Inačica od 24. veljače 2012. u 14:45 uredi ZéroBot (razgovor \| doprinosi) 45.820 edits m r2.7.1) (robot Dodaje: ru:Собор Вознесения Девы Марии (Дубровник) ← Starija izmjena		Inačica od 11. ožujka 2012. u 21:40 uredi ukloni ovu izmjenu Vhorvat (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 6.681 edit Vjerski objekt, coord, commonscat Novija izmjena →
Redak 1: {{Vjerski objekt ~~[[File:DubrovnikDSC00158.JPG\|200px\|desno\|mini\|Dubrovačka katedrala]]~~ \| ime = Dubrovačka katedrala '''Dubrovačka katedrala''' posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ([[Velika Gospa]]). Sjedište je [[Dubrovačka biskupija\|Dubrovačke biskupije]]. Nastala je na mjestu [[bizant]]ske i romaničke katedrale, uništene u velikom potresu [[1667]]. godine. Sadašnja [[barok]]na katedrala građena je od [[1671]]. do [[1713]]. godine.▼ \| slika = DubrovnikDSC00158.JPG \| veličina_slike = 250px \| opis_slike = Dubrovačka katedrala \| prijašnja_imena = \| lokacija = [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] \| koordinate = {{Coord\|42.6398487141316\|N\|18.110688328743\|E\|region:HR-19_type:landmark_dim:100\|display=inline,title\|format=dms}} \| cijena_izgradnje = \| arhitekt = \| godine izgradnje = [[1671.]]–[[1713.]] \| godina završetka = [[1713.]] \| renoviran = \| srušen = \| religija = [[Katoličanstvo]] \| patron = \| fasada = \| arhitektonski stil= [[barok]] \| materijal = \| dimenzije = }} ▲'''Dubrovačka katedrala''' posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo ([[Velika Gospa]]). Sjedište je [[Dubrovačka biskupija\|Dubrovačke biskupije]]. Nastala je na mjestu [[bizant]]ske i romaničke katedrale, uništene u velikom potresu [[1667.]]. godine. Sadašnja [[barok]]na katedrala građena je od [[1671.]]. do [[1713.]]. godine. Prema legendi, romanička je katedrala iz [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] građena novcem [[Engleska\|engleskog]] kralja [[Rikard I. Lavljeg Srca\|Rikarda I. Lavljeg Srca]], koji je nedaleko [[Lokrum]]a preživio brodolom, nakon povratka iz [[Treći križarski rat\|Trećeg križarskog rata]] [[1192]]. godine. Uz znak zahvanosti, dao je 100 000 dukata, što je tada bio jako veliki [[novac]]. Bila je to prva [[romanika\|romanička]] bazilika na istočnom [[Jadran]]u i utjecala je na crkvenu [[arhitektura\|arhitekturu]] u cijeloj regiji. Bila je neobično visoka. Vidi se na slikama [[Dubrovnik]]a prije potresa [[1667]]. godine. U tom je potresu katedrala bila potpuno razorena. Krstionica u blizini je preživjela, ali se više nije koristila. Ulogu katedrale privremeno je preuzela [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku\|crkva sv. Vlaha]]. ▼ ▲Prema legendi, romanička je katedrala iz [[12. stoljeće\|12. stoljeća]] građena novcem [[Engleska\|engleskog]] kralja [[Rikard I. Lavljeg Srca\|Rikarda I. Lavljeg Srca]], koji je nedaleko [[Lokrum]]a preživio brodolom, nakon povratka iz [[Treći križarski rat\|Trećeg križarskog rata]] [[1192.]]. godine. Uz znak zahvanosti, dao je 100 000 dukata, što je tada bio jako veliki [[novac]]. Bila je to prva [[romanika\|romanička]] bazilika na istočnom [[Jadran]]u i utjecala je na crkvenu [[arhitektura\|arhitekturu]] u cijeloj regiji. Bila je neobično visoka. Vidi se na slikama [[Dubrovnik]]a prije potresa [[1667.]]. godine. U tom je potresu katedrala bila potpuno razorena. Krstionica u blizini je preživjela, ali se više nije koristila. Ulogu katedrale privremeno je preuzela [[Crkva sv. Vlaha u Dubrovniku\|crkva sv. Vlaha]]. Velik doprinos u ponovnoj izgradnji katedrale dao je [[svećenik]] i diplomat [[Stjepan Gradić]]. Nabavio je mnogo novca i našao je arhitekta [[Andrea Buffalini\|Andreu Buffalinija]] iz Urbina. Njegove nacrte prihvatio je [[1671]]. dubrovački Senat, koji je tada težio štednji. Katedrala je dovršena u [[barok]]nom stilu [[1713]]. godine. Senat je na fasadu postavio mramornu ploču u zahvalnost Stjepanu Gradiću. Otvorenje katedrale bila je velika svečanost. ▼ ▲Velik doprinos u ponovnoj izgradnji katedrale dao je [[svećenik]] i diplomat [[Stjepan Gradić]]. Nabavio je mnogo novca i našao je arhitekta [[Andrea Buffalini\|Andreu Buffalinija]] iz Urbina. Njegove nacrte prihvatio je [[1671.]]. dubrovački Senat, koji je tada težio štednji. Katedrala je dovršena u [[barok]]nom stilu [[1713.]]. godine. Senat je na fasadu postavio mramornu ploču u zahvalnost Stjepanu Gradiću. Otvorenje katedrale bila je velika svečanost. Unutrašnjost katedrale je raskošna. Iznad glavnog oltara nalazi se slika "Uznesenje Marijino" iz [[16. stoljeće\|16. stoljeća]], koju potpisuje slavni [[Italija\|talijanski]] slikar [[Tizian]]. Jedinstveni oltar [[Sveti Ivan Nepomuk\|sv. Ivana Nepomuka]] izrađen je od ljubičastog [[mramor]]a. ▼ ▲Unutrašnjost katedrale je raskošna. Iznad glavnog oltara nalazi se slika "Uznesenje Marijino" iz [[16. stoljeće\|16. stoljeća]], koju potpisuje slavni [[Italija\|talijanski]] slikar [[Tizian]]. Jedinstveni oltar [[Sveti Ivan Nepomuk\|sv. Ivana Nepomuka]] izrađen je od ljubičastog [[mramor]]a. U riznici katedrale čuvaju se zlatni i srebrni relikvijari, križevi, crkveno posuđe i slike talijanskih, flamanskih i hrvatskih slikara, među kojima je i slika "Bogorodica s djetetom" iz 16. stoljeća, nastala prema djelu slavnog talijanskog slikara [[Raffael]]a. U riznici je i relikvija glave [[Sveti Vlaho\|sv. Vlaha]] iz 11.-12. stoljeća. U obliku je krune bizantskih careva. Ukrašena je medaljonima u emajlu i dragim kamenjem. Rad je dubrovačkih zlatara. == Literatura == * Kruno Prijatelj, "Barok u Dalmaciji", u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 1982. == Također pogledajte == * [[Dubrovnik]] * [[Katedrala]] Line 29 ⟶ 49: Slika:Cathedral Virgin Mary-12.jpg\|Kip sv. Vlaha na niši </gallery> {{Commonscat\|Cathedral of Dubrovnik}} {{Katedrale u Hrvatskoj}} Line 35 ⟶ 55: [[Kategorija:Građevine u Dubrovniku]] [[Kategorija:Barokne katedrale]] <!-- interwiki --> [[ca:Catedral de Dubrovnik]]

Dubrovačka katedrala: razlika između inačica