Razlika između inačica stranice »Monsanto«

Dodan 281 bajt ,  prije 8 godina
m
još jedna lektura 3. poglavlja
m (2 izvora na hrvatskom)
m (još jedna lektura 3. poglavlja)
U veljači 2005. Monsanto je podnio zahtjev za patentiranje svoje tehnike rasploda [[domaća svinja|svinja]], čime bi kompanija stekla pravo na [[vlasništvo]] nad svim svinjama koje se okote na ovaj način kao i nad njihovim [[krdo|krdima]]. [[Greenpeace]] tvrdi da Monsanto pokušava steći vlasništvo nad uobičajenim tehnikama rasploda. <ref>{{eng icon}} [''Monsanto files patent for new invention, the pig: Greenpeace researcher uncovers chilling patent plans''], 2.8.2005., članak objavljen na portalu ''Greenpeace''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Monsanto tvrdi da se u njihovoj patentiranoj metodi koriste posebni instrumenti za [[inseminacija|inseminaciju]], te da je za nju potrebno manje [[sperma|sjemena]] nego kod uobičajene oplodnje.<ref>{{eng icon}} Stephanie Condron, [http://www.dailymail.co.uk/news/article-358902/GM-crop-giant-wants-patent-super-pig.html GM crop giant wants to patent super-pig], 11.8.2005., članak objavljen na portalu ''Daily Maila''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
[[Datoteka:US-PatentTrademarkOffice-Seal.svg|mini|120px150px|Oznaka '''Ureda za patente i žigove SAD-a'''.]]
Godine 2006. američka [[neprofitne organizacije|neprofitna udruga]] Public Patent Foundation podnosi zahtjev Uredu za patente i žigove SAD-a (engl. ''United States Patent and Trademark Office'') pri [[Ministarstvo trgovine Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstvu trgovine SAD-a]] da opozove četiri [[patent]]a kojima se Monsanto koristio u tužbama protiv farmera. U prvom krugu ispitivanja, Ured za patente i žigove SAD-a opozvao je sva četiri patenta četirima zasebnim odlukama donesenima između veljače i srpnja 2007. godine.<ref>{{eng icon}} [http://agriculturedefensecoalition.org/sites/default/files/file/agriculture_57/57L%202007%20Monsanto%20vs%20Farmers%20U.S.%20Patent%20Information%20July%204,%202007%20Important.pdf Monsanto patents asserted against American farmers rejected by Patent Office], 24.7.2007., izvorno objavljeno na portalu ''Public Patent Foundation''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Monsanto je odonda uložio više prigovora na odluke.
 
* 1985.: Monsanto kupuje kompaniju [[G. D. Searle & Company|Searle]]. Ovim spajanjem Searleovo poslovanje s [[aspartam]]om izdvaja se u zasebnu Monsantovu [[podružnica|podružnicu]], NutraSweet Company. Izvršni direktor NutraSweeta, Robert B. Shapiro, bit će izvršni direktor Monsanta od 1995. do 2000. godine.
 
[[Datoteka:DKC 3307 Dekalb.JPG|mini|120px150px|'''DEKALB-ov kukuruz''' sorte DKC 3307.]]
* 1996.: u travnju Monsanto kupuje 49.9%, a u studenom još ~5% [[dionica]] tvrtke Calgene, koja je proizvela [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranu]] rajčicu ''Flavr Savr''. Monsanto po prvi put počinje poslovati sa [[sjeme]]nom [[kukuruz]]a kad godine 1996. kupuje 40% dionica tvrtke DEKALB Genetics Corporation, proizvođača [[hibrid (botanika)|hibridnog]] sjemena kukuruza. Ostatak kompanije kupljen je 1998. godine.
 
= Upravljanje korporacijom =
== Vijeće direktora ==
[[Datoteka:Hugh Grant Monsanto.jpg|mini|130px|'''Hugh Grant''', predsjednik i izvršni direktor Monsanta.]]
Sadašnji su članovi vijeća direktora Monsanta (2012. g., abecednim redom): David L. Chicoine, čelnik najvećeg sveučilišta u Južnoj Dakoti, South Dakota State University; Janice L. Fields, predsjednica američkog McDonald’sa; Hugh Grant, predsjednik i izvršni direktor Monsanta; Arthur H. Harper, partner menadžer iz investicijske tvrtke GenNx360 Capital Partners; Laura K. Ipsen, viša potpredsjednica i glavna direktorica kompanije Cisco Systems Connected Energy Networks; Gwendolyn S. King, predsjednica glasnogovorničke tvrtke Podium Prose; C. Steven McMillan, bivši predsjednik i izvršni direktor korporacije Sara Lee; Jon R. Moeller, glavni direktor za financije u kompaniji Procter & Gamble; William U. Parfet, izvršni direktor ugovorne istraživačke organizacije MPI Research; George H. Poste, izvršni direktor konzultantske tvrtke specijalizirane za primjenu genomskih tehnologija i računarstva u zdravstvu Health Technology Networks.<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/whoweare/Pages/board-of-directors.aspx Board of directors], 2012., objavljeno na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 18.2.2012.]</ref>
 
= Zdravlje i okoliš =
== Genetički modificirani organizmi ==
[[Datoteka:Hazardous-pesticide.jpg|mini|180px160px|Priprema '''Monsantovog pesticida''' za prskanje usjeva.]]
Mnoge vrste [[sjeme]]na koje proizvodi Monsanto posebno su [[genetičko inženjerstvo|genetički modificirana]] kako bi bile otporne na Monsantove [[poljoprivreda|poljoprivredne]] [[kemikalija|kemikalije]] koje Monstanto proizvodi, kao što je [[herbicid]] ''Roundup''. U studiji koju je objavio [[znanstveni časopis]] ''International Journal of Biological Sciences'', istraživači su [[statistika|statistički]] obradili podatke koje su dobili od Monsanta i zaključili da su genetski modificirane [[sorta|sorte]] [[kukuruz]]a uzrokovale [[hepatorenalni sindrom]]. OniNaveli navodesu da je tomu uzrok prisustvo novih [[pesticid]]a zajedno s umetnutim [[gen]]ima, iako nijenisu isključenaisključili mogućnost da je tomu razlog [[mutacija]] tijekom [[preobrazba (genetika)|transformacije]].<ref>{{eng icon}} Joël Spiroux de Vendômois [et al.], [http://www.biolsci.org/v05p0706.htm A comparison of the effects of three GM corn varieties on mammalian health]. // „International Journal of Biological Sciences“, 5(2009). Str. 706-726. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je uvučen u [[prijepor]] oko genetički modificirane [[hrana|hrane]] nakonpotaknut [[afera Pusztai|afereaferom Pusztai]]. [[Eksperiment]]i dr.[[biokemija|biokemičara]] i [[nutricionizam|nutricionista]] [[Arpad Pusztai|Arpada Pusztaija]], provedeni na [[štakor]]ima hranjenima genetički modificiranim [[krumpir]]om, čiji su rezultati obznanjeni 1998. godine, pokazali su da je upravo proces [[genetičko inženjerstvo|genetičkog inženjerstva]], a ne prisustvo umetnutog gena [[lektin]]a, uzrokom promjene debljine [[epitelno tkivo|epitela]] u [[crijevo|crijevima]] [[štakor]]a koji su bili hranjenihranjenih genetički modificiranim [[krumpir]]om. Drugim riječima, genetičkigenetičko inžinjeringinženjerstvo kao takavtakvo, a ne prisustvo pesticida, razlog je promjenama koje su naštetile štakorima. Objavljivanje ove studije izazvalo je mnoge kontroverzije.<ref>{{eng icon}} [http://www.democracynow.org/2010/12/23/wikileaks_cables_reveal_us_sought_to WikiLeaks cables reveal U.S. sought to retaliate against europe over Monsanto GM crops], 23.12.2010., transkript objavljen na portalu ''Democracy Now!''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
== Rekombinantni goveđi hormon rasta (rBST) ==
Monsanto je izazvao [[prijepor]]e širom [[SAD]]-a predstavljanjem [[rekombinacija|rekombinantnog]] goveđeg [[hormon rasta|hormona rasta]] [[somatotropin]]a (skraćeno rBST),<ref>Rekombinantni goveđi somatotropin, engl. ''recombinant bovine somatotropin'', skraćeno ''rBST'' ili ''recombinant bovine growth hormone'', skraćeno ''rBGH'', sintetički je goveđi hormon rasta, sintetiziran 1994. godine tehnologijom rekombinantne [[DNK]].</ref> Riječ je o sintetičkom hormonu koji se [[injekcija (medicina)|injekcijom]] daje [[krava]]ma radi povećanja proizvodnje [[mlijeko|mlijeka]]. U [[krv|krvnom optoku]] krave rekombinantni goveđi hormon rasta stimulira [[inzulinu sličan čimbenik rasta-1]] (kratica: IGF-1).<ref>IGF-1, kratica od engl. ''Insulin-like growth factor 1''. IGF-1 je prirodni hormon otkriven kod ljudi i krava, luči se u [[jetra|jetri]], po [[molekula]]rnoj je strukturi sličan [[inzulin]]u, medijator je hormona rasta, djeluje na rast većine [[stanica]] u organizmu.</ref>
 
Iako se IGF-1 prirodno nalazi u majčinom [[mlijeko|mlijeku]], koje služi [[dojenje|prehrani dojenčeta]], on ima štetno djelovanje kod odraslih i ne-dojenčadi, kod kojih ubrzava razvoj [[rak (bolest)|raka]]:. ovajOvaj biološki aktivni hormon povezan je s [[rak dojke|rakom dojke]] (dokazana je relacijakorelacija kod [[žena]] u [[premenopauza|premenopauzi]]),<ref>{{eng icon}} Susan E. Hankinson [et al.], [http://www.thelancet.com/journals/lancet/article/PIIS0140-6736(97)10384-1/fulltext Circulating concentrations of insulin-like growth factor I and risk of breast cancer]. // „The Lancet“, 351(1998)9113. [Citirano 19.2.2012.]</ref> [[rak prostate|rakom prostate]],<ref>{{eng icon}} June M. Chan, [http://www.sciencemag.org/content/279/5350/563 Plasma insulin-like growth factor-I and prostate cancer risk: a prospective study], 23.1.1998., ''Science''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> [[rak pluća|rakom pluća]]<ref>{{eng icon}} M. Pollak, [http://www.ejcancer.info/article/S0959-8049(00)00102-7/abstract Insulin-like growth factor physiology and cancer risk], travanj 2000., ''European Journal of Cancer''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> i [[rak debelog crijeva|rakom debelog crijeva]].<ref>{{eng icon}} M. S. Sandhu, D. B. Dunger, E. L. Giovannucci [http://jnci.oxfordjournals.org/content/94/13/972.long Insulin, insulin-like growth factor-I (IGF-I), IGF binding proteins, their biologic interactions, and colorectal cancer]. // „Journal of the National Cancer Institute“, 94(2002)13. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
[[Datoteka:TJ Milk.jpg|mini|140px130px|Mlijeko '''etiketirano''' kao organsko <small>(engl. ''organic'')</small>]]
Monsanto je [[sponzorstvo|sponzorirao]] istraživanje mlijeka kojimčiji serezultati pokazalonisu daukazali nemana značajneznačajnu razlikerazliku u količini rekombinantnog goveđeg hormona rasta u mlijeku označenom [[etiketiranje|etiketom]] „Bez„bez rBST-a“ ili „organsko mlijeko“, i u mlijeku bez takvih oznakaetiketa.<ref>{{eng icon}} John Vicini [et al.], [http://www.journals.elsevierhealth.com/periodicals/yjada/article/S0002-8223(08)00513-0/abstract Survey of retail milk composition as affected by label claims regarding farm-management practices]. // „Journal of the American Dietetic Association“, 108(2008)7. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Prema američkimameričkom dnevnimdnevnom novinamalistu ''[[The New York Times]]u'', Monsantov [[brend]] rBST-a, ''Posilac'', u ožujku 2008. godine bio je u središtu zanimanja AFACT-a, skupine zagovornika korištenja rBST-a pod imenom AFACT, čiji su članovi, predstavnici krupnih grupa [[korporacija]] ([[spajanja i akvizicije|konglomerat]]a) krupnih prerađivača [[mlijeko|mlijeka]], tijesno povezani s Monsantom.<ref>{{eng icon}} Andrew Martin, [http://www.nytimes.com/2008/03/09/business/09feed.html Fighting on a battlefield the size of a milk label], 9.3.2008., objavljeno na portalu dnevnog lista ''The New York Timesa''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Ova grupa uključenaangažirala se u opsežnoopsežnom [[lobiranje|lobiranju]] s ciljem da se na državnoj razini spriječi da mlijeko bez [[Rekombinantni goveđi hormon rasta|rBST-a]] bude označenoetiketirano kao takvo. Budući da se mlijeko kojeetiketirano imakao oznakubez da ne sadrži hormonehormona pokazalo se veoma popularnim kod kupacapotrošača, prvobitno je AFACT svoja nastojanja opravdavao time da je [[Agencija za hranu i lijekove]] odobrila rBST, te da popularnost mlijeka bez rBST-a ugrožava pravo prerađivača mlijeka da se koriste [[tehnologija|tehnologijom]] koja maksimizira njihov [[profit]].
 
Dosad je veoma negativan stav [[potrošač]]a spram AFACT-ovih [[zakonodavna vlast|zakonodavnih]] nastojanja priječio državne regulatore da forsiraju ograničenja koja bi dovela do zabrane [[etiketiranje|označavanjaetiketiranja]] mlijeka bez hormona takvimkao takvoga, no usprkos tome nekoliko je [[političar]]a, uključujući tadašnjeg tajnika Ministarstva poljoprivrede savezne države [[Pennsylvania|Pennsylvanije]] Dennisa C. Wolffa, pokušalo zabraniti takvo označavanjeetiketiranje mlijeka temeljem toga da su „potrošači zbunjeni“. Primjeni [[biotehnologija|biotehnologije]] naklonjena [[web stranice|web stranica]] ''Earth friendly farm friendly'' prenijela je izjavu Dennisa C. Wolffa:
{{citat4|center|PotrošačiPotrošače suse zbunjenizbunjuje ovim dodatnim oznakamaetiketama – rekao je tajnik Ministarstva poljoprivrede Pennsylvanije Dennis Wolff. – Oni zaslužuju izbor, ali jednako tako izbor zaslužuju i proizvođači. A s gledišta sigurnosti, svako je mlijeko zdravo mlijeko. Naše je mlijeko siguran proizvod. Ministarstvo poljoprivrede savezne države Pennsylvanije nije u poziciji reći treba li rBST koristiti ili ne. Ključna je riječ: izbor. Ja sam rabio rBST od dana kada je odobren do dana kad sam posljednji put pomuzao krave. Bio mi je važno sredstvo na mojoj farmi. Ono čemu se suprostavljamo jest negativni publicitet ili širenjesijanje straha. Ako se od proizvođačamljekara traži da odustanu od efikasnosti proizvodnje, i ako im ta efikasnost donosi čist prihod od tri ili od deset tisuća dolara godišnje… to je mnogo novca.|Dennis C. Wolff, Ministarstvo poljoprivrede američke savezne države Pennsylvanije|2006.<ref>{{eng icon}} Bunting, Sherry. [http://www.earthfarmfriendly.com/News/frustvenmilkmrkt-102606.html ''Frustrations vented over questionable milk marketing practices''] (26.10.2006.), ''Earth friendly farm friendly''. [Citirano 28.1.2012.] </ref>}}
 
Istup tajnika Ministarstva poljoprivrede Pennsylvanije Dennisa Wolffa odjeknuo je među gnjevnim potrošačima i izvan Pennsylvanije. Pod pritiskom građana i javnosti, koji su počeli upućivati brojna pisma i telefonske pozive, intervenirao je guverner Pennsylvanije Edward Rendell i demantirao tajnika rekavši “Građani imaju pravo na potpune informacije o tomu kako se proizvodi mlijeko koje kupuju.”<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
== Prijepor oko sjemena ''TerminatorTerminatora'' ==
U lipnju 2007. godine Monsanto je preuzeo kompaniju Delta and Pine Land,<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/whoweare/Pages/monsanto-history.aspx Monsanto history], [2011.], objavljeno na portalu kompanije ''Monsanto''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> koja je [[patent]]irala tehnologiju proizvodnje sjemena nazvanu ''Terminator''. OvaOvom tehnologijatehnologijom, koja se ne koristi u komercijalne svrhe, proizvodiuzgajaju se [[biljka|biljke]] čije je sjeme [[sterilitet|sterilno]], tako da nakon sadnje ne [[cvijet|cvatu]] initi nemajudaju [[plod]]a. Time jese onemogućenosprečava širenje sjemena po okoliniokolišu, a kupci morajukoji ponovosade kupitiovu sjemevrstu sjemena za svaku novu sadnju[[sjetva|sjetvu]] akomoraju seponovo hoćekupovati koristiti ovakvom vrstom sjemenasjeme. Posljednjih godina u stalnom je porastu širok opozicijski pokret organizacija za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] i udruženja [[farma|farmera]] zbog opasnostibojazni da bi sjeme proizvedeno ovom tehnologijom farmeremoglo učinipovećati ovisnimaovisnost farmera o proizvođačima sjemena.
 
Godine 1999. Monsanto se obvezao da neće komercijalizirati tehnologiju proizvodnje sjemena ''Terminator''.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/science/1999/oct/06/gm.food2 World braced for terminator 2], 6.10.1999., ''The Guardian''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Potpredsjednik Delte Harry Collins u listopadu 2000. godine izjavio je u novinarskomnovinskom [[intervju]]u: ‘Nastavljamo raditi na [''Terminatoru'']. Nikad zapravo nismo niniti usporili. Mi imamo cilj, idemo prema njegovomnjegovoj ostvarenjukomercijalizaciji. Nikad zapravo nismo niniti odustali.’<ref>{{eng icon}} Hugh Warwick, [http://www.fao.org/righttofood/KC/downloads/vl/docs/AH428.pdf Syngenta: switching off farmers' rights?], listopad 2000., objavljeno na portalu Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (engl. ''Food and Agriculture Organization of the United Nations'', skr. ''FAO''). Str. 15. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
== Onečišćavanje okoliša ==
Godine 1926., kada je o zaštiti okoliša većinom vodila brigu lokalna uprava, kompanija Monsanto utemeljila je u saveznoj državi [[Illinois]]u utemeljio [[grad]] Monsanto, kasnije primenovan u Sauget, kako bi u njemu smjestila svoja kemijska postrojenja pod liberalnimliberalnijim zakonodavstvom i uz niskeniže [[porez]]e. Godinama su Monsantova postrojenja u Saugetu bila najveći američki proizvođač [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]]. Premda su 1970-ih godina poliklorirani bifenili zabranjeni, i dalje se nalaze u vodamavoda [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Dead Creeka i dalje je njima zagađena.<ref>{{eng icon}} William Spain, [http://www.post-gazette.com/pg/06276/727066-28.stm Tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''Post-gazette.com business''. [Citirano 17.2.2012.] Izvorni članak: {{eng icon}} [http://online.wsj.com/article/SB115984289083380869.html Yes, in my backyard: tiny Sauget, Illinois, likes business misfits], 3.10.2006., ''The Wall Street Journal''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
U prilogu objavljenom 27. siječnja američki dnevni list ''[[The New York Times]]'' izvjestio je da je samo tijekom 1969. godine Monsanto odložio 45 [[tona]] polikloriranih bifenila u potok Snow Creek, [[pritok]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Choccolocco Creek koja [[pitka voda|pitkom vodom]] opskrbljuje velik dio tog područja. Monsanto je također zakopao milijune kilograma PCB-a u otvorene jame [[odlagalište otpada|odagališta otpada]] smještenoga na brežuljcima iznad postrojenja i u okolici.<ref>{{eng icon}} Kevin Sack, [http://www.nytimes.com/2002/01/27/us/pcb-pollution-suits-have-day-in-court-in-alabama.html PCB pollution suits have day in court in Alabama], 27.1.2002., ''The New York Times''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Između 1965. i 1972. godine Monsanto je platio ugovornim partnerima da nezakonito odlože tisuće [[tona]] vrlo [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a na [[odlagalište otpada|odlagališta]] u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], znajući da [[kemikalija|kemikalije]] u njemu mogu štetno djelovati i na živi svijet u [[prirodni okoliš|prirodi]] i na [[čovjek|ljude]]. Agencija za okoliš pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva<ref>Agencija za okoliš, engl. ''Environment Agency''; Ministarstvo okoliša, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenog Kraljevstva, engl. ''Department for Environment, Food and Rural Affairs of the United Kingdom'', skr. ''DEFRA''.</ref> objavila je da se pokazalo kako kemikalije [[zagađenje|onečišćuju]] [[podzemne vode]] i [[Zemljina atmosfera|atmosferu]] i 30 godina nakon odlaganja.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]</ref>
 
U prilogu objavljenom 27. siječnja američki dnevni list ''[[The New York Times]]'' izvjestio je da je samo tijekom 1969. godine Monsanto odložio 45 [[tona]] polikloriranih bifenila u potok Snow Creek, [[pritok]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] Choccolocco Creek koja [[pitka voda|pitkom vodom]] opskrbljuje velik dio tog područja. Monsanto je također zakopao milijune kilograma PCB-apolikloriranih bifenila u otvorene jame [[odlagalište otpada|odagališta otpada]] smještenoga na brežuljcima iznad postrojenja i u okolici.<ref>{{eng icon}} Kevin Sack, [http://www.nytimes.com/2002/01/27/us/pcb-pollution-suits-have-day-in-court-in-alabama.html PCB pollution suits have day in court in Alabama], 27.1.2002., ''The New York Times''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je u kamenolom blizu sela Groes-faena u [[Wales]]u do 1977. godine odložio tisuće tona [[otrov|toksičnog]] [[otpad]]a koji je sadražavao [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]].<ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Godine 1998. Monsantov direktor Monsanta za [[odnosi s javnošću|odnose s javnošću]] Phil Angell ovako je objasnio politiku korporacije: „Monsanto ne treba kontrolirati sigurnost [[biotehnologija|biotehnološki]] proizvedene [[hrana|hrane]]. Naš je interes u tomu da je prodamo što više možemo. NjezinaOsiguravanje njezine kontrolasigurnosti posao je Agencije za hranu i lijekove.“<ref>Agencija za hranu i lijekove, engl. Food and Drug Administration ili skraćeno FDA, agencija je za javno zdravstvo pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi SAD-a.</ref><ref>{{eng icon}} Michael F. Jacobson, [http://www.cspinet.org/new/genetics_fda.html Meeting on the safety and labeling of genetically modified organisms], 18.11.1999., ''Center for Science in the Public Interest''. [Citirano 19.2.2012.] Izjava je izvorno objavljena 25.10.1998. u ''New York Times Magazineu''.</ref>
 
Godine 2002. američki [[novine|dnevni list]] ''[[The Washington Post]]'' prenio je na naslovnoj stranici prilog o nasljeđu Monsanta koje se odnosilo na [[zagađenje|zagađenju]] [[prirodni okoliš|okoliša]] u gradu [[Anniston, Alabama|Annistonu]] u saveznoj državi [[Alabama|Alabami]], povezanošto sga njegovomje zakonomu dopuštenomnasljeđe proizvodnjomostavio Monsanto. Tamošnji zakon dopušta proizvodnju [[poliklorirani bifenili|polikloriranih bifenila]] (skraćeno PCB), [[kemikalija|kemikalije]] koja se prije četrdeset godina koristila kao uobičajen [[električni izolator]]. [[Tužitelj]]iPribavljeni su u [[parnica|parnici]] pribavili [[dokument]]ei koji su pokazivali da je lokalnatamošnje podružnicaMonsantovo Monsantapostrojenje više od 40 godina u lokalne [[potok]]e svjesno [[odlaganje otpada|odlagalaodlagalo]] [[živa|živu]] i otpad koji sadržavaje sadržavao poliklorirane bifenile.<ref>{{eng icon}} Michael Grunwald, [http://www.washingtonpost.com/ac2/wp-dyn?pagename=article&contentId=A46648-2001Dec31 Monsanto hid decades of pollution], 1.1.2002., ''Washington Post''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> U kolovozu 2003. godine Solutia i Monsanto pristali su platiti 700 milijuna [[dolar]]a kako bi se [[nagodba|nagodili]] s preko 20000 žitelja Annistona povezanih s posljedicama zagađenja PCB-ompolikloriranim bifenilima.<ref>{{eng icon}} [http://www.ewg.org/news/700-million-deal-announced-anniston-pcbs-cases $700 million deal announced in Anniston PCBs cases], 19.8.2003., objavljeno na portalu ''Environmental Working Group''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
U nekadašnjemu [[rudnik]]u [[vapnenac|vapnenca]] Brofiscin Quarry, blizu [[Cardiff]]a, 2003. godine došlo je do erupcije para; isparine su se proširile po okolini, a lokalno stanovništvo nije znalo da je u rudniku pohranjen [[otrov|toksični]] otpad. Vlada Velike Britanije izvijestila je da 67 kemikalija, uključujući derivate ''Agent Orangea'', [[dioksini|dioksine]] i [[poliklorirani bifenili|poliklorirane bifenile]] (skraćeno PCB), koje proizvodi isključivo Monsanto, istječe iz jednog neobloženog poroznog kanala rudnika bez odobrenja za odlaganjeprihvat kemijskog otpada. Na vidjelo je izašlo da su [[podzemne vode]] zagađivane od 1970. godine.<ref>{{eng icon}} [http://www.environment-agency.gov.uk/research/library/publications/33833.aspx Brofiscin Quarry], članak objavljen na portalu Agencije za okoliš (Environment Agency) pri Ministarstvu okoline, hrane i ruralnih pitanja Ujedinjenoga Kraljevstva. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Vlada je primila kritike zbog neobjavljivanja informacija o opsegu i pravoj prirodi [[zagađenje|zagađenja]]. Prema Agenciji za okoliš, sanacija ove lokacije u južnom [[Wales]]u, za koju kažu da je jednajedne od najzagađenijih u Velikoj Britaniji,<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/environment/2007/feb/12/uknews.pollution1 The wasteland: how years of secret chemical dumping left a toxic legacy. Monsanto helped to create one of the most contaminated sites in Britain], 12.2.2007., ''The Guardian''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> mogla bi koštati i sto milijuna [[britanska funta|funti]].
 
Godine 2004., neprofitna skupina korporacija, organizacija i pojedinaca s ciljem očuvanja i zaštite [[bioraznolikost]]i The Wildlife Habitat Council (WHC) i EPA, u sklopu svojeg programa ''National Environmental Performance Track'', uručili su kompaniji Monsanto posebno priznanje na 16. godišnjem kongresu WHC-a.<ref>{{eng icon}} [http://www.wildlifehc.org/awards/monsanto-company/ Monsanto Company], 2004., ''Wildlife Habitat Council''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
[[datoteka:Roundup.svg|mini|Kemijska struktura Monsantovog herbicida '''''RoundupRoundupu''''']]
Monsanto je najveći proizvođač [[glifosat]]nih [[herbicid]]a zahvaljujući svojem [[brand]]u ''Roundup''. Izvještaj objavljen u lipnju 2011. godine povezao je glifosate s urođenim deformacijamamalformacijama kod [[žaba]] i [[domaća kokoš|pilića]] koji su bili izloženi znatno razrjeđenijim [[otopine|otopinama]] nego što su one koje se koriste u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]].<ref>{{eng icon}} Michael Antoniou [et al.]. [http://www.scribd.com/doc/57277946/RoundupandBirthDefectsv5 Roundup and birth defects], Earth Open Source, 2012.</ref>
Monsanto je odgovoran za više od 50 terena [[zagađenje|zagađenih]] nekontroliranim odlaganjem opasnog [[otpad]]a, koji su ušli u program SITE američke Agencije za zaštitu okoliša<ref>Američka Agencija za zaštitu okoliša (engl. United States Environmental Protection Agency, skr. EPA ili USEPA) pokrenula je program SITE (''Superfund Innovative Technology Evaluation'') kako bi promovirala uporabu inovativnih remedijacijskih tehnologija i terenskih mjerenja na terenima zagađenima opasnim otpadom.</ref><ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
Monsanto je odgovoran zašto je više od 50 terena širom SAD-a [[zagađenje|zagađenihzagađeno]] nekontroliranim odlaganjem opasnog [[otpad]]a, kojite su ušli u program SITE američke Agencije za zaštitu okoliša<ref>Američka Agencija za zaštitu okoliša (engl. United States Environmental Protection Agency, skr. EPA ili USEPA) pokrenula je program SITE (''Superfund Innovative Technology Evaluation'') kako bi promovirala uporabu inovativnih remedijacijskih tehnologija i terenskih mjerenja na terenima zagađenima opasnim otpadom.</ref><ref>{{eng icon}} Donald L. Barlett, James B. Steele, [ http://www.vanityfair.com/politics/features/2008/05/monsanto200805 Monsanto’s harvest of fear], svibanj 2008., članak objavljen na portalu časopisa ''Vanity Fair''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
Monsanto je najveći proizvođač [[glifosat]]nih [[herbicid]]a zahvaljujući svojem [[brand]]u ''Roundup''. Izvještaj objavljen u lipnju 2011. godine povezao je glifosate s urođenim deformacijama kod [[žaba]] i [[domaća kokoš|pilića]] koji su bili izloženi znatno razrjeđenijim [[otopine|otopinama]] nego što su one koje se koriste u [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[vrtlarstvo|vrtlarstvu]].<ref>{{eng icon}} Michael Antoniou [et al.]. [http://www.scribd.com/doc/57277946/RoundupandBirthDefectsv5 Roundup and birth defects], Earth Open Source, 2012.</ref>
 
= Pravna pitanja =
Kompanija [[Great Lakes Chemical Corporation]] (GLCC) tužila je 2000. godine Monsanto zbog podbačaja od 71 milijuna [[dolar]]a u odnosu na očekivanu prodaju.
 
[[Datoteka:US-Huey-helicopter-spraying-Agent-Orange-in-Vietnam.jpg|mini|200px|Američka je vojska za vrijeme vijetnamskog rata rabila herbicid '''''Agent Orange''''' kao defolijant i bojni otrov.]]
Veterani [[vijetnamski rat|vijetnamskoga rata]] tužili su Monsanto, kemijsku [[korporacija|korporaciju]] [[Dow Chemical Company|Dow]] i neke proizvođače [[kemikalija]] zbog [[nuspojava]] koje je izazvao [[defolijant]] ''Agent Orange'', što ga je u vijetnamskom ratu rabila američka [[vojska]].<ref>{{eng icon}} Tom Fawthrop, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/3798581.stm Vietnam's war against Agent Orange], 14.6.2004., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
Godine 2006. vlada države Andhra Pradesh podigla je tužbu protiv Monsanta i njegove indijske podružnice jer nisu poštovali odredbu koja je nalagala da kompanija ne traži naplatu po jedinstvenoj cijeni većoj od 750 [[rupija]] za pakiranje od 450 g Bt sjemena pamuka.<ref>{{eng icon}} J. Venkatesan, [http://www.hindu.com/2006/06/27/stories/2006062704310700.htm A. P. Government files contempt petition before MRTPC against Monsanto], 27.6.2006., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> Vlada države [[Andhra Pradesh]] tražila je također da Monsanto oštećenim farmerima isplati naknadu od otprilike milijun dolara.
 
[[Datoteka:Roundup-in-apple-orchard.jpg|mini|150px|Primjer korištenja herbicida '''''Roundupa''''' kao alternative košenju voćnjaka. Jabučnjak je snimljen u Italiji 2009. godine.]]
Godine 2007. francuski je sud oglobio Monsanto s 15000 eura zbog obmanjivanja [[javnost]]i o utjecaju njegovog [[herbicid]]a ''Roundup'' na [[prirodni okoliš|okoliš]]. Bivši predsjednik Monsantove podružnice u [[Francuska|Francuskoj]] proglašen je krivim za lažno [[oglašavanje]] kojim se ''Roundup'' prikazuje kao biorazgradiv i kojim se tvrdi da je nakon upotrebe ''Roundupa'' [[tlo]] ostalo nezagađeno. Aktivisti za [[zaštita okoliša|zaštitu okoliša]] i za prava [[potrošač]]a pokrenuli su slučaj 2001. godine na temelju toga što je u [[Europska unija|Europskoj uniji]] [[glifosat]], glavni sastojak ''Roundupa'', klasificiran kao “opasan za okoliš” i “toksičan za vodene organizme”. Distributer Monsantovih proizvoda u Francuskoj također je oglobljen s 15000 [[euro|eura]].<ref>{{eng icon}} [http://www.terradaily.com/2006/070126154451.ovopjxml.html ''Monsanto fined in France for 'false' herbicide ads''], 26.1.2007., članak objavljen na portalu ''Terra Daily''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
Od sredine 1990.-ih godina Monsanto je pojedinačno tužio 145 američkih [[farma|farmera]] zbog sporova u vezi sa svojim [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranim]] [[sjeme]]nom. Tužbe su većinom uključivale kršenje sporazuma o [[transfer tehnologije|transferu tehnologije]], koji farmerima zabranjuje čuvanje sjemena s namjerom da bude posijano sljedeće sezone, što je među farmerima uobičajena praksa. Jedan je farmer osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci zbog kršenja sudskog naloga da uništi svoje sjeme, a uz to je morao platiti štetu kad je Monsantova tužba prerasla u kazneni progon.<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/saved-seed-farmer-lawsuits.aspx Saved seed farmer lawsuits], [2010.], objavljeno na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 19.2.2012.]</ref>
 
[[Datoteka:PercySchmeiser2.jpg|mini|140px150px|'''Percy Schmeiser''' tužen je zbog povrede prava patenta.]]
Godine 1998. [[gen]]i što ih je [[patent]]irao Monsanto pronađeni su u [[uljana repica|uljanoj repici]] na imanju kanadskog farmera Percyja Schmeisera. Zbog toga je Monsanto tužio Percyja Schmeisera za povredu prava patenta zbog uzgajanja genetički modificirane uljane repice, otporne na Monsantov [[herbicid]] ''Roundup''. Sud je presudio da je Percy Schmeiser namjerno posijao sjeme, sudeći da “povreda proizlazi ne samo od sporadične ili ograničene kontaminacije njegove na ''Roundup'' neotporne uljane repice biljkama koje su otporne na ''Roundup''. On je zasijao svoje [[usjev]]e sjemenom za koje je znao, ili je trebao znati, da je otporno na ''Roundup''.“<ref>{{eng icon}} [http://decisions.fct-cf.gc.ca/en/2001/2001fct256/2001fct256.html Monsanto Canada Inc. and Monsanto Company and Percy Schmeiser and Schmeiser Enterprises Ltd.: Reasons for judgement], 2001., ''Federal Court (Canada)''. [Citirano 19.2.2012.]</ref> Ovaj razglašeni slučaj, Monsanto Canada Inc. protiv Schmeisera, završio je na [[Vrhovni sud Kanade|Vrhovnom sudu Kanade]]. Monsantov predstavnik Trish Jordan komentirao je: „Ovo je veoma dobra vijest za nas, g. Schmeiser prekršio je naše pravo patenta.“ Nakon niza godina povlačenja po sudu slučaj se našao pred Vrhovnim sudom Kanade 2004. godine. Sud je presudio u korist Monsanta, odbacivši Schmeiserove tvrdnje da on nije „koristio“ genom uljane repice budući da nije rabio herbicid ''Roundup''. Sud je presudio da poljoprivredna aktivnost zahtijeva angažman čovjeka, te je tako prilikom zasijavanja [[usjeva]] Schmeiser rabio gen biljke. Schmeiser je međutim odnio dio pobjede, jer je Vrhovni sud odbacio procjenu štete koju je dao niži sud. Vrhovni je sud presudio da Schmeiser ne duguje Monsantu nikakvu odštetu budući da povredom prava patenta nije ostvario [[profit]]. Iako je iznos štete bio nizak (19382 [[kanadski dolar|kanadska dolara]]), presuda je također značila da Schmeiser ne treba platiti Monsantove sudske troškove. Tijekom višegodišnjeg procesa Monsantove nasilne metode praćene su u [[mediji]]ma.
 
 
== Europa ==
[[datoteka:Burgerinspectie_bij_Monsanto_Enkhuizen_2010-11-02_a.jpg|mini|150px|Upravna zgrada internacionalne kompanije '''Monsanto''' u Nizozemskoj]]
Europska se [[javnost]] dugo opirala [[genetičko inženjerstvo|genetički modificiranoj]] [[hrana|hrani]]. Monsanto je nailazio na žilav otpor [[Europska unija|Europske unije]] prema njihovoj genetički modificiranoj hrani. Odobravanje u Europi Monsantu je važno jer stav Europske unije o genetički modificiranoj hrani utječe na tijek debate na globalnoj razini. U Europskoj je uniji prihvaćeno nekoliko zakona o ovom pitanju i zakonodavstvo EU 2003. godine nalagalo je svim biotehnološkim kompanijama stroga pravila o [[etiketiranje|etiketiranju]], mogućnost praćenja i procjenu rizika genetički modificirane hrane. Odredbe iz 2004. odredila su postupke praćenja i etiketiranja genetički modificiranih organizama i svih proizvoda proizvedenih uz korištenje genetički modificiranih organizama. Zakonodavstvo o obveznom etiketiranju prošireno je na svu hranu i sastojke hrane proizvedene uz pomoć genetički modificiranih organizama, bez obzira na to je li moguće ustanoviti prisutnost genetički modificiranih [[DNK]] ili [[protein]]a u konačnom prehrambenom proizvodu. Ove mjere teško su naštetile Monsantu, koji drži da etiketiranje hrane kao genetički modificirane stigmatizira hranu i obmanjuje potrošače.<ref>{{eng icon}} John Vidal, [http://www.guardian.co.uk/uk/2002/jul/04/foodanddrink.eu#article_continue Tough European line on GM labelling], 4.6.2002., ''The Guardian''. [Citirano 14.2.2012.]</ref> U Europskoj je uniji od 1998. godine na snazi moratorij na odobravanje novih genetički modificiranih usjeva uslijed zabrinutosti javnosti zbog potencijalnih rizika koje nosi genetički modificirana hrana.<ref>{{eng icon}} David Teather, [http://www.guardian.co.uk/uk/2002/aug/20/research.foodanddrink#article_continue Troubled Monsanto scales down GM hopes in Europe], 20.8.2002., ''The Guardian''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
Među dokumentima u posjedu [[Wikileaks]]a nalazi se i zahtijev Monsanta upućen vladi SAD-a da izvrši snažan pritisak na zakonodavstvo Europske unije kako bi se uvela genetički modificirana hrana.<ref>{{hr icon}} [http://www.advance.hr/vijesti/wikileaks-americka-korporacija-monsanto-prijeti-drzavama-koje-odbiju-gmo-hranu/ Wikileaks: američka korporacija Monsanto prijeti državama koje odbiju GMO hranu], 8.1.2012., članak objavljen na portalu ''Advance.hr''. [Citirano 21.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} [http://www.wikileaks.ch/cable/2009/05/09MADRID482.html Spain's biotech crop under threat], 19.5.2009., ''Wikileaks''. [Citirano 14.2.2012.]</ref>
 
[[Datoteka:Europäisches Patentamt München (2009).jpg|mini|160px|Sjedište '''Europskog ureda za patente''' u Münchenu.]]
Godine 2004. Monsanto je podnio dva zahtjeva za priznanje [[patent]]a za tehnologiju kontrole razmožavanja svinja posebnim genom markerom, koje je kritizirao [[Greenpeace]].<ref>{{eng icon}} [''Monsanto files patent for new invention, the pig: Greenpeace researcher uncovers chilling patent plans''], 2.8.2005., članak objavljen na portalu ''Greenpeace''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> Oba zahtjeva za priznanje patenta prodana su kompaniji Newsham Genetics godine 2007. Iako je Europski ured za patente odbio jedan od zahtjeva kao u biti biološki proces, te se od njega odustalo,<ref>{{eng icon}} [http://register.epoline.org/espacenet/application?number=EP04757318 EP1651030 – Method for genetic improvement of terminal boars], 22.07.2009., ''European patent register''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> drugi zahtjev, odobren 2008. godine, <ref>{{eng icon}} [http://register.epoline.org/espacenet/application?number=EP04778518 EP1651777 – Use single nucleotide polymorphism in the coding region of the porcine leptin receptor gene to enhance pork production], 22.12.2010., ''European patent register''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> bio je meta prosvjeda stočara pred Europskim uredom za patente u [[München]]u.<ref>{{hrv icon}} Goran Goić, [http://www.dw.de/dw/article/0,,4183813,00.html Stočari protiv patenta na svinjogojstvo], 16.4.2009., članak objavljen na portalu ''Deutsche Welle''. [Citirano 17.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} Laurence Peter, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8002503.stm ''Germans protest over pig patent''], 16.4.2009., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> Njemačka ministrica poljoprivrede Ilse Aigner žestoko se protivila patentu.<ref>{{deu icon}} [http://www.n24.de/news/newsitem_4984832.html ''Aigner will Schweine-Patente verbieten''], 18.4.2009., članak objavljen na portalu ''N24''. [Citirano 17.2.2012.]</ref> Monsanto je izjavio da se patent odnosi samo na svinje uzgojene korištenjem posebne Monsantove tehnologije koja locira gene koje pospješuju rast svinje, no otkad su buknule kontroverzije Monsanto tvrdi da je izašao iz industrije uzgoja svinja nakon što je svoju tvrtku Monsanto Choice Genetic prodao tvrtki Newsham Genetics LC 2007. godine.<ref>{{eng icon}} [http://www.monsanto.com/newsviews/Pages/pig-patent.aspx ''Pigs and Patents''], 2009.[?], članak objavljen na portalu tvrtke ''Monsanto''. [Citirano 17.2.2012.]</ref>
 
== Indija ==
[[Datoteka:Bt plants.png|mini|150px160px|Gore: Biljni nametnik ''Elasmopalpus lignosellus'' teško je oštetio nezaštićene listove kikirikija.<br>Dolje: Uginuli biljni nametnik ''Elasmopalpus lignosellus'' bio je nagrizao listove GM kikirikija s genima bakterije '''''Bacillus thuringiensis''''' ('''Bt''').]]
Monsantova je povijest u [[Indija|Indiji]] kontroverzna, počevši od optužbe da Monsanto koristi [[gen]]e terminatore u svojem [[sjeme]]nu kako bi iduća generacija sjemena bila sterilna, što je potaknulo prosvjede protiv korporacije.<ref>{{eng icon}} Habib Beary, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/south_asia/465969.stm World: south Asia farmers welcome halt of 'terminator'], 5.10.1999., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 18.2.2012.]</ref> Indijski poljoprivrednici koji bi genetički modificirane varijetete sjemena koji sadrže gen terminator križali s lokalnim vrstama s jedne bi strane dobili sterilno sjeme, a s druge bi strane njihovo djelovanje bilo nezakonito “sjemenarsko piratstvo”.<ref>{{eng icon}} Pallab Ghosh, [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2998150.stm India's GM seed piracy], 17.6.2003., članak objavljen na portalu ''BBC News''. [Citirano 18.2.2012.]</ref> Osim toga Monsantovo genetički modificirano sjeme [[pamuk]]a bilo je razlog niza reakcija indijskih nevladinih organizacija zbog svoje visoke cijene: godine 2009, visoke cijene Bt sjemena pamuka dovele su poljoprivrednike na rub propasti zbog smanjenja prinosa usljed [[suša|suše]].<ref>{{eng icon}} Mahim Pratap Singh, [http://www.hindu.com/2009/08/25/stories/2009082554841400.htm Jhabua on its way to becoming Vidarbha-II?], 25.8.2009., članak objavljen na portalu ''The Hindu''. [Citirano 12.2.2012.]</ref>
 
[[Datoteka:Bt plants.png|mini|150px|Gore: Biljni nametnik ''Elasmopalpus lignosellus'' teško je oštetio nezaštićene listove kikirikija.<br>Dolje: Uginuli biljni nametnik ''Elasmopalpus lignosellus'' bio je nagrizao listove GM kikirikija s genima bakterije ''Bacillus thuringiensis'' (Bt).]]
[[Države i teritoriji Indije|Indijska savezna država]] [[Andhra Pradesh]] isprva je ustala protiv transgeničnog [[pamuk]]a koji sadržava [[gen]] iz patogene [[bakterije]] [[pesticid]]nih svojstava [[Bacillus thuringiensis]] (Bt); ipak, budući da je bio veoma popularan među poljoprivrednicima, pokušali su kontrolirati njegovu [[cijena|cijenu]]. Godine 2005., nakon što je povjerenstvo indijske agencije za odobravanje genetičkog inženjerstva obznanilo istražni iskaz,<ref>{{eng icon}} [http://www.financialexpress.com/news/geac-rejects-3-varieties-of-monsanto-bt-cotton-in-ap/128593/0 GEAC rejects 3 varieties of Monsanto Bt cotton in AP], novinska vijest objavljena na portalu poslovnih novina ''The Financial Express'' 4.5.2005. [Citirano 4.2.2012.]</ref><ref>{{eng icon}} Sanjay Suri, [http://www.twnside.org.sg/title2/service215.htm Indian farmers win battle against GM cotton], 25.5.2005., ''IPS News Agency''. [Citirano 12.2.2012.]</ref> ministar poljoprivrede zabranio je Monsantu prodaju [[sjeme]]na [[pamuk]]a u državi Andhra Pradesh. Zabrana je kasnije ukinuta.
 
141

uređivanje