Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{reflist}} +{{izvori}}) |
dopuna |
||
Redak 16:
Pitanje hrvatskog Podunavlja rješavalo se na marginama [[Daytonski sporazum|Daytonske mirovne konferencije]] 1995. godine u čijoj je žiži bilo pitanje okončanja [[Rat u BiH|sukoba u BiH]]. U usporedbi s ostalim problemima političkih pregovora pitanje reintegracije Istočne Hrvatske bilo je jedno od najsloženijih. Ipak, slijedom okolnosti postignuto je razmjerno jednostavno i brzo rješenje. Uvidjevši pogubnost svoje dotadašnje politike i odlučnost Hrvata da vojnim putem oslobode sve okupirane dijelove svoje države, vodstvo pobunjenih Srba na preostalom dijelu okupiranoga državnog područja RH tek je nakon "Oluje" i poraza Vojske Republike Srpske u BiH pristalo na ponuđene prijedloge i mirno rješenje sukoba. Tako je [[12. studenog]] [[1995.]] potpisan "''[[Erdutski sporazum|Temeljni sporazum o mirnoj reintegraciji toga područja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske]]''". Pored mirovnih posrednika svoj potpis na sporazum o mirnoj reintegraciji stavili su [[Hrvoje Šarinić]] u ime hrvatske vlade te [[Milan Milanović]] u ime srpske strane.
Erdutski sporazum, koji je zbog niza ustupaka pobunjenim Srbima izazvao nezadovoljstvo prognanih Hrvata s toga područja, potvrdio je dosljednost hrvatske politike u nastojanju da, čak i uz bolne kompromise, probleme s pobunjenim Srbima rješava pregovorima i mirnim putem. Sporazum o mirnoj reintegraciji istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u sastav Republike Hrvatske potvrdilo je 23. studenoga 1995. i Vijeće sigurnosti UN-a (Rezolucija 1023). Vijeće sigurnosti UN-a (Rezolucija 1037, od 15. siječnja 1996.) ustanovilo je posebnu “Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji” (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, odnosno [[UNTAES]]). Na čelo Prijelazne uprave došao je američki general [[Jacques Paul Klein]]. Za provedbu aktivnosti u procesu mirne reintegracije Vlada Republike Hrvatske je u Osijeku osnovala Ured privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu, a za predstojnika je imenovala [[Ivica Vrkić|Ivicu Vrkića]].
Osnovne pretpostavke za uspješnu provedbu procesa mirne reintegracije uključivale su, među ostalim, sljedeća područja djelovanja: demilitarizaciju područja (razoružanje do tada prilično brojnog i dobro opremljenog srpskog korpusa), uspostavu prijelaznih policijskih snaga, početak razminiranja, postupno stvaranje ozračja o neizbježnosti i nezaustavljivosti mirne reintegracije među lokalnim Srbima, reintegraciju društvenih i gospodarskih struktura, osobito školstva, zdravstva, prometne, komunikacijske i komunalne infrastrukture, pilot-projekt povratka u naselja tzv. Srijemskog trokuta
Sporazum o završetku razvojačenja potpisan je u vukovarskoj vojarni 27. lipnja 1996., a nadzor nad svim vojnim objektima u tome području preuzela je prijelazna uprava UN-a. Nakon razvojačenja 1. srpnja počela je djelovati i prijelazna policija, koja je polovicom prosinca iduće godine uključena u MUP RH.
Osobito važni za uspjeh cijele misije i osiguranje uvjeta za povratak hrvatskih prognanika bili su lokalni izbori održani [[13. travnja]] [[1997.]] godine. Njima je do kraja uspostavljen politički sustav jednak onome na drugim dijelovima hrvatskoga teritorija. Osim toga, Srbi su dobili mogućnost izabrati svoje legitimne predstavnike u tijelima lokalne vlasti i samouprave. HDZ je pobijedio u 15 općina i gradu Iloku, SDSS u deset općina i gradu Belome Manastiru, u Vukovaru su dvije stranke postigle dogovor o podjeli vlasti, a za gradonačelnika je izabran [[Vladimir Štengl]] (HDZ).
[[Hrvatska kuna]] uvedena je od 19. svibnja 1997. kao službeno sredstvo plaćanja, čime je to područje reintegrirano u platni sustav RH. Podizanjem hrvatskoga stijega na graničnim prijelazima prema tadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji i otkrivanjem ploča s natpisima [[Hrvatska carina|hrvatske carine]] 14. srpnja 1997. obilježeno je uvođenje hrvatskoga carinskog sustava u Podunavlje.
Odlukom [[Glavni tajnik UN-a|glavnog tajnika UN-a]] 1. kolovoza 1997. na dužnosti prijelaznoga upravitelja generala Kleina naslijedio je [[William Walker]].
Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika [[Vesna Škare-Ožbolt]].<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/prije-tocno-14-godina-zavrsio-je-proces-mirne-reintegracije.html Prije točno 14 godina završio je proces mirne reintegracije, www.dnevnik.hr]</ref>
Tijekom procesa mirne reintegracije hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] nekoliko je puta posjetio hrvatsko Podunavlje, prvi put 3. prosinca 1996., a zatim i 8. lipnja 1997., kada je "Vlakom mira" došao u Vukovar. Službeno, proces mirne reintegracije završio je 15. siječnja 1998. godine.
==Demografija==
| |||