Inačica od 13. ožujka 2012. u 09:46 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m →‎Mozaici ← Starija izmjena		Inačica od 13. ožujka 2012. u 16:20 uredi ukloni ovu izmjenu Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 7: \|ugroženost = ne \|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/788 \|država = {{ZD\|+X/I\|ITA}} <br> <center>{{Lokacijska karta\|Italija\|width=200\|float=center \|caption=\|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg\|marksize=10 \|label=Ravenna\|position=left \|lat_deg=44\|lat_min=25\|lat_sec=13\|lat_dir=N \|lon_deg=12\|lon_min=11\|lon_sec=46.5\|lon_dir=E }}<small>Lokacija Ravenne u Italiji</small></center> }} '''San Vitale''' ili '''Bazilika svetog Vitalea''' u [[Ravenna\|Ravenni]] je [[bizant]]ska [[crkva]] posvećena svetom Vitaleu (rimski rob i kršćanski [[mučenik]] čiji je kult ojačao krajem 4. stoljeća) koju je dao izgraditi car [[Justinijan]] od [[540.]]-[[547.]]; najznačajniji spomenik bizantske arhitekture u zapadnoj Europi i jedan od najznačajnijih spomenika [[Bizantska umjetnost\|bizantske umjetnosti]] uopće. Zbog toga je, zajedno sa sedam drugih spomenika, upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 1996. godine pod imenom: "[[Ravenna#Znamenitosti\|Ranokršćanski spomenici i mozaici u Ravenni]]".▼ [[Datoteka:SanVitale05.jpg\|mini\|200px\|<center>Pogled na galeriju iznad pilona (matroneum za žene).<center>]]▼ [[Datoteka:~~Byggnadskonsten,~~ San Vitale iin Ravenna, ~~Nordisk familjebok~~07.~~png~~jpg\|mini\|~~200px~~lijevo\|<center>~~Plan~~Mozaici ~~crkve.<center>~~u apsidi]] [[Datoteka:Byggnadskonsten, San Vitale i Ravenna, Nordisk familjebok.png\|mini\|240px\|<center>Plan crkve]] ▲'''San Vitale''' ili '''Bazilika svetog Vitalea''' u [[Ravenna\|Ravenni]] je [[bizant]]ska [[crkva]] posvećena svetom Vitaleu (rimski rob i kršćanski [[mučenik]] čiji je kult ojačao krajem 4. stoljeća) koju je dao izgraditi car [[Justinijan]] od [[540.]]-[[547.]]; najznačajniji spomenik bizantske arhitekture u zapadnoj Europi i jedan od najznačajnijih spomenika [[Bizantska umjetnost\|bizantske umjetnosti]] uopće. ==Povijesna pozadina== Smještena na [[Jadran]]skoj obali, Ravenna je bila značajna luka koja je kontrolirala trgovinu između Istoka i Zapada. Još od [[402.]] bila je prijestolnicom [[Zapadno rimsko carstvo\|Zapadnog rimskog carstva]] (''[[Mauzolej ~~carice~~ Gale Placidije]]'', 5. st.), te dugo i [[Ostrogotsko kraljevstvo\|Ostrogotskog kraljevstva]] u [[Italija\|Italiji]] (''[[Teodorikov mauzolej]], i [[~~San~~Arijanska ~~Apollinare Nuovo~~krstionica]]'', ). Za vrijeme cara [[Justinijan I. Veliki\|Justinijana]] ponovno je osvojena i postala dijelom [[Bizantsko carstvo\|bizantskog carstva]]. Od [[535.]] godine tu je sjedište bizantske vlasti u Italiji, ali i glavno mjesto umjetničkog pokroviteljstva. Justinijan je težio obnovi kršćanskog jedinstva što se može vidjeti u opsežnoj gradnji (~~''San~~[[Bazilika ~~Apollinare~~Svetog inApolinarija ~~Classe~~u Classi]], Crkva svetog Vitalea i ~~San~~[[Nova ~~Vitale'')~~bazilika svetog Apolinarea]]). Crkva svetog Vitalea je dovršena oko 547. godine za [[biskup]]a Ursicinija (''Ursicinus''), a kasnije je postala dijelom [[benediktinci\|benediktinskog]] [[samostan]]a. ==Odlike== ▲[[Datoteka:SanVitale05.jpg\|mini\|200px\|<center>Pogled na galeriju iznad pilona (matroneum za žene)~~.<center>~~]] ~~San~~Crkva ~~Vitale~~svetog Vitalea se oslanja na model gradnje primijenjen u ''crkvi sv. Sergija i Bakha'' u [[Carigrad]]u. Ima jednostavnu fasadu od obične opeke, punog zida osim velikih polukružnih prozora na svakom od mnogih dijelova crkve koji strše u prostor. Plan crkve je centralnog tipa koji se uvelike razlikuje od arhitekture Zapada koja uvijek ima uzdužnu gradnju orijentiranu od Istoka prema Zapadu. Tlocrt osmerokuta iznad čijeg središnjeg dijela je [[kupola]]. Središnja lađa komplicirano je povezana s bočnim brodom i to nizom od osam polukružnih [[pilon]]a povezanih [[eksedra]]ma. Svaka niša ima [[Galerija\|galeriju]] na drugom katu (vjerojatno rezervirane za žene). [[Narteks]] je na zapadu, ali nije potpuno poravnat s linijom [[oltar]]ne [[Apsida\|apside]] s bačvastim [[svod]]om na istoku. Crkva ovakvog tlocrta s kupolom prevladava u [[Pravoslavlje\|Pravoslavlju]] sve od Justinijana, kao što na Zapadu prevladava [[bazilika]]lni (longitudinalni) tip. Line 26 ⟶ 34: <gallery> Slika:SanVitale27.jpg\|<center>Biskupsko prijestolje Datoteka:SanVitale03.jpg\|<center>[[Sarkofag]] s prikazom ''[[Poklonstvo kraljeva\|Poklonstva kraljeva]]'' Datoteka:SanVitale09.jpg\|<center>''Krist sa sv. Vitaleom, biskupom Eklezijem i dva anđela'' s mozaika u apsidi.

Bazilika svetog Vitalea: razlika između inačica