Mila Gojsalić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Vedran12 (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Dodane nove Wikipoveznice, izmjena redoslijeda rečenica u skladu s kronologijom kronologijom
Redak 4:
Podrijetlom je iz sela Kostanja u [[Dalmatinska zagora|Dalmatinskoj zagori]]. Živjela je u vremenu borbi između [[Poljička republika|Poljičke republike]] i [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Godine [[1530]]., turski [[Ahmed-paša]] okupio je vojsku od 10 000 vojnika s ciljem osvajanja [[Poljica|Poljica]]. Utaborio se u Podgracu u Gatima. Poljička djevojka Mila Gojsalić na silu je izgubila tjelesnu nevinost u šatoru Ahmed-paše. U zoru je ušla u skladište baruta u turskom taboru i zapalila ga. Poginula je zajedno s Ahmed-pašom i brojnim turskim časnicima i vojnicima. Taj događaj je iznenadio i prestrašio preostalu tursku vojsku pa su Poljičani napali Turke i porazili ih.
 
O njoj je pisao [[August Šenoa]]. Njezin lik isklesao je [[Ivan Meštrović]] na [[ušće|ušću]] rijeke [[Cetina|Cetine]] kraj [[Omiš]]a. [[Jakov Gotovac]] je skladao [[Mila Gojsalića (opera)|operu „Mila Gojsalić”]] [[1951]]. godine. Oskladao njoj je pisao[[Opera|operu]] ''[[AugustMila ŠenoaGojsalića (opera)|Mila Gojsalića]]''.
 
U njezinom rodnom mjestu Kostanju, održava se [[ljeto|ljetna]] [[kultura|kulturna]] priredba pod nazivom [[Dani Mile Gojsalić]]. Na susretu klapa dodjeljuje se kip nazvan po njoj za promidžbu [[Dalmacija|dalmatinske]] baštine. I danas u tom selu žive Gojsalići. Uređena je kuća Mile Gojsalić, u kojoj su pohranjeni zapisi i dokumenti iz [[16. stoljeće|16. stoljeća]].