Inačica od 17. veljače 2012. u 14:08 uredi Luckas-bot (razgovor \| doprinosi) 134.728 edits m r2.7.1) (robot Dodaje: wa:Udinme ← Starija izmjena		Inačica od 28. ožujka 2012. u 02:28 uredi ukloni ovu izmjenu Roberta F. (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 53.895 edits dorada Novija izmjena →
Redak 1: {{Infookvir bolest ~~{{wikipedizirati}}~~ \| latinski = \| kod-1 = R60 \| naziv-1 = Edemi, nesvrstani drugamo \| kod-2 = I50.1 \| naziv-2 = Insuficijencija lijevog ventrikula<br />akutni [[pulmonalni edem]] \| kod-3 = G93.6 \| naziv-3 = moždani edem \| kod-4 = \| naziv-4 = \| kod-5 = \| naziv-5 = \| kod-6 = \| naziv-6 = \| kod-7 = \| naziv-7 = \| kod-8 = \| naziv-8 = \| kod-9 = \| naziv-9 = \| kod-10 = \| naziv-10 = }} [[Datoteka:Oedema.jpg\|mini\|Edem vjeđe]] '''Edem''' (oedema-nabujica, oteklina) jest nenormalno nakupljanje tekućine u unutarstaničnim i međustaničnim prostorima i tjelesnim šupljinama, zbog čega edematozna [[Tkivo\|tkiva]] i [[organi]] postaju vlažni i nabreknu. Tekućina se može nakupljati i u [[stanica]]ma, što rezultira bubrenjem stanice. == Znakovi i simptomi == == Patogeneza edema == Edem nastaje zbog poremećenih odnosa između hidrostatskog i osmotskog [[tlak]]a plazme u krvnim žilama i intersticijske tekućine, te koloidno-osmotskoga tlaka. Pod normalnim uvjetima hidrostatski je tlak nešto viši od osmotskoga tlaka plazme i hidrostatskoga tlaka međustanične tekućine, tako da tekućina izlazi iz krvotoka u području kapilara. Do nakupljanja tekućine ne dolazi jer se dio filtrata vrati u [[krvotok]], a dio prijeđe u [[Limfa\|limfu]]. Gubitak [[bjelančevina]] iz intersticijskih prostora, smanjuje koloidno-osmotski tlak u tim prostorima, olakšavajući povratak tekućine u venule. Edem može biti generalizirani i žarišni (lokalni), a da bi se stvorio, potrebno je da nastupe određene promjene kao što su npr.: Line 11 ⟶ 36: sniženje koloidno-osmotskoga tlaka [[krv]]i. Budući da je albumin glavni osmotski aktivan [[protein]] plazme, sve bolesti koje dovode do hipoalbuminemoje (snižene razine albumina u krvi) uzrokuju edem. Bubrežne bolesti uzrokuju gubitak bjelančevina zbog nenormalne propusnosti bazalne membrane glomerula. Obično, kada razina proteina u serumu padne ispod 4/100 mL, stvara se edem. Niska razina serumskih proteina može biti i posljedica njihova smanjenog stvaranja, kao što se to može vidjeti u bolesnika s [[Ciroza jetre\|cirozom jetre]], gdje je izravno pogođena sinteza albumina. Ciroza može biti odgovorna i za povećano izlučivanje aldosterona, povećavajući zadržavanje vode u organizmu. Smanjeno stvaranje bjelančevina može biti i posljedica malnutricije ili gladovanja; povećana osmotska napetost u intersticijskoj tekućini. Prekomjerno zadržavanje natrija, koji je glavni reguator količine ekstracelularne tekućine uzrokuje osmotski edem. Do ovakvog edema dolazi najizrazitije u bubrežnih bolesnika ali i kod srčane dekompenzacije. ~~retencija~~Retencija natrija može biti potaknuta i pojačanim lučenjem aldosterona uzrokovanim bolešću [[Nadbubrežna žlijezda\|nadbubrežne žlijezde]]; oštećenje propusnosti krvnožilnog endotela (toksično oštećenje). Ovaj oblik žarišnog edema uzrokovan je upalom koja može biti posljedica zaraze ili imunoloških poremećaja. Primjerice, [[encefalitis]] (upala [[Mozak\|mozga]]) izaziva moždani edem, a upala [[pluća]] edem plućnog parenhima. Kod [[Alergija\|alergijskih]] osipa povećana je propusnost krvnih žila posljedica je imunoloških procesa. Posrednici za ovu povećanu propusnost jesu [[histamin]], eikosanoidi, komplementi i interleukini; opstrukcija limfnih žila. Ovakav edem nastaje zbog raznovrsnih razloga kao što su npr. ozljede, kiruški zahvati, upala, [[paraziti]] (filirijaza), zračenje, neprikladni zavoji, gips, [[tumor]]i itd. == Dijagnoza == == Liječenje == == Prognoza == == Vanjske poveznice == {{WProjekti \|commonscat = Edema \|commonscathr = Edem \|wječnik = }} {{Upozorenje-medicina}} [[Kategorija:Patofiziologija]]

Edem: razlika između inačica