Wikipedija

Langobardska središta u Italiji: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
VolkovBot (razgovor | doprinosi)
79.645 edits
podaci i poveznice
Redak 9:
|država = {{ZD+X/I|ITA}}
}}
'''Langobardska središta u Italiji''' čini sedam mjesta moći od 568. do 774. godine na [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]]. Ova mjesta svjedoče o velikim dostignućima [[Langobardi|Langobarda]] koji su emigrirali iz sjeverne Europe i razvili svoju originalnu kulturu u [[Italija|Italiji]] gdje su vladali velikim teritorijem u 6., 7. i 8. stoljeću. Langobardska kultura je bila sinteza arhitektonskih stilova koji označavaju prijelaz iz [[antika|antike]] do europskog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], uključujući baštinu [[Stari Rim|starog Rima]], [[Ranokršćanstvo|ranokršćanske]] duhovnosti, [[bizant]]skih utjecaja i [[germani|germanske]] sjeverne Europe. ▼
'''Langobardska središta u Italiji''' čini sedam mjesta moći od 568. do 774. godine na [[Apeninski poluotok|Apeninskom poluotoku]]:
[[Datoteka:Places of the power.svg|mini|lijevo|<center>'''Langobardska središta u Italiji''']]
* [[Cividale del Friuli]]
[[Datoteka:San salvatore (brescia) interno2.JPG|mini|<center>Glavni brod Crkve sv. Spasitelja u Bresciji]]
* Kompleks crkve San Salvatore i samostana Santa Giulia ([[Brescia]])
Skupina ovih sedam mjesta moći svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog [[kršćanstvo|kršćanstva]], pogotovo potičući razvoj [[monah|monaštva]]. Zbog toga suje upisanisedam slijedećih lokaliteta upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2011. godine.:▼
* Castrum s tornjem Torba i crkvom izvan zidina ''Santa Maria foris portas'' ([[Castelseprio]])
* Kompleks Santa Sofia ([[Benevento]])
* Bazilika San Salvatore ([[Spoleto]])
* Clitunovo svetište, [[Campello sul Clitunno]] ([[Perugia]])
* Svetište San Michele ([[Monte Sant'Angelo]])
 
* [[Cividale del Friuli]] ([[Udine]]) - tzv. ''Area della Gastaldaga'', područje s ostacima patrijarhalne [[palača|palače]] (današnji Nacionalni arheološki muzej) [[patrijarh]]a Callista s [[bazilika|bazilikom]] (slika desno) i [[krstionica|krstionicom]] sv. Ivana Krstitelja, te kompleks langobardskog hrama (danas [[oratorij]] ''Santa Maria in Valle'') koji ima jedine čiste lombardijske frizove, koji su jedina poveznica između umjetnosti [[antika|antike]] i [[karolinška renesansa|karolinške renesanse]].
▲Ova mjesta svjedoče o velikim dostignućima [[Langobardi|Langobarda]] koji su emigrirali iz sjeverne Europe i razvili svoju originalnu kulturu u [[Italija|Italiji]] gdje su vladali velikim teritorijem u 6., 7. i 8. stoljeću. Langobardska kultura je bila sinteza arhitektonskih stilova koji označavaju prijelaz iz [[antika|antike]] do europskog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], uključujući baštinu [[Stari Rim|starog Rima]], [[Ranokršćanstvo|ranokršćanske]] duhovnosti, [[bizant]]skih utjecaja i [[germani|germanske]] sjeverne Europe.
* Kompleks crkve ''San Salvatore'', osnovane 753. god. kao crkva samostana i kasnije posvećenog sv. Juliji (''Santa Giulia'') ([[Brescia]]) koji je dovršen tek 1599. god.
 
* [[Kaštel]] s "[[Toranj|tornjem]] torbi" i Gospinom crkvom izvan zidina (''Santa Maria foris portas'') u [[Castelseprio]]u ([[Varense]]) - bivši [[Stari Rim|starorimski]] [[castrum]] koji je pretvoren u stražarnicu samostana posvećenog Gospi, a koji je postao prva trgovačka postaja Langobarda u 8. st. Bazilika je [[brod (arhitektura)|trobrodna]] bazilika sa središnjom apsidom u kojoj se nalaze najveće freske [[predromanika|predromanike]].
▲Skupina ovih sedam mjesta moći svjedoče o glavnoj ulozi Langobarda u duhovnom i kulturnom razvoju srednjovjekovnog europskog [[kršćanstvo|kršćanstva]], pogotovo potičući razvoj [[monah|monaštva]]. Zbog toga su upisani na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2011. godine.
* Kompleks ''Santa Sofia'' ([[Benevento]]) je osnovao vojvoda Arehis II. od Beneventa 760. god. i sagrađena je po uzoru na kapelu [[Liutprand]]a iz [[Pavia|Pavije]] koja je opet izgledala kao središnji brod [[Aja Sofija|Aja Sofije]]. Od izvornih fresaka sačuvane su one u boćnim [[apsida]]ma. Kasnije je, u 13. st., oko nje sagrađena samostanska crkva.
* Bazilika San Salvatore u [[Spoleto|Spoletu]] ([[Perugia]]) je [[ranokršćanstvo|ranokršćanska]] bazilika iz 4.-5. st. koju su Langobardi obnovili i jako proširili u 8. st. Ona je trobrodna s trostrukim svetištem iznad kojeg je osmerokutni [[svod]], dok je apsida polukružna i okružena s dvije prostorije, tako da izvana imaju zajednički ravan zid. Pročelje s polu[[stup]]ovima i tri [[portal]]a ukrašena antičkim motivima joj je sačuvano u izvornom obliku.
* Clitunovo svetište, [[Campello sul Clitunno]] (Perugia), je starorimski [[korintski stil|korintski]] hram koji su Langobardi pretvorili u Crkvu sv. Spasitelja (''San Salvatore''). Ona na zapadnom pročelju ima gredu s rijetkim [[latinski]]m [[epigraf]]skim langobardskim natpisom. Unutra ima bačvasti svod s apsidom na kraju, te freskama iz 7. st.
* Svetište sv. Mihovila, [[Monte Sant'Angelo]] ([[Foggia]]), je bilo nacionalno langobardsko svetište nakon osvajanja [[Gargano|Gargana]] (7. st.) čiji su pkrovitelji bili langobardski vladari i vojvode Beneventa.
 
<gallery>
Slika:Cividale, museo cristiano, battistero di callisto 01.JPG|<center>Krstionica patrijarha Callista iz Cividalea
Slika:4528 - Brescia - S. Giulia - Pluteo del sec. VIII dal monastero di S. Salvatore - Foto Giovanni Dall'Orto, 25 Giu 2011.jpg|<center>Plutej crkve San Salvatore ([[Brescia]])
Slika:Santa Maria foris portas2.JPG|<center>Crkva izvan zidina ''Santa Maria foris portas'' ([[Castelseprio]])
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Langobardska_središta_u_Italiji"