Bibliografski zapis: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje izmjene 3255707 što ju je unio/unijela Bozena Kristo (Razgovor sa suradnikom:Bozena Kristo) |
m mali sređ |
||
Redak 5:
==Povijest==
Najraniji poznati bibliografski zapis vjerskih sadržaja potječu iz 2000 godine prije Krista.
U [[Stara Grčka|staroj Grčkoj]] bibliografski zapisi su zabilježeni na drvenim pločama koje se zovu pinakes.<ref>[http://www.pinakes.org/
===Vrste bibliografskih baza podataka===
Razlikujemo dva tipa bibliografskih baza podataka – prve su isključivo enumerativne i odnose se na sistematske popise građe dostupne nekoj službi ili ustanovi, a druge su zbirke zapisa o aktualnim ili arhivskim publikacijama ili člancima.
Prvi tip sastoji se od raznih sustava, od kojih je možda najbitnije, spomenuti
Drugi tip sadrži bibliografski opis obuhvaćenih dokumenata, različit za različite tipove dokumenta, sažetak rada, te indeksne pojmove u obliku slobodnih ključnih riječi ili [
Ove baze podataka su djelomično enumerativnog i djelomično analitičkog karaktera. To su baze koje uz popise publikacija objavljuju i sažetke, podatke o citiranosti, a ponekad i veze na cjelovite tekstove članaka. Najčešće su komercijalne, pri čemu najkomercijalnije baze imaju i najveću posjećenost, zbog najboljeg analitčkog karaktera. Primjeri takvih baza su
▲Ove baze podataka su djelomično enumerativnog i djelomično analitičkog karaktera. To su baze koje uz popise publikacija objavljuju i sažetke, podatke o citiranosti, a ponekad i veze na cjelovite tekstove članaka. Najčešće su komercijalne, pri čemu najkomercijalnije baze imaju i najveću posjećenost, zbog najboljeg analitčkog karaktera. Primjeri takvih baza su [http://en.wikipedia.org/wiki/Scopus Scopus], ISI Thomson Web of [http://en.wikipedia.org/wiki/Knowledge Knowledge], ScienceDirect i slične zbirke publikacija. Ove zbirke pristu svojem bibliografskom sadržaju pružaju putem mjesečnih ili godišnjih pretplata. Biblografske baze podataka otvorenog pristupa su besplatne, a vjerovatno najpoznatija jest Directory of open access journals. [http://www.doaj.org/ (DOAJ)]
Neke biblografske baze su kompilacije više bibliografskih baza. Takve baze uglavnom redovito skupljaju podatke iz dostupnih im bibliografskih baza, te konstruiraju unificirane bibliografske popise. Najčešće bibliografska jedinica u ovakvim bazama sadrži standardne informacije o nevedenoj publikaciji, uz dodatak matične baze iz koje je bibliografska jedinica preuzeta. Jedan primjer takve baze je isbndb.com.
===Bibliometrija===
Izvori za bibliometrijsku analizu su zabilježena znanja, ali u prikupljenom, i donekle sistematiziranom obliku kao što su bibliografije, katalozi, indeksi, podaci sekundarnih informacijskih službi, odnosno razne računalne baze podataka.
Bibliometrija se bitno razvila primjenom računala, koliko zbog stvaranja računalnih baza podataka, toliko i zbog korištenja računala za izdavanje potrebnih podataka,njihovo sređivanje na nove načine, te u statističkoj obradi.
Bibliometrija je za publikacije što i demografija za ljude; bibliografije, koje joj pružaju temeljne podatke („sirovinu“) usporedive su s popisima stanovništva. Kao što se ne zahtjeva da demografi poznaju osobno ljude što ih proučavaju u skupinama.
==Izvori==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* Siniša Maričić, [http://www.hidd.hr/articles/bibliometrija.php Bibliometrija], 22. siječnja 2003., Zagreb (14.01.2012.)
* Elementi za evalaciju bibliografskih baza podataka, [http://www.hidd.hr/articles/biblio_baze.php] (14.01.2012.)
[[Kategorija:Bibliografija]]
|