Ukrajinski jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: tr:Ukraynaca |
|||
Redak 23:
== Povijest ukrajinskog jezika ==
Pojedini znakovi u ukrajinskoj [[Azbuka|azbuci]] potječu čak iz [[Brončano doba|brončanog doba]], a na ukrajinsko pismo su u manjoj mjeri utjecali i [[Stari Grci]].<ref>[http://www.echoee.com/useful/ukrainianLenguage.php Written symbols on the items dated by the beginning of the Bronze Age]</ref>
Primjerice, ukrajinske riječi »hovoryty« (govoriti), »šolom« (kaciga), »meč« (mač), ili »knjaz« (knez), potječu od [[Goti|Gota]] iz antičkog razdoblja koji su na prostoru Ukrajine imali višestoljetnu dominaciju, često i u savezništvu s lokalnim slavenskim plemenima. Riječi poput »balakaty« (čavrljati), »bazikaty« (lupetati) ili »mova« (jezik) dolaze od [[Skiti|Skita]].<ref>[http://www.unian.net/ukr/news/484042-hto-navchiv-ukrajintsiv-govoriti-pisati-y-zaymatisya-seksom.html Хто навчив українців говорити, писати й займатися сексом]</ref>
U razdoblju prve ukrajinske državnosti ukrajinski jezik je imenovan [[Staroruski (termin)|staroruskim]] odnosno izvorno »ruskim« (ne modernim ruskim jezikom) ili prema latinskom »rutenskim« jezikom (u Hrvatskoj poznat i kao stari rusinski jezik) te je već tada imao svoj specifičan razvoj vezan za [[Ukrajina|ukrajinsko podneblje]]. Pojednostavljeno rečeno: [[Ukrajinci]] (Rusiči-Rusini) su u srednjem vijeku govorili ukrajinskim (ruskim/rutenskim) jezikom koji često imenuju »staroukrajinskim«, a u hrvatskoj starim »rusinskim« (nije isti današnjem rusinskom jeziku). Ovi problemi oko naziva istog staroukrajinskog odnosno ukrajinskog jezika nastali su kao rezultat složene [[Povijest Ukrajine|ukrajinske povijesti]] u kojoj su [[Ukrajinci]] (Rusiči-Rusini) radi dugotrajne okupacije njihove zemlje (ujedno kulturnih vrijednosti i identiteta) svojevoljno u 20. stoljeću prihvatili suvremeno alternativno ime odnosno etnonim.<ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2010_1.nsf/AllWebDocs/Nepoznata_Ukrajina Matica hrvatska; KOLO Broj 01-02, 2010; Đuro Vidmarović: Nepoznata Ukrajina]</ref>▼
Prema svemu sudeći, slavenski jezici poput ukrajinskog i njemu bližih, započeli su svoje formiranje pod snažnim utjecajem u interakciji [[Balti|baltskih]] te [[Germani|germanskih jezika]] (iz koji su među ostalima nastali i današnji [[litavski]], [[latvijski]] i stari [[Pruski jezik|pruski jezik]]) s jezikom antičkih [[Kimerijci|Kimerijaca]] koji pripadaju grupi iranskih jezika. Ovdje treba napomenuti da riječ »iranski« nije povezana sa suvremenim [[Iran]]om koji je svoje ime stekao mnogo kasnije. Iranska plemena, uključujući i [[Perzijanci]], naseljavali su se na području današnjeg Irana nakon što su se pojavili na ukrajinskom [[Dnjepar|Dnjepru]], gdje su vrlo vjerojatno bili autonomni. Riječ »Iran« kada su u pitanju antička plemena istovjetno je s riječju »Arijac«. Ali, opet treba naglasiti da riječ Arijci (drevni Iranci) nema veze s vrijednošću riječi koje su nadjenuli njemački nacisti stoljećima kasnije.<ref>[http://www.unian.net/ukr/news/484042-hto-navchiv-ukrajintsiv-govoriti-pisati-y-zaymatisya-seksom.html Хто навчив українців говорити, писати й займатися сексом]</ref>
▲Generalno govoreći, ukrajinski jezik danas predstavlja sukladnog potomka kolokvijalnih staroslavenskih jezika kojima se pričalo u srednjovjekovnom [[Kijev|Kijevu]] i bližoj okolici na prostoru [[Ukrajina|Ukrajine]] od 10. do 13. stoljeća. U razdoblju prve ukrajinske državnosti ukrajinski jezik je imenovan [[Staroruski (termin)|staroruskim]] odnosno izvorno »ruskim« (ne modernim ruskim jezikom) ili prema latinskom »rutenskim« jezikom (u Hrvatskoj poznat i kao stari rusinski jezik) te je već tada imao svoj specifičan razvoj vezan za [[Ukrajina|ukrajinsko podneblje]]. Pojednostavljeno rečeno: [[Ukrajinci]] (Rusiči-Rusini) su u srednjem vijeku govorili ukrajinskim (ruskim/rutenskim) jezikom koji često imenuju »staroukrajinskim«, a u hrvatskoj starim »rusinskim« (nije isti današnjem rusinskom jeziku). Ovi problemi oko naziva istog staroukrajinskog odnosno ukrajinskog jezika nastali su kao rezultat složene [[Povijest Ukrajine|ukrajinske povijesti]] u kojoj su [[Ukrajinci]] (Rusiči-Rusini) radi dugotrajne okupacije njihove zemlje (ujedno kulturnih vrijednosti i identiteta) svojevoljno u 20. stoljeću prihvatili suvremeno alternativno ime odnosno etnonim.<ref>[http://www.matica.hr/kolo/kolo2010_1.nsf/AllWebDocs/Nepoznata_Ukrajina Matica hrvatska; KOLO Broj 01-02, 2010; Đuro Vidmarović: Nepoznata Ukrajina]</ref>
{{glavni|Rusifikacija Ukrajine}}
| |||