Hidroelektrana Peruća: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Predložak + dorada
Redak 1:
{{Infookvir brana
[[Datoteka:Brana HE Peruca.jpg|mini|250px|Brana HE Peruća]]
| ime = Brana Peruća
'''Hidroelektrana Peruća''' je pribranska [[hidroelektrana]] na rijeci [[Cetina|Cetini]] sagrađena [[1960]]. godine netom nakon izgradnje istoimene [[Brana Peruća|brane]] [[1958]]. godine sa snagom od 41,6 MW na dva generatora od 20,8 MW, koja je poslije renoviranja nakon što je bila minirana tijekom [[Domovinski rat|domovinskog rata]] pojačana na 61,4 MW na dva generatora od 30,7 MW.
| Službeno ime = HE Peruća
 
| Slika = Cetina dam.JPG
Hidroelektrana Peruća je sagrađena da bi se iskoristili vodeni potencijali brane Peruća i akumulacijskog [[Perućko jezero|jezera Peruća]].
| Opis slike = Brana Peruća na rijeci [[Cetina|Cetini]]
| slika_lokacijska_karta_država = Hrvatska
| slika_lokacijska_karta_opis = Brana Peruća na zemljovidu [[Hrvatska|Hrvatske]]
 
| Država = {{ZD+X/H|HRV}}
| Lokacija = [[Hrvace]], [[Splitsko-dalmatinska županija]]
| Vodotok = [[Cetina]]
| Koordinate = {{coord|43|47|44|N|16|35|45|E|display=title,inline}}
| širina-stupnjevi = 43
| širina-minute = 47.73
| širina-oznaka = N
| dužina-stupnjevi = 16
| dužina-minute = 35.75
| dužina-oznaka = E
 
| Status = Operativna
| Cijena =
| Graditelj = [[Konstruktor]], [[Geotehnika (tvrtka)|Geotehnika]]
| Početak gradnje = [[1956.]]
| Završetak gradnje = [[1958.]]
| Saniranje = [[2002.]]-[[2008.]]
| Rušenje =
| Vlasnik = [[Vlada RH]]
 
| Vrsta brane = nasuta s [[beton]]skom oblogom
| Visina brane = 67 [[Metar|m]]
| Duljina brane = 467 m
| Debljina vrha =
| Debljina baze =
| Polumjer krivulje =
| Zapremnina brane = 925.000 [[m³]]
| Ispust = [[Cetina]]
| Vrsta preljeva = pomoćni bočni preljev<br>sigurosni preljev na kruni
| Kapacitet preljeva = 120 [[m³/s]]
 
| Stvara = [[Perućko jezero]]
| Zapremnina = 565,250.000 [[m³]]
| Površina = 20,1 [[km²]]
| Površina slijeva = 3700 [[km²]]
| Navodnjava =
| Duljina = ~20 km
| Maksimalna širina = ~4 km
| Maksimalna dubina = 65 m
| Maksimalna razlika dubine =
| Nadmorska visina = 361,5 m
 
| Upravitelj = [[Hrvatska elektroprivreda]]
| U pogonu od = [[1960.]]
| Istek licencije =
| Planirana razgradnja =
| Vrsta elektrane = pribranska [[hidroelektrana]]
| Hidraulična glava = 47-56,5 [[Metar|m]]
| Turbine = 2 x 30 MW [[Francis turbina|Francis]]
| Instalirana snaga = 60 MW
| Maksimalna snaga = 61,4 MW
| Neto snaga = 49,4 MW
| Godišnja proizvodnja = 203 milijuna [[KWh]]
 
| Web stranica = [http://www.elektroprojekt.hr/hdvb/Katastar/Katastar%20-%20Peruca.htm www.elektroprojekt.hr]<br>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/peruca.aspx www.hep.hr]
}}
 
'''Hidroelektrana Peruća''' je pribranska [[hidroelektrana]] na rijeci [[Cetina|Cetini]] sagrađena [[1960.]] godine netom nakon izgradnje istoimene brane [[1958.]] godine sa snagom od 41,6 MW na dva generatora od 20,8 MW, koja je poslije renoviranja nakon što je bila minirana tijekom [[Domovinski rat|domovinskog rata]] pojačana na 61,4 MW na dva generatora od 30,7 MW.
 
Brana je sagrađena na suženome dijelu kanjona rijeke Cetine između sela [[Satrić]] i [[Gornji Bitelić]] na nekih cca 25 km od izvora. Namjena brane je ostvarenje [[Perućko jezero|akumulacije vode]] za rad hidroelektrane tijekom sušnog razdoblja godine, te rješavanje problema velikih voda u kišnom razdoblju godine koje uzrokuje poplave u [[Hrvatačko polje|Hrvatačkome polju]] i [[Sinjsko polje|Sinjskom polju]].
 
Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] HE Peruća je bila pod [[okupacija|okupacijom]] od strane pobunjenih Srba, [[Četnici|četnika]] i [[JNA]] koji su regulirali radom HE i brane te prijetili rušenjem brane zajedno sa HE. Dana [[28. siječnja]] [[1993.]] godine svoj plan su i proveli sa 30 tona eksploziva ali bezuspješno jer je brana izdržala miniranje i zbog brze reakcije [[HV]] se nije srušila ali je zajedno sa postrojenjem HE pretrpila teško oštećenje. Postrojenje HE Peruča je nakon miniranja u cijelosti bilo potopljeno i naplavljeno [[mulj|muljem]] i ostalim naplavnim materijalom te teško oštećeno od samog miniranja jer su se od sedam miniranih mjesta na sklopu brane i HE dva bila na samom postrojenju HE. Nakon sanacije brane od miniranja pristupilo se i obnovi postrojenja HE u koje je tvrtka [[HEP]] uložila oko 130 milijuna [[kuna (novac)|kuna]].
Line 8 ⟶ 73:
Pri renoviranju HE [[2003.]] godine išlo se i na proširenje proizvodnje to jest pojačavanje jakosti hidroelektrane jer je nova tehnologija to omogućavala da je nakon renoviranja snaga HE se popela na 60 MW i to na dva generatora po 30 MW. Obnavljanje i revitalizaciju pogona HE izveli su [[Slovenija|slovenski]] [[Litostroj]] i [[Zagreb|zagrebački]] [[Končar]] u suradnji sa nekoliko manjih tvrtki kooperanata kao što je [[Brinel]] iz [[Trilj]]a.
 
== Gradnja ==
==Energetski podaci<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/peruca.aspx Podaci pri HEP-u]</ref>==
* Instalirani protok ([[istjek (hidrologija)|istjek]]): Q<sub>i</sub> = 120 m<sup>3</sup>/s (2x60 m<sup>3</sup>/s)
 
Prije izgradnje brane na zemljištu koje je bilo predviđeno za gradnju u popriječnom presjeku je izvršeno injektiranje prirodnih pukotina betonom, glinom, kamenjem, šljunkom i pijeskom. Ti radovi su izvedeni radi spriječavanja propusnosti terena oko brane pri visokim vodostajima kada se stvara mogućnost da zbog velikog pritiska vodene mase osipanje poroznog materijala u kršu i prodorom vode kroz isti.
* Konstruktivni pad: H<sub>t</sub> = 41 m
Brana je sagrađena po projektu tvrtki [[Elektroprojekt d.d.]] i [[Geoexpert]] iz [[Zagreb]]a, a izvođači radova su bili tvrtke [[Konstruktor]] i [[Geotehnika]], te je nakon završetka radova brana bila duga 467 metara, visoka 67 metara te imala volumen od 925 000 m<sup>3</sup>. U samu branu je ugrađena poprilična količina prirodnog materijala i to naročito [[ilovača|gline]] koja je kao materijal gotovo vodonepropusna. Nakon što je brana nasuta na njoj je navučena [[beton]]ska ovojnica koja je spriječila osipanje nasutog materijala.
 
Na brani se nalaze tri ispusta za vodu:
* Maksimalni pad: H<sub>max</sub> = 56,5 m
* glavni ispust u samom koritu rijeke i najnižoj točki same brane reguliran klapnom na [[hidraulika|hidraulični pogon]]
* pomoćni ispust na desnoj strani brane
* sigurnosni ispust koji se nalazi na samoj kruni brane i koristi se za preljev vode preko brane pri velikim vodostajima.
 
== Posljedice izgradnje ==
* Instalirana snaga: 60 MW (30 MW + 30 MW)
 
Zbog izgradnje brane nastala je umjetna akumulacija vode velike površine koja tijekom cijele godine ima dovoljno zaliha vode da je postala jezero [[Perućko jezero|Peruća]] s cca 20 km<sup>2</sup> površine pri maksimalnom vodostaju. Na tom zemljištu je [[SFRJ|država]] izvršila [[nacionalizacija|nacionalizaciju]] i seljacima iz mjesta [[Vrlika]], [[Garjak]], [[Koljane]], [[Kosore]], [[Ježević]], [[Laktac]], [[Dabar]], [[Vučipolje]], [[Zasiok]], [[Gornji Bitelić]], [[Rumin]], [[Hrvace]], [[Satrić]], [[Potravlje]], [[Maljkovo]], [[Otišić]] i [[Maovice]] oduzeta većinom bez naknade za izgubljenu vrijednost. Poplavljivanjem područja gdje je jezero sada većina stanovništva se premjesila na višlja područja planina [[Svilaja|Svilaje]], [[Dinara|Dinare]] i [[Debelo brdo|Debelog brda]] ali zbog toga se i dosta stanovnika odselilo iz ovog kraja. Područje koje je popljavljeno je bilo bogato [[šuma]]ma, [[vinograd]]ima, [[oranica]]ma i [[livada]]ma, a rijeka je u tom dijelu sliva imala živopisan utjecaj na krajolik uz više [[slap]]ova i jezerca te brojne [[vodenica|mlinove]].
* Snaga turbina kod maksimalnog pada: 61,4 MW (30,7 MW + 30,7 MW)
 
== Povijest brane ==
* Maksimalna godišnja proizvodnja ([[1974]].-[[2010]].): E<sub>max</sub> = 203 GWh ([[2010]].)
 
Dana [[28. siječnja]] [[1993.]] minirana je sa 30 tona [[eksploziv]]a pri najvećem zabilježenom [[vodostaj]]u od strane pobunjenih Srba prilikom oslobodilačke [[Operacija Peruča|Operacije Peruča]] pri kojoj je poginuo hrvatski branitelj Ante Buljan. Premda teško oštećena nije se srušila zbog načina na koji je izgrađena te loše planiranog miniranja. Smatra se da je miniranjem brane na sedam mjesta od kojih četiri u samoj jezgri, tj. središtu brane nije bilo uspješno jer se jezgra brane od gline uslijed eksplozije slijegla sama od sebe i održala branu na mjestu, a same površinske eksplozije nisu nanijele toliku štetu zbog brze akcije [[HV]] i zatrpavanja rupa te otvaranja ispusta na brani od strane engleskog časnika postrojbi [[UNPROFOR]]a [[Mark Nicholas Gray|Mark Nicholas Graya]]. Da je miniranje bilo uspješno u donjem slivu rijeke Cetine bilo bi što izravno što neizravno ugroženo više desetaka tisuća stanovnika Cetinske krajine i porječja sve do ušća Cetine u [[Omiš]]u.
Postrojenje HE ima dva agregata:
 
== Obnova brane ==
* '''Agregat A''' uključen u pogon nakon revitlizacije 2005. godine
[[Datoteka:Brana HE Peruca.jpg|mini|lijevo|220px|Brana HE Peruća]]
S obnovom brane je početo automatski nakon oslobođenja jer je razorena brana prijetila urušavanjem pa je nasipavanjem materijala (gline) na površinski dio brane to spriječilo. Glina je iskopana i dovezena na branu sa površine zemljišta u privatnom vlasništvu te je po završetku radova od strana oštećenih građana zatražena pravična naknada od strane države te je u sudskom postupku određena više milijunska novčana odšteta.
 
Sa sanacijom brane to jest vraćanjem u prvobitno stanje kreće se nakon potpisivanja ugovora između izvođača radova [[Konstruktor inženjering]]a te vlasnika brane [[HEP]]-a.
: [[Francis turbina]] karakteristika Q<sub>i</sub> = 60 m<sup>3</sup>/s; H<sub>max n</sub> = 56,5 m
 
Za sanaciju brane Peruća, idejni, glavni i izvedbeni projekt, 1996., kao voditelj projekta zaslužan je prof. dr. sc. [[Josip Rupčić]], dipl. ing. građevine.
: Sinkroni generator karakteristika S<sub>n</sub> = 34 MVA; U<sub>n</sub> = 10,5 kV; cos φ = 0,9
 
Brana je obnovljena te je izvođač radova javnosti predočio pojedinosti o izvedenim radovima.
* '''Agregat B''' uključen u pogon nakon revitalizacije 2008. godine
 
== Zanimljivosti ==
: Francis turbina karakteristika Q<sub>i</sub> = 60 m<sup>3</sup>/s; H<sub>max n</sub> = 56,5 m
 
Brana i HE Peruća su tijekom razdoblja prije Domovinskog rata smatrani strateškim objektom od državne važnosti. Zbog toga je objekat bio zaštićen u širem području ogradom s bodljikavom žicom a područje oko same brane zasađeno gustom borovom šumom. U blizini brane strogo je bilo zabranjeno fotografiranje, kretanje i zadržavanje bez dozvoljenja to jest posebnih dozvola koje bi izdavala vojna uprava sa sjedištem u Sinju.
 
Premda je preko krune brane sagrađena prometnica kojom su povezana naselja sa južne i sjeverne strane jezera Peruća, i ta prometnica predstavljala i još uvijek je najbliža poveznica tih naselja, ista je rijetko korištena zbog rigoroznog sistema kontrole kretanja.
 
== Agregati ==
 
Postrojenje HE ima dva agregata<ref>[http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/jug/peruca.aspx Podaci pri HEP-u]</ref>:
* '''Agregat A''' uključen u pogon nakon revitlizacije 2005. godine
: [[Francis turbina]] karakteristika Q<sub>i</sub> = 60 m<sup>3</sup>/s; H<sub>max n</sub> = 56,5 m
: Sinkroni generator karakteristika S<sub>n</sub> = 34 MVA; U<sub>n</sub> = 10,5 kV; cos φ = 0,9
* '''Agregat B''' uključen u pogon nakon revitalizacije 2008. godine
: Francis turbina karakteristika Q<sub>i</sub> = 60 m<sup>3</sup>/s; H<sub>max n</sub> = 56,5 m
: Sinkroni generator karakteristika S<sub>n</sub> = 34 MVA; U<sub>n</sub> = 10,5 kV; cos φ = 0,9
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
* [http://energetika-net.hr/naslovna/vijesti/3379 Najava završetka remonta HE Peruča]
* [http://www.destinacijevjesnik.com/datum_navhtml/2002/11/29/Clanak.asp?langr=hrgos&pgc=1&datum=23.06.2007.&cp=8&s=Next SlikaNovinski napis o revitalizaciji HE Peruča]
* [http://www.vjesnikslobodnadalmacija.comhr/htmlSplit-%C5%BEupanija/2002tabid/1176/29articleType/ClanakArticleView/articleId/23443/Default.asp?r=gos&c=1aspx Novinski napis o revitalizacijinesređenim vlasničkim odnosima zemljišta gdje je izgrađena HE Peruča]
* [http://dns1.vjesnik.hr/Html/2002/12/01/Clanak.asp?r=gos&c=2 Vijesnik: 130 milijuna kuna za rekonstrukciju]
*[http://www.slobodnadalmacija.hr/Split-%C5%BEupanija/tabid/76/articleType/ArticleView/articleId/23443/Default.aspx Novinski napis o nesređenim vlasničkim odnosima zemljišta gdje je izgrađena HE Peruča]
* [http://www.elektroprojekt.hr/hdvb/Katastar/Katastar%20-%20Peruca.htm Peruča akumulacija]
*[http://dns1.vjesnik.hr/Html/2002/12/01/Clanak.asp?r=gos&c=2 Vijesnik: 130 milijuna kuna za rekonstrukciju]
* [http://www.centardomovinskograta.hr/1993.html Kronologija akcija HV]
* [http://www.dugirat.com/index2.php?option=content&do_pdf=1&id=5829 15.obljetnica pokušaja rušenja brane]
* [http://www.domovinskirat.hr/foto/displayimage.php?album=212&pos=3 Ratna fotogalerija minirane brane]
* [http://www.konstruktor-split.hr/djelatnosti/Objektienergetike/HidroelektranaPeru%C4%8Da/tabid/917/Default.aspx Izvještaj o sanaciji brane od izvođača radova]
* [http://70.47.61.225/energetika/vijesti/3871 Ošteta za eksplatiranu glinu za sanaciju brane poslije miniranja]
* Brana Peruća, Stvarne i moguće posljedice miniranja, Zagreb, lipanj 1998, Hrvatski žrtvoslov - zbornik radova Prvog hrvatskog žrtvoslovnog kongresa, str. 595-602, pregledni rad.
 
[[Kategorija:Brane u Hrvatskoj|Peruća]]