Skijanje na vodi: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 6:
== Povijest ==
Izum skijanja na vodi pripisuje se Ralphu Samuelsonu iz Lake Cityja (Minnesota) koji je nešto prije svog 19 rođendana 1922. godine izveo prvu prezentaciju, ali nažalost svoj izum nije prijavio američkom Uredu za patente. Ralph je prvi čovjek koji je proskijao na vodi. Ralph je 15 godina širio skijanje kroz svoje „Predstave na vodi” i egzibicije u Minnesoti, Michiganu i Palm Beachu.“ (Golden age of waterskiing.>>(Desmond K.1999; vlastiti prijevod) Njegovo skijanje sastojalo se od dvije skije, prelaženje valova, stoj na glavi na surf dasci, preskakanje preko različitih zapreka na vodi i vožnja iza hidro aviona na urnebesnih 130 km/h. Ralphovom novom sportu se pridružuju novi skijaši i zajedno započinju turneju novopečenog „Showskiinga” i osvajaju američku publiku. 8. srpnja 1925, Samuelson premazuje mast na platformi i uranjuje je do pola, te skače s visine od 60 metara od podignutog kraja, čime je postao prvi skakač u skijanju na vodi. „Ralph Samuelson je napravio veliki korak u povijesti skijanja, jer je napravio put za razvoj skijanja na vodi kao sporta. Od tada, skijanje na vodi je postalo popularno. U stvari, sve više i više entuzijasta pridonijeli su poboljšanju i donošenju drugih ljudi svjesni radosti koje daje skijanje na vodi.“ (waterski magazine broj 55, 2000. vlastiti prijevod) U 1924, Fred Waller stvorio svoje vlastite skije na Long Islandu. Izum koji je patentiran zvao se 'Akwa-Skees'. Četiri godine kasnije, Don Ibsen je bio prvi skijaš sa zapadne obale. Godine 1929, Skijanje na vodi je uvedeno u francuskoj rivijeri. Uveo ga je Grof Maksimilijan Pulaski. Dan Hains u New Yorku organizira AWSA, ili Američki savez za skijanje na vodi. To je upravno tijelo za skijanje na vodi od 1939. Skijanje na vodi je postalo dio nekoliko turnira i raznih organiziranih skijaških natjecanja. Skijanje na vodi bilo je uključeno u Olimpijskim igrama 1972 kao izložbeni sport. S druge strane, prvi nacionalni turnir održan je u 1974, i 1979, prvi nacionalni međusveučilišni skijaški kup je održan. Deset godina kasnije, prvo natjecanje za osobe s invaliditetom i pod nazivom „Home Care US National waterski challenge“. Kronološki događaji koji su razvili i popularizirali skijanje na vodi: „1959. Prvo promotivno natjecanje u skijanju na vodi održano je u Callaway Gardensu, Georgia (SAD). 1960. Penny Baker postavlja rekord u skokovima (45.72m) na natjecanju „ Lone Star Championships”. 1972. Skijanje na vodi je predstavljeno na OI u Keilu, Zapadna Njemačka. 1979. Prvo među sveučilišno natjecanje u skijanju na vodi, održano u Monroeu, Louisiana, sa pobjedom sveučilišta „Northeast Louisiana University”. 1980. Bob LaPoint prvi slalomaš koji je prošao stazu pri duljini konopa od 11.25m na McCormick World Record Challengeu u Seffner, Florida. 1984. „The Coors Light Water Ski Tour” prvi pro događaj. 1989. Andy Mapple (V. Britanija) postavlja novi rekord u slalomu (3 bove na 10.75m). 1993. Sammy Duvall postavlja novi rekord u skokovima (67.00m) na „International Cup in Santa Rosa Beach, Florida”. “ (www.waterskihalloffame.com; vlastiti prijevod) Novi rekordi Andyja Mapplea i Sammyja Duvalla pomakli su skijanje na vodi na višu, ekstremniju razinu. Dolaze nove tehnike skijanja („west coast tehnique“ i „new school tehnique“), izbacuje se primitivan materijal u izradi skija (drvo, plastika…) i uvode se novi, čvršći materijali (karbon, aluminij...), aerodinamičnije skije i odijela za skakače, čvršći vezovi na skijama koji sve više sliče na one sa skija na snijegu, gliserima se ugrađuju untarnji motori i masivniji su kako bi lakše mogli držati pravac i putanju staze. Revolucionarna oprema pridonijela je rezultatima. Tako danas imamo skijaše koji skaču preko sedamdeset metara pri brzini od oko 140 km/h i slalomaše koji skijaju na skraćenjima od 9.75m. U figurama se rezultati kreću oko 11000 bodova koje samo rijetki dostižu. U suvremenu opremu za skijanje na vodi svrstavam sljedeće: 1. gliser za skijanje na vodi, 2. poligon za slalom, 3. poligon za skokove, 4.slalom skije, 5.skije za figure, 6. konop za slalom, 7.konop za figure, 8. zaštitni prsluk, 9. rukavice, 10. skije za skokove, 11. konop za skokove, 12. kaciga za skokove, 13, zaštitno odijelo za skokove. Uz ovakvu opremu skijaša čekaju veliki novčani izdatci, pogotovo one skijaše koji se bave svim disciplinama, što nije rijetkost. Šezdesetih godina skijanje na vodi dolazi i u Hrvatsku. Prvi klub u hrvatskoj bio je (pod današnjim imenom) „KSV Zagreb“ „Klub je osnovan 1967. godine u Zagrebu. Tokom godina, Klub je promijenio ime nekoliko puta (Ski-nautik klub Hidroelektra, Ski-nautik klub “Zagreb”) ali je uvijek zadržao tradiciju vrhunskih rezultata i vrhunskih sportaša.“ (http://www.skijanjenavodi.com) Kako tada nije postojao zasebni savez, skijaši su bili pridruženi Hrvatskom savezu za moto-nautiku. „Hrvatski savez za skijanje na vodi osnovan je 20. prosinca 1969. godine. Član je Međunarodne federacije za skijanje na vodi od 23. siječnja 1992. godine.“
== Discipline ==
| |||