Kijevska Rus': razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 98:
Nakon što je 980. [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]] (980.-1015.) nadživio svoju braću i preuzeo kontrolu nad Kijevskom Rusi, započeo je s objedinjavanjem pograničnih okupiranih područja sa središtem u [[Kijev]]u. Nakon što je pobjedio problematične Pečenege na južnim granicama države, današnje južne [[Ukrajina|Ukrajine]], oni su i dalje predstavljali prijetnju za [[Kijev]] i slobodno trgovanje duž rijeke [[Dnjepar]] koja je predstavljala jedinstven trgovački prolaz na otvoreno [[Crno more]]. Problematična vanjska i unutranja nestabilna situacija prisilila je [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimira I.]] da razmotri nove trgovinske puteve uz zapadne granice države te tako napada istočne prostore današnje [[Poljska|Poljske]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur10901.htm Закінченнє будови Руської держави; часи Володимира Великого]</ref> Potiskuje Ugare u jugozapadnim krajevima zemlje i stječe čvrstu kontrolu nad širim prostorom. U cijeloj Kijevskoj Rusi jedini ozbiljniji otpor i dalje su pružala ratoborna plemena na sjeveroistoku podno rijeke [[Volga|Volge]], prostoru gdje su uglavnom živjela [[Ugrofinski narodi|finska plemena]] Murom, Meščera i Mari te nešto južnija susjedna slavenska plemena Vjatiči i Radimiči. Zbog nepoštivanja vlasti u Kijevu, [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]] ih je u razdoblju između 982. i 984. tijekom dva navrata ponovno nadvladao i politički podredio.<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur10902.htm ВІЙНА З ВЯТИЧАМИ, РАДИМИЧАМИ Й БОЛГАРАМИ]</ref>
Nemirnost pojedinih [[Istočni Slaveni|slavenskih plemena]] na sjeveroistoku države naveli su [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimira I.]] da ozbiljno razmisli o unutarnjoj konsolidaciji države i kako premostiti unutarnje kulturološke i druge različitosti. Koncept religijskog jedinstva i hijerarhijske organizacije crkvi trebao je poslužiti kao model za izgradnju stabilne države. Ipak, trebalo je pripaziti za koju religiju se opredijeliti jer je to moglo imati negativan utjecaj u političkim i vojnim odnosima sa utjecajnim susjednim državama.<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur10905.htm ОХРЕЩЕННЄ РУСИ: ЙОГО ПОЛЇТИЧНЕ ЗНАЧІННЄ]</ref> Nakon proučavanja religiozne i međunarodne političke tematike, [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]] se odlučio prijeći na kršćanstvo s kulturom karakterističnom za [[Bizantsko carstvo]]. Službeno je prihvatio [[Kršćanstvo]] 988. godine u gradu [[Hersones|Hersonesu]], kada je počeo sa pokrštavanjem populacije u cijeloj Kijevskoj Rusi, koja je do tada imala uglavnom poganska vjerovanja.<ref>[http://www.saints.ru/v/vladimir_krest.html ЖИТИЕ СВЯТОГО РАВНОАПОСТОЛЬНОГО ВЕЛИКОГО КНЯЗЯ ВЛАДИМИРА, ВО СВЯТОМ КРЕЩЕНИИ ВАСИЛИЯ, КРЕСТИТЕЛЯ РУСИ]</ref> Nad onima koji su se protivili novim kršćanskim vjerovanjima često se provodilo prisilno pokrštavanje. Zahvaljući sličnim kulturološkim karakteristikama, proces pokrštavanja u ranoj fazi uspješno je prihvaćen u središnjoj Kijevskoj Rusi, odnosno na prostorima [[Ukrajina|Ukrajine]] i južnog dijela [[Bjelorusija|Bjelorusije]], ali na sjeveroistoku države i dalje je postojao dugotrajan i jak otpor poganskog stanovništva.<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur10905.htm ОХРЕЩЕННЄ РУСИ: ЙОГО ПОЛЇТИЧНЕ ЗНАЧІННЄ]</ref> Generalno, uvođenje [[Kršćanstvo|kršćanstva]] naglo je razvilo kulturnu i arhitektonsku tradiciju u Kijevskoj Rusi koja je u mnogo čemu nalikovala onoj iz [[Bizant]]skog carstva. [[Vladimir, knez Kijevske Rus'i|Vladimir I.]] je također započeo s proizvodnjom srebrnih i zlatnih kovanica, na kojim je s jedne strane bio iscrtan njegov lik, a s druge grb [[Trizub]], danas službeni grb Ukrajine. [[
Za svojeg vladanja [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]] je pridonijeo upečatljivom i snažnom razvijanju Kijevske Rusi i njezinog kulturnog utjecaja iz Kijeva, koji će u kasnijem razdoblju biti prenešen na sve buduće [[Istočni Slaveni|Istočne Slavene]]. Vladimir I. je u konačnici također nastojao uspostaviti mirne odnose sa [[Poljaci]]ma, [[Ugari]]ma i [[Bohemi]]ma što mu je pošlo za rukom.<ref>[http://www.ukrainesf.com/inform/dovidky/dyp_trad_en.htm Diplomatic traditions in the Ukrainian lands.]</ref> Jedini ozbiljan problem za [[Kijev]] bili su [[Pečenezi]] koji su s jugoistoka današnje Ukrajine i dalje često upadali na južne prostore Kijevske Rusi pljačkajući njezino materijalno bogatstvo. [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]] je poveo nekoliko ratova protiv njih u razdoblju između 992. i 997. te je uspostavio jake vojne utvrde koje su trebale štiti grad Kijev od njihove najezde. Duž ukrajinske stepe tada su razasute brojne vojne utvrde koje su štitile Kijevsku Rus' sa jugoistoka, a grad [[Perejaslav]] u blizini Kijeva predstavljao je glavno obrambeno središte jugoistočnih granica ogromne države. [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]] je svoju administrativnu vlast podjelio među svojim sinovima: [[Jaroslav]] je postavljen u [[Novgorod]]u, budući nasljednik države [[Svjatopolk]] (1015.-1019.) je postavljen u [[Turiv]]u, [[Boris]] u [[Rostov]]u, [[Glib]] u [[Murom]]u, [[Svjatoslav]] je vladao u zemlji Derevljana, [[Izjaslav]] u Polotsku, a [[Mstislav]] u Tmutorokanu. Nakon smrti [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimira I.]] 1015. godine, došlo je do sukoba između njegovih sinova, i to je trajalo naredne četiri godine. Posebno komešanje nastalo je kod grada [[Novgorod]]a, koji je kao drugo važno trgovačko središte predstavljao i određenu političku silu koja se svako malo odupirala [[Kijev]]u i njegovoj potpunoj dominaciji. Veliki razlog tomu bile su kulturološke i religijske razlike, jer su stanovnici u široj okolici Novgoroda puno teže prihvaćali nešto drugačije običaje s kijevskog juga, posebno nova [[kršćanska vjerovanja]]. [[Vladimir I., veliki knez Kijeva|Vladimir I.]] se tomu za života uspješno odupirao, ali na posljetku nakon njegove smrti širom Kijevske Rus’i formirati će se manje zajednice sa velikim stupnjom autonomije.<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur10908.htm КОНФЛЇКТ З СИНАМИ, СМЕРТЬ ВОЛОДИМИРА, ЗНАЧІННЄ ВОЛОДИМИРОВОЇ ДЇЯЛЬНОСТИ]</ref>
| |||