Inačica od 28. ožujka 2012. u 12:18 uredi MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m MaGa je premjestio stranicu Lijerica na Lirica ← Starija izmjena		Inačica od 28. ožujka 2012. u 12:23 uredi ukloni ovu izmjenu MaGa (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 79.875 edits m Ispravna varijanta Novija izmjena →
Redak 1: {{dz\|[[Lirica (otok)]]\|hrvatski otok u [[Jadran]]u}} ~~{{Uklopi u\|Lirica}}~~ [[Datoteka:Lirica Dalmacija EMZ 300109.jpg\|mini\|250px\|Lirica iz Dalmacije, snimljena u [[Etnografski muzej u Zagrebu\|Etnografskom muzeju u Zagrebu]].]] '''''Lirica''''' – također i ''lira'', ''lijera'', ''lijerica'' ili ''vijalo'' – je [[Tradicija\|tradicijsko]] [[Gudački instrumenti\|gudačko glazbalo]] podrijetlom iz istočnoga [[Sredozemno more\|Sredozemlja]]. '''Lijerica''' je narodno glazbalo iz južne Dalmacije i hrvatskih krajeve istočne Hercegovine. To je trostruno gudačko glazbalo podrijetlom iz istočnoga Sredozemlja koje se je iz [[Grčka\|Grčke]] potkraj [[18. stoljeće\|XVIII.]] i tijekom [[19. stoljeće\|XIX.]] stoljeća proširilo [[Jadran]]om, a danas je u živoj uporabi u [[Dubrovačko primorje\|Dubrovačkome primorju]], [[Župa dubrovačka\|Župi dubrovačkoj]], [[Konavle\|Konavlima]] i na poluotoku [[Pelješac\|Pelješcu]], te na otocima [[Mljet]] i [[Lastovo]], kao i u Hercegovini, a svira se uz tradicionalne plesove. Najpoznatiji svirač ˙(lijeričar, vođa), po kojem se i zove ples bio je [[Nikola Lale Linđo]] iz [[Župa dubrovačka\|Župe dubrovačke]]. Ovo se trostruno narodno glazbalo potkraj [[18. stoljeće\|18.]] i tijekom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] iz [[Grčka\|Grčke]] proširilo [[Jadransko more\|Jadranom]]. Nekada rašireno duž jadranske obale, do danas se u živoj uporabi održalo u [[Dubrovačko primorje\|Dubrovačkome primorju]], [[Župa dubrovačka\|Župi dubrovačkoj]], [[Konavle\|Konavlima]], poluotoku [[Pelješac\|Pelješcu]], otocima [[Mljet]]u i [[Lastovo\|Lastovu]] te hrvatskim krajevima [[Istočna Hercegovina\|istočne Hercegovine]]. Trupina i vrat, kruškolika oblika, načinjeni su od jednoga komada [[Javor\|javorovine]] ili [[Orah\|orahovine]]. Šupljinu trupine pokriva tanka daska, glasnjača, a povrh nje su napete tri žice, preko kojih se povlači gudalo (''arket''). Brojeći sviraču slijeva, žice su ove: ''kantin'' – prva žica na kojoj se prebire, ''sekondo'' – druga žica najdublje ugodbe i ''baš'' – treća žica ugođena za cijeli ton dublje od ''kantina''. Svirač lirice, ''liričar'', drži glazbalo okomito naslonjeno na lijevo koljeno, a svirkom prateći ples, desnom nogom istovremeno udara [[Takt (glazba)\|taktne]] dobe. Katkada je uz svirku i sam pjevao ili pratio pjevače. ~~[[ca:Lijerica]]~~ ~~[[de:Lijerica]]~~ ''Lirica'' je praoblik moderne [[Violina\|violine]], od roda instrumenata koji su [[Nijemci]] nazivali ''Leier'', a [[Romanski narodi\|Romani]] ''vielle''.{{fusg\|1}} ''Lirici'' srodna glazbala su [[Makedonija\|makedonsko]] ''ćemene'', [[bugarska]] ''gadulka'' i [[Kreta\|kretska]] ''lira'' (''lyra''). Najpoznatiji hrvatski lijeričar, po čijem je nadimku također znana [[Linđo\|dubrovačka poskočica]], bio je [[Nikola Lale Linđo]] iz [[Župa dubrovačka\|Župe dubrovačke]]. ~~[[en:Lijerica]]~~ ~~[[sr:Лијерица]]~~ == Literatura == #Baines, Anthony: ''Lexikon der Musikinstrumente'', Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996, str. 193. #Gojković, Andrijana: ''Narodni muzički instrumenti'', Beograd: Vuk Karadžić, 1898, str. 126-127. #Širola, Božidar: »LIRICA«, u: Kovačević, K. (ur.), ''MUZIČKA ENCIKLOPEDIJA'', Zagreb: JLZ, 1974, sv. 2, str. 462-463. == Bilješka == {{fusd\|1}} B. Širola: »LIRICA« (u: ''MUZIČKA ENCIKLOPEDIJA'', sv. 2), str. 463. [[Kategorija:Gudački glazbeni instrumenti]] [[Kategorija:Narodni glazbeni instrumenti]] {{interwiki}}

Lirica: razlika između inačica