Polonij: razlika između inačica

Polonij je radioaktivni pulumetal, kojeg su otkrili 1898 godine [[Marie Curie|Marie]] i [[Pierre Curie]] kao sastojak uranijeve rude smolinca - (uraninita; pehblenda), gdje nastaje radioaktivnim raspadom uranija, iz Joahimova u [[Češka|Češkoj]]. Polonij je ime dobio po [[Poljska|Poljskoj]], rodnoj domovini Marie Curie. On se nalazi u [[uranij|uranijevim]] i [[torij|torijevim]] [[Mineralne sirovine|rudama]] u vrlo maloj količini, na 1000 tona rude ima ga oko 0,03 g. Vrlo je rijedak, tako da u 1t uranija ima svega 100mg polonija. Zbog visoke cijene na tržištu primjena mu je ograničena. Uglavnom se koriste plonijevi izotopi, koji alfa-zračenjem oslobađaju mnogo topline, pa se mogu koristiti kao izvor energije u satelitima. Osim toga koristi se za uklanjanje statičkog elektriciteta u prostorijama gdje je elektricitet nepoželjan. Jako je otrovan i radioaktivan. Polonij se izdvaja iz ruda zajedno sa [[bizmut|bizmutom]], od koga se odvaja u obliku svoga sulfida, koji se teže otapa u vodi od bizmut-sulfida. Polonij je polumetal sjajan kao srebro, po kemijskim osobinama sličan je [[telurij|teluru]], a po fizičkim više je sličan [[titanij|Ti]], [[olovo (element)|Pb]] i [[bizmut|Bi]]. Tako, na primjer, gradi slično jedinjenje sa [[vodik|vodikom]], H₂Po, kao telur. Poznato je 27 [[radioaktivnost|radioaktivnih]] [[izotop|izotopa]] polonija. Najstabilniji polonijev izotop je Po-209, njegov poluživot je 42 godine. Izotop Po-210, njegov poluživot je 138,4 dana, a može se dobiti ozračivanjem bizmuta (Bi-209) u nuklearnom reaktoru. Ovaj izotop dokazan je u dimu cigareta, a nastaje raspadanjem Pb-210. Polonij se javlja u svojim jedinjenjima u oksidacionim stanjima: -2,+2,+4 i +6.

 

 

 

{{Kemijski elementi}}