Džafer Kulenović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklonjena promjena suradnika Wustefuchs, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Xqbot |
Uredio, ispravio i oblikovao malo, dodao izvore |
||
Redak 1:
'''Džafer Kulenović''' ('''Džaferbeg Kulenović''') ([[Rajnovići]] pokraj [[Kulen Vakuf|Kulen Vakufa]], [[17. veljače]] [[1891]]. - [[Damask]], [[3. listopada]] [[1956]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]] i [[pravnik]].
==
===Rani život i školovanje===
Džafer Kulenović rodio se u Rajnovićima pokraj Kulen Vakufa [[1891.]] godine.<ref name="Bio-biblio">[[Milan Blažeković]], ''Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije'', Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 258.-259.</ref> Rodio se na posjedu svoga djeda, od oca Muhamedbega Kulenovića i majke Meleće.<ref name="Bio-biblio" /> Pučku školu polazi u [[Kulen Vakuf]]u od [[1898.]] do [[1901.]] godine a gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Tuzla|Tuzli]] od [[1901.]] do [[1905.]] godine. [[1905]]. godine, dva mjeseca prije mature, izbačen je iz škole zbog sukoba sa skupinom gimnazijalaca srpskih nacionalista.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 216.-217.</ref> Maturira u [[Mostar]]u [[1909.]] godine.<ref name="Bio-biblio" /> Na medicinski fakultet upisao se [[1910.]] godine u [[Beč]]u, ali se zbog lošeg zdravlja vraća u [[Zagreb]] gdje završava i doktorira pravo.<ref name="Bio-biblio" /> Već u Beču aktivan je među tamošnjom hrvatskom pravaškom mladeži te je izabran za predsjednika starčevićanskog sveučilišnog društva "Sviest".
===Djelatnost u Kraljevstvu SHS i Kraljevini Jugoslaviji===
===Nezavisna
Uoči proglašenja [[NDH]] 1941. nije napustio zemlju kao većina članova vlade Kraljevine Jugoslavije već na čelu delegacije predstavnika JMO posjećuje [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]] izrazivši potporu NDH.<ref name="tko je tko" /> [[7. studenoga]] [[1941.]] godine imenovan je potpredsjednikom Vlade NDH. Na tom položaju zamijenio je svojega brata [[Osman Kulenović|Osmana]].<ref name="tko je tko" /> Primivši svoje dužnosti zastupa interese muslimanskog pučanstva u NDH. Privremano preuzima i vodi Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja od [[23. kolovoza]] [[1943.]] do konca [[1943.]] godine. Živi i radi u Zagrebu sve do sloma NDH, do [[6. svibnja]] [[1945]]., kad se s ostalim članovima vlade i dužnosnicima NDH povlači u [[Austrija|Austriju]].
===Emigracija i smrt===
[[Englezi]] ga uhićuju [[17. svibnja]] te je sproveden u logor Spittal na [[Drava|Dravi]], dan nakon što je grupa članova Vlade iz tog logora bila izručena [[SFRJ|Jugoslaviji]]. To zakašnjenje mu je spasilo život. U rujnu [[1945.]] godine bježi iz bolnice u [[Villach]]u i odlazi u [[Rim]].<ref name="Bio-biblio" /> Kasnije odlazi u [[Turska|Tursku]] gdje nakon kraćeg boravka [[22. veljače]] [[1948.]] odlazi s obitelji u [[Damask]], u [[Sirija|Siriju]].<ref name="Bio-biblio" /> Surađivao je u više hrvatskih publikacija , od ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'' i ''Godišnjaka hrvatskog domobrana'' do ''Drine'', ''Hrvatske'' i ''Danice'', zalažući se za jedinstvo Hrvata katolika i muslimana.<ref name="tko je tko" /> U ''Hrvatskoj reviji'', [[1952.]] godine, objavljuje ''Razmatranja'', članak o [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom]] svjetskom ratu i o [[Komunizam|komunizmu]] (Sv. 1., str. 26.-28.).<ref name="Bio-biblio" />
Godine [[1951.]] postaje predsjednikom Hrvatske državne vlade u emigraciji.<ref name="Bio-biblio" />
Umro je [[3. listopada]] [[1956.]] godine u Damasku.<ref name="Bio-biblio" /><ref name="tko je tko" />
==Dr. Džaferbeg Kulenović o Bosni i Hercegovini==
Line 48 ⟶ 56:
:''I Tito je uredio sadašnju Jugoslaviju na federalnoj podlozi, ali kakova je ta federacija, znaju svi, a takva bi bila i novoobećana federacija, jer bi je darovali i ljudi, koji su i Titinu federaciju darovali. I ovi Srbi, kao i oni pod Titom, spremni su sve obećati, ali od toga obećanja ne bi se ništa ili malo izvršilo. Hvala im na obećanjima, neka ih zadrže za sebe! Za robstvo se nismo voljni boriti, a ako bi se ono namjeravalo silom nametnuti, neka se priprema mimo nas i proti našoj volji, ali nipošto s nama. Mi cemo mu se sigurno oduprieti i boriti se za slobodu i nezavisnost. Samo bedasti ili pokvareni mogu sudjelovati u radu, koji bi išao za tim, da donese ponovo sužanjstvo, a obećanjima može vjerovati jedino onaj, koji je naivan. Naročito se ne može vjerovati onome, koji se jednoj zajednici nije obazirao na zajedničke probitke vecć je tu gledao samo na svoje i podižući se uništavao je svoga suzajedničara. Mi smo bili u takovom sklopu do god. 1941. i dosta težkog doživjeli. U taj sklop smo bili silom gurnuti i kroz dvadesetak godina razjedinili smo se više, nego što smo prije razjedinjeni bili. A što bi bilo tek sada, nakon ovih zala, koja srbočetnici i srbokomunisti nad hrvatskim narodom izveli i kad još i danas otvoreno priete i u svojim listovima pišuć da oni hoće ono što Hrvati neće, pa tako hoće i Jugoslaviju. Kako vidimo oni nisu još ni zalogaja dobili, a već pokazuju svoju naduvenost. Jadna bi bila ta Jugoslavija kakvu oni u svojoj nutrini zamišljaju. Mi to unapried znamo, jer nas je tome prošlost naučila. Tamnica bi ostala tamnicom, samo bi se pooštrila stega u pojedinim ćelijama. A u tamnicu ne želi nitko pametan doći, pa tako ni hrvatski narod ne želi svojom voljom obnoviti nikakvu Jugoslaviju. On hoće svoju podpuno nezavisnu državu, jer mu je ona najbolje jamstvo za miran napredak. Kad to traži narod kao cjelina, onda sićušni pojedinci ne mogu doći u obzir, a nadajmo se, da ce doći vrieme, kad će i oni, koji danas federaliziraju, s više razbora, a manje mržnje, tekuće dogodjaje presudjivati.''
==Djela==
* ''A Message from Croat Moslems to their Religious Brethren in the World'', 1951., (pretisak, Createspace, 2011.)
* ''Džafer Kulenović, Sabrana djela, 1945.-1956.'', Buenos Aires, 1978. (priređivači: [[Jere Jareb]], Stjepan Barbarić, Miron Krešimir Begić, Ragib Zukić)
==Izvori==
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Kulenović, Džaferbeg}}
[[Kategorija: Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija: Dužnosnici NDH]]
|