Inačica od 28. kolovoza 2006. u 13:32 uredi Tmalvic (razgovor \| doprinosi) 200 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 29. kolovoza 2006. u 19:35 uredi ukloni ovu izmjenu Tycho Brahe (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 26.193 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 3: Osnovni koncept geostatistike je jednak onome od mjerila prostorne raznolikosti. Prostorno neovisni podaci pokazuju istu [[promjenljivost]] s obzirom na položaj [[podatkovna točka\|podatkovnih točaka]]. Ipak prostorni podaci nisu u većini slučajeva prostorno neovisni. Vrijednosti podataka koji su prostorno bliski pokazuju manju promjenljivost od vrijednosti podataka koji su udaljeniji jedni od drugih. Točna priroda ovih obrazaca varira od jednog skupa podataka do drugog; svaki skup podataka ima vlastite jedinstvene funkcije promjenljivosti i udaljenosti između podatkovnih točaka. Ova promjenljivost se općenito izračunava kao funkcija nazvana [[polupromjena]]. Prostorna [[autokorelacija]] može se analizirati upotrebom [[korelogram\|korelograma]], [[kovarijantna funkcija\|kovarijantnih funkcija]] i [[variogram~~\|variograma~~]]a (=[[poluvariogram~~\|poluvariograma~~]]a). Dr [[Herbert Sichel]] zajedno je s profesorom Danieom Krigeom osnovao i započeo rad u geostatistici. Izvorno, izraz '''geostatistika''' potječe od prof. [[Georges Mathéron\|Georgesa Mathérona]] i njegovih kolega sa škole Fontainebleau u [[Francuska\|Francuskoj]]. Tim pojmom opisali su metode razvijene za rješavanje problema procjene koncentracije [[ruda]], prvo [[zlato\|zlata]], a zatim i drugih vrsta sirovina. Geostatistička ideja razvijena je uglavnom neovisno o tada dominantnim radovima u području [[prostorna statistika\|prostorne statistike]] („spatial statistics“), sa svojom izvornom terminologijom i stilom. Prve rezultate geostatističkih istraživanja Mathéron je objavio u svojoj doktorskoj disertaciji te nekoliko radova u 60-tim godinama prošloga stoljeća (~~MATHÉRON~~Mathéron 1962, 1963, 1965). Ta djela još se i danas smatraju kapitalnim radovima toga područja i nerijetko se citiraju. Tada je prvi put matematički opisana metoda kriginga, danas još uvijek najbolja tehnika za determinističku procjenu vrijednosti varijable u prostoru. Kao preteča, Kriging je prvi put upotrijebljen za procjenu koncentracije zlata u rudnicima Južne Afrike. To je napravio KRIGE (1951), komu je u čast metoda imenovana krigingom. Nakon Mathérona, teroija (semi)variograma, kriginga i kokriginga objavljena je u nizu knjiga. Veliku popularnost i upotrebu geostatistika je doživljela u [[Naftna geologija\|naftnoj geologiji]], gdje se upotrebljava se karakterizaciju ležišta [[Ugljikovodici\|ugljikovodika]], te povezivanje [[Seizmika\|seizmičkih]] i bušotinskih podataka.▼ ▲Kao preteča, [[Kriging]] je prvi put upotrijebljen za procjenu koncentracije zlata u rudnicima Južne Afrike. To je napravio ~~KRIGE~~Krige (1951), komu je u čast metoda imenovana krigingom. Nakon Mathérona, teroija (semi)variograma, kriginga i kokriginga objavljena je u nizu knjiga. Veliku popularnost i upotrebu geostatistika je doživljela u [[Naftna geologija\|naftnoj geologiji]], gdje se upotrebljava se karakterizaciju ležišta [[Ugljikovodici\|ugljikovodika]], te povezivanje [[Seizmika\|seizmičkih]] i bušotinskih podataka. Geostatistika se danas široko koristi za različite interpolacijske tehnika [[Kriging\|kriginga]] i [[Kokriging\|kokriginga]]▼ ▲Geostatistika se danas široko koristi za različite interpolacijske tehnika [[Kriging\|kriginga]] i [[Kokriging\|kokriginga]]. ==Više informacija==

Geostatistika: razlika između inačica