''Lea i Darija'' je započeo svjetsku turneju prilikom koje je sudjelovao na velikom broju međunarodnih festivala. Prvo gostovanje imao je u [[Chemnitz]]u tijekom 16. Schlingel festivala u sklopu kojeg se i natjecao za neku od glavnih nagrada. Festival se održavao u [[listopad]]u [[2011.]]<ref>[http://www.ff-schlingel.de/the_festival.html]</ref> kada je zapravo i započela svjetska turneja filma. Nakon što je odradio festival u [[Njemačka|Njemačkoj]], film je dobio priliku otvoriti Jewish Film Festival u [[Australija|Australiji]].<ref>[http://www.leaanddarija.com/content/jewish-film-festival-australia Jewish Film Festival in Australia]</ref><ref name="HAVC">[http://www.havc.hr/novost.php?menu_id=29&novosti1Page=5&tekst_id=1600&spd=1 Film 'Lea i Darija' započinje svjetsku turneju otvorenjima festivala u Australiji i Izraelu]</ref> Festival se održavao od [[2. studenog|2.]] do [[20. studenog]] u [[Sydney]]ju i od [[9. studenog|9.]] do [[27. studenog]] [[2011.]] u [[Melbourne]]u. ''Lea i Darija'' je projekcijama 2. i 9. studenog dobio priliku otvoriti festival na obje lokacije,<ref name="HAVC"/> a projekcije je imao još i [[6. studenog|6.]] i [[13. studenog]] na dvije lokacije.
Osim australskog festivala, film ''Lea i Darija'' dobio je priliku otvoriti 8. međunarodni filmski festival "Jewish Eye" koji se održavao u [[izrael]]skom [[Ashkelon]]u.<ref name="HAVC"/><ref>[http://www.leaanddarija.com/content/8th-international-film-festival-jewish-eye 8th International Film Festival Jewish Eye]</ref><ref name="HAVC2"/> Festival se održavao od [[13. studenog|13.]] do [[21. studenog]] [[2011.]] Redatelj [[Branko Ivanda]] bio je počasni gost festivala, a premijeri su prisustvovali gradonačelnik Ashkelona, Benny Vaknin, predsjednik Izraelskog filmskog vijeća i direktor festivala Micha Harish, veleposlanica RH u Državi Izrael [[Zorica Marica Matković]] i brojni drugi ugledni gosti.<ref name="HAVC2">[http://www.havc.hr/index_hr_det.php?tekstovi33Page=5&tekst_id=1641&spn=1 Film 'Lea i Darija' otvorio festival Jewish Eye u Izraelu]</ref> U sklopu službenog natjecateljskog dijela festivala prikazan je dokumentarni film ''Dječje carstvo'', također u režiji Branka Ivande, koji govori o Lei, skupini Dječje carstvo i situaciji u Zagrebu u tom razdobolju.<ref name="HAVC2"/> Po završetku festivala, filmu je uručena posebna nagrada žirija, iako nije bio u natjecateljskoj konkurenciji.<ref name="JE"/>
Nakon [[Izrael]]a, film je dobio pozivnicu za gostojuće prikazivanje u [[New York]]u, u sklopu festivala židovskog filma koji se u siječnju [[2012.]] održavao u [[Lincoln Centre]]u. Prikazivanje filma održalo se [[29. siječnja]] [[2012.]],<ref>[http://www.leaanddarija.com/content/guesting-performance-lincoln-centre-new-york Guesting performance at the Lincoln Centre in New York]</ref> isti dan kad i [[zagreb]]ačka premijera. Tijekom proljeća, film je prikazan u sklopu filmskih festivala u [[Saint-Quentin, Aisne|Saint-Quentinu]] (Cine Jeune [[2012.]]) i [[Hartford, Connecticut|Hartfordu]] (Hartford JFF [[2012.]]).
==Nagrade==
Nakon premijernog prikazivanja na [[Festival igranog filma u Puli|Pulskom festivalu]], film je nominiran za Zlatnu arenu u nekoliko kategorija, od kojih je osvojio 3.<ref>[http://www.leaanddarija.com/content/movie-images]</ref> Film je nagrađen Zlatnom Arenom za scenografiju ([[Ivo Hušnjak]]), Zlatnom Arenom za kostimografiju ([[Barbara Bourek]]) i posebnom Zlatnom Arenom za masku ([[Ana Bulajić-Črček]]).<ref>[http://www.imdb.com/title/tt1935839/awards]</ref><ref>[http://www.havc.hr/hrvatskifilm_eng.php?id=867&menu_id=19&sd_id=&sm_id=11]</ref><ref name="HAVC"/><ref name="HAVC2"/> Film je također nominiran za nagrade na nekoliko međunarodnih festivala, ponajviše onih židovskog filma. U sklopu [[Schlingel festival]]a [[2011.]] bio je prikazan u sklopu službenog dijela natjecanja, ali je ostao bez nagrade. Film je otvorio Australski festival židovskog filma, ali je i tu ostao bez nagrade. Ipak, na 8. međunarodnom festivalu "Jewish Eye" koji se održavao u [[Izrael]]u, film ''Lea i Darija'' nagrađen je posebnom nagradom žirija.<ref name="JE">[http://www.leaanddarija.com/content/special-prize-festival-jury Special prize by the Festival jury]</ref> Isto tako, film je otvorio festival nakon što je izabran među 85 filmova iz 25 zemalja.<ref name="JE"/> Isto tako, film je u službenoj natjecateljskoj konkurenciji na festivalima Cine-Jeune u [[Saint-Quentin]]u i na Hartfordskom festivalu židovskog filma. Posebna počast filmu bila je izvedba u [[New York|njujorškom]] [[Lincoln Centre]]u u sklopu festivala židovskog filma u siječnju [[2012.]]<ref>[http://www.leaanddarija.com/content/guesting-performance-lincoln-centre-new-york Guesting performance at the Lincoln Centre in New York]</ref>
==Vanjske poveznice==
*[http://www.leaanddarija.com/ Službeni stranica filma]
*[http://www.imdb.com/title/tt1935839/ ''Lea i Darija''] na [[IMDb]]
== Izvori ==
Line 78 ⟶ 247:
[[Kategorija:Hrvatski filmovi 2010-ih]]
[[Kategorija:Dramski filmovi]]
[[Kategorija:Biografski filmovi]]
[[sh:Lea i Darija]]
| |||