Džafer Kulenović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Flopy (razgovor | doprinosi)
m Uklonjena promjena suradnika Wustefuchs, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Xqbot
Uredio, ispravio i oblikovao malo, dodao izvore
Redak 1:
'''Džafer Kulenović''' ('''Džaferbeg Kulenović''') ([[Rajnovići]] pokraj [[Kulen Vakuf|Kulen Vakufa]], [[17. veljače]] [[1891]]. - [[Damask]], [[3. listopada]] [[1956]].), [[Hrvatska|hrvatski]] [[političar]] i [[pravnik]].
 
==Rani životŽivotopis==
===Rani život i školovanje===
Džafer Kulenović rodio se u Rajnovićima pokraj Kulen Vakufa [[1891.]] godine.<ref name="Bio-biblio">[[Milan Blažeković]], ''Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije'', Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 258.-259.</ref> Rodio se na posjedu svoga djeda, od oca Muhamedbega Kulenovića i majke Meleće.<ref name="Bio-biblio" /> Pučku školu polazi u [[Kulen Vakuf]]u od [[1898.]] do [[1901.]] godine a gimnaziju je pohađao u [[Sarajevo|Sarajevu]] i [[Tuzla|Tuzli]] od [[1901.]] do [[1905.]] godine. [[1905]]. godine, dva mjeseca prije mature, izbačen je iz škole zbog sukoba sa skupinom gimnazijalaca srpskih nacionalista.<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH]]: Hrvatska 1941.–1945.'', Minerva, Zagreb, 1997., ISBN 953-6377-03-9, str. 216.-217.</ref> Maturira u [[Mostar]]u [[1909.]] godine.<ref name="Bio-biblio" /> Na medicinski fakultet upisao se [[1910.]] godine u [[Beč]]u, ali se zbog lošeg zdravlja vraća u [[Zagreb]] gdje završava i doktorira pravo.<ref name="Bio-biblio" /> Već u Beču aktivan je među tamošnjom hrvatskom pravaškom mladeži te je izabran za predsjednika starčevićanskog sveučilišnog društva "Sviest".
 
===Djelatnost u Kraljevstvu SHS i Kraljevini Jugoslaviji===
RođenNakon je u Rajnovcima pokraj Kulen Vakufa. Gimnaziju pohađao ustvaranja [[SarajevoKraljevina Jugoslavija|Sarajevu]]Kraljevstva i [[Tuzla|TuzliSHS]], a [[19091919]]., dva mjeseca prije mature izbačen je iz škole zbog sukoba sa srbijanskim učenicima. Maturira upristupa [[Mostar]]uJugoslavenska istemuslimanska godine.organizacija|Jugoslavenskoj 1909.muslimanskoj upisao studij u [[Bečorganizaciji]]u, ali(JMO) sei zbogpostaje lošegnarodni zdravljazastupnik. vraća uGodine [[Zagreb1920.]] gdje završava i doktorira pravo. Već u Beču aktivan je medu tamošnjom hrvatskom pravaškom mladeži tebio je izabran za predsjednika starčevićanskog sveučilišnog društva "Sviest". Nakon stvaranjau [[KraljevinaUstavotvorna skupština Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1919]]. pristupa [[Jugoslavenska muslimanska organizacijaSHS|JugoslavenskojUstavotvornu muslimanskoj organizacijiskupštinu]] (JMO)Kraljevstva i postaje narodni zastupnikSHS. Bio je medu rijetkima koji su glasovali protiv [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]] [[1921]]. godine.<ref name="Bio-biblio" /><ref name="tko je tko" /> To čini usprkos uputama svoje stranke govoreći: "''Provedite slobodne izbore i vidjet ceteće te da je Bosna Hrvatska''." [[1921]]. godine u Skupštini prosvjeduje u zbog [[Četnici|četničkog]] pokolja nad200 stanovništvommuslimana u [[Sandžak|Sandžaku]]a.<ref name="tko je tko" /> Kad se JMO podjelio na centralističku (pro-srbijansku) i autonomašku listu opredjeljuje se za autonomaše. Ta lista na kojoj se i sam nalazio, na izborima za narodnu skupštinu [[1923]]. porazila je pro-srbijansku listu JMO. Za vrijeme [[Šestosiječanjska diktatura|diktature]] potajno pristupa ustaškom pokretu.<ref name="Bio-biblio" /> Jedan je od idejnih začetnika "Sarajevskih punktacija" [[1933]]., u kojima JMO osuđuje diktaturu i velikosrpske težnje prema [[BiH]], zahtijevajući samoupravu. [[29. srpnja]] [[1939]]. izabran je za predsjednika JMO. Budući da je JMO bila u sastavu JRZ, nastojao je da stranka ne prestane organizacijski postojati što dovodi do rascjepa JRZ. Zabilježena je u tisku njegova izjava "''Gospodo, ja sam Hrvat i hrvatski nacionalist...i ne samo da sam ja Hrvat i hrvatski nacionalist nego su bosanski muslimani kao cjelina Hrvati, dio hrvatskog naroda.''"<ref name="tko je tko" /> U [[Dragiša Cvetković|Cvetkovićevoj]], a kasnije u [[Dušan Simović|Simovićevoj]] vladi 1939. - [[1941]]. bio je ministar. No, bio je protiv podjele Bosne i Hercegovine prema [[Sporazum Cvetković-Maček|sporazumu Cvetković-Maček]], a odlučno se protivio priključenju dijelova BiH koji nisu ušli u [[Banovina Hrvatska|Banovinu Hrvatsku]] koji nisu ušli u istu,tzv. većsrpske u tzvzemlje.<ref name="''Srpsketko zemlje''je tko". />
 
===Nezavisna DražvaDržava Hrvatska i smrt===
Uoči proglašenja [[NDH]] 1941. nije napustio zemlju kao većina članova vlade Kraljevine Jugoslavije već na čelu delegacije predstavnika JMO posjećuje [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]] izrazivši potporu NDH.<ref name="tko je tko" /> [[7. studenoga]] [[1941.]] godine imenovan je potpredsjednikom Vlade NDH. Na tom položaju zamijenio je svojega brata [[Osman Kulenović|Osmana]].<ref name="tko je tko" /> Primivši svoje dužnosti zastupa interese muslimanskog pučanstva u NDH. Privremano preuzima i vodi Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja od [[23. kolovoza]] [[1943.]] do konca [[1943.]] godine. Živi i radi u Zagrebu sve do sloma NDH, do [[6. svibnja]] [[1945]]., kad se s ostalim članovima vlade i dužnosnicima NDH povlači u [[Austrija|Austriju]].
===Emigracija i smrt===
[[Englezi]] ga uhićuju [[17. svibnja]] te je sproveden u logor Spittal na [[Drava|Dravi]], dan nakon što je grupa članova Vlade iz tog logora bila izručena [[SFRJ|Jugoslaviji]]. To zakašnjenje mu je spasilo život. U rujnu [[1945.]] godine bježi iz bolnice u [[Villach]]u i odlazi u [[Rim]].<ref name="Bio-biblio" /> Kasnije odlazi u [[Turska|Tursku]] gdje nakon kraćeg boravka [[22. veljače]] [[1948.]] odlazi s obitelji u [[Damask]], u [[Sirija|Siriju]].<ref name="Bio-biblio" /> Surađivao je u više hrvatskih publikacija , od ''[[Hrvatska revija|Hrvatske revije]]'' i ''Godišnjaka hrvatskog domobrana'' do ''Drine'', ''Hrvatske'' i ''Danice'', zalažući se za jedinstvo Hrvata katolika i muslimana.<ref name="tko je tko" /> U ''Hrvatskoj reviji'', [[1952.]] godine, objavljuje ''Razmatranja'', članak o [[Prvi svjetski rat|Prvom]] i [[Drugi svjetski rat|Drugom]] svjetskom ratu i o [[Komunizam|komunizmu]] (Sv. 1., str. 26.-28.).<ref name="Bio-biblio" />
Godine [[1951.]] postaje predsjednikom Hrvatske državne vlade u emigraciji.<ref name="Bio-biblio" />
 
Umro je [[3. listopada]] [[1956.]] godine u Damasku.<ref name="Bio-biblio" /><ref name="tko je tko" />
Uoči proglašenja [[NDH]] 1941. nije napustio zemlju kao većina članova vlade Kraljevine Jugoslavije već na čelu delegacije predstavnika JMO posjećuje [[Ante Pavelić|Antu Pavelića]] izrazivši potporu NDH. Primivši svoje dužnosti zastupa interese muslimanskog pučanstva u NDH. Živi u Zagrebu sve do sloma NDH, tj. pada Zagreba, do [[6. svibnja]] [[1945]]. kad se s ostalim članovima vlade i dužnosnicima NDH povlači u [[Austrija|Austriju]]. [[Englezi]] ga uhićuju [[17. svibnja]] te je sproveden u logor Spittal na [[Drava|Dravi]], dan nakon što je grupa članova vlade iz tog logora bila izručena [[SFRJ|Jugoslaviji]]. To zakašnjenje mu je spasilo život. Nakon puštanja iz logora prebacio se u [[Damask]], u [[Sirija|Siriji]] gdje je i umro. Surađivao je u više hrvatskih publikacija , od ''Hrvatske revije'' i ''Godišnjaka hrvatskog domobrana'' do ''Drine'', ''Hrvatske'' i ''Danice'', zalažući se za jedinstvo Hrvata katolika i muslimana.
 
==Dr. Džaferbeg Kulenović o Bosni i Hercegovini==
Line 48 ⟶ 56:
 
:''I Tito je uredio sadašnju Jugoslaviju na federalnoj podlozi, ali kakova je ta federacija, znaju svi, a takva bi bila i novoobećana federacija, jer bi je darovali i ljudi, koji su i Titinu federaciju darovali. I ovi Srbi, kao i oni pod Titom, spremni su sve obećati, ali od toga obećanja ne bi se ništa ili malo izvršilo. Hvala im na obećanjima, neka ih zadrže za sebe! Za robstvo se nismo voljni boriti, a ako bi se ono namjeravalo silom nametnuti, neka se priprema mimo nas i proti našoj volji, ali nipošto s nama. Mi cemo mu se sigurno oduprieti i boriti se za slobodu i nezavisnost. Samo bedasti ili pokvareni mogu sudjelovati u radu, koji bi išao za tim, da donese ponovo sužanjstvo, a obećanjima može vjerovati jedino onaj, koji je naivan. Naročito se ne može vjerovati onome, koji se jednoj zajednici nije obazirao na zajedničke probitke vecć je tu gledao samo na svoje i podižući se uništavao je svoga suzajedničara. Mi smo bili u takovom sklopu do god. 1941. i dosta težkog doživjeli. U taj sklop smo bili silom gurnuti i kroz dvadesetak godina razjedinili smo se više, nego što smo prije razjedinjeni bili. A što bi bilo tek sada, nakon ovih zala, koja srbočetnici i srbokomunisti nad hrvatskim narodom izveli i kad još i danas otvoreno priete i u svojim listovima pišuć da oni hoće ono što Hrvati neće, pa tako hoće i Jugoslaviju. Kako vidimo oni nisu još ni zalogaja dobili, a već pokazuju svoju naduvenost. Jadna bi bila ta Jugoslavija kakvu oni u svojoj nutrini zamišljaju. Mi to unapried znamo, jer nas je tome prošlost naučila. Tamnica bi ostala tamnicom, samo bi se pooštrila stega u pojedinim ćelijama. A u tamnicu ne želi nitko pametan doći, pa tako ni hrvatski narod ne želi svojom voljom obnoviti nikakvu Jugoslaviju. On hoće svoju podpuno nezavisnu državu, jer mu je ona najbolje jamstvo za miran napredak. Kad to traži narod kao cjelina, onda sićušni pojedinci ne mogu doći u obzir, a nadajmo se, da ce doći vrieme, kad će i oni, koji danas federaliziraju, s više razbora, a manje mržnje, tekuće dogodjaje presudjivati.''
 
==Djela==
* ''A Message from Croat Moslems to their Religious Brethren in the World'', 1951., (pretisak, Createspace, 2011.)
* ''Džafer Kulenović, Sabrana djela, 1945.-1956.'', Buenos Aires, 1978. (priređivači: [[Jere Jareb]], Stjepan Barbarić, Miron Krešimir Begić, Ragib Zukić)
 
==Izvori==
{{izvori}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Kulenović, Džaferbeg}}
 
[[Kategorija: Hrvatski političari u prvoj Jugoslaviji]]
[[Kategorija: Dužnosnici NDH]]