Plankton: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Uklonjena promjena suradnika 46.33.209.198, vraćeno na zadnju inačicu suradnika MerlIwBot
Redak 1:
[[Datoteka:Hyperia.jpg|mini|200px|''Hyperia macrocephala'' - plankton]]
'''PLANKTONI'''
[[Datoteka:Copepodkils.jpg|mini|200px|desno|[[Copepoda]] (Calanoida) - plankton]]
'''Plankton''' je naziv grčkog porijekla i označava zajednicu živih [[organizam]]a koji plutaju i ne raspolažu vidljivim sposobnostima za kretanje. Njihovo gibanje ovisi o gibanju [[voda|vode]]. Organizme koji plutaju u vodi ali mogu plivati i suprotno od vodenih strujanja naziva se još i [[nekton]]ima.
 
== Životni okoliš ==
 
Plankton je prisutan u gotovo svim vodama na Zemlji. Međutim, u većini morskih područja je prisutnost hranjivih tvari zanemariva, pa otuda je i količina planktona u njima vrlo mala i stoga se smatraju [[ekologija|ekološkim]] [[pustinja]]ma. Ako se u vodama stajaćicama ili rijekama nađe pretjerana količina hranjivih tvari, može se dogoditi da to dovede do suprotnog rezultata, naime, da fosfati, kao ograničavajući faktor prehrane planktona postane dominantan (kao otpadni produkt umjetnog gnojenja poljoprivrednih površina dospijeva oborinskom vodom u slatkovodne resurse na kopnu), i dovede do svoje suprotnosti i "zaguši" prirodnu cirkulaciju između planktona, vode i fosfata pa otuda i svi živi organizmi u vodi (i plankton) izgube neophodan kisik i uguše se. Slatkovodni plankton naziva se limnoplankton, a [[more|morski]] haliplankton.
 
== Veličina ==
 
Plankton postoji u svim mogućim oblicima i veličinama. Posebno sitni organizmi (4-40µm) ubrajaju se u nanoplankton. Najmanji oblici su [[bakterije]], u jednu žličicu vode stalo bi ih 2 milijuna. Ali i veći predstavnici [[fitoplankton]]a su manji od presjeka ljudske kose. I [[zooplankton]]a ima sićušnih, ali i takvih koji mogu imati i do 9 metara, kao, recimo neke vrste [[meduze|meduza]] koje ne mogu aktivno plivati, nego samo plutaju sa strujom, i ubrajaju se isto u plankton.
Planktoni pretvaraju sunčevu svetlost u hranu
 
Razlikuju se:
Fitoplanktoni poseduju efikasan genomom koji omogućava da se ponašaju kao ploveći solarni paneli za sakupljanje sunčevih zraka, pokazalo je najnovije istraživanje naučnika.
Fitoplankton-1.jpg
 
* [[bakterijski plankton]]
Jednoćelijski morski organizmi fitoplanktoni imaju efikasan genomom koji im omogućava da se ponašaju kao ploveći solarni paneli za sakupljanje sunčevih zraka, rezultati su najnovijih istraživanja naučnika.
* [[fitoplankton]] (biljni plankton)
* [[zooplankton]] (životinjski plankton)
 
== Zooplankton ==
Upoređivanje četiri različite vrste sićušnih planktona pokazalo je da oni zaista uspešno obavljaju jedinstven posao: sakupljaju sunčevu svetlost i pretvaraju je u hranu - uz pomoć samo nekoliko gena.
 
Prema dosadašnjim saznanjima, najveći dio životinjske biomase čini vrsta odnosno porodica kopepoda. Bez planktona arktičkih voda ne bi mogli postojati veliki [[kit usan|kitovi usani]] , kao primjerice [[plavi kit]]ovi ili [[kit perajar|kitovi perajari]] , njhova prehrambena podloga je upravo zooplankton kojeg "filtriraju" svojim [[usi]]ma . Velika jata riba također se hrane masom planktona.
Razumevanje kako oni to rade moglo bi da omogući ljudima da jednog dana bolje koriste sunčevu svetlost kao izvor energije i čak im pomogne u borbi protiv globalnog zagrevanja.
 
== Fitoplankton ==
"To nas upućuje da precizno shvatimo kako, sa jedva 2.000 gena, ova mala jednoćelijska stvorenja pretvaraju sunčevu energiju u živu biomasu koja predstavlja osnovni element života", izjavila je biolog mora Seli Čisholm iz Instituta za tehnologiju u Masačusetsu.
 
Jednostanične alge kremenjašice čine najveći dio mase fitoplanktona. Prema novijim istraživanjima, čini se da je apsolutno najveća količina ugljičnog dioksida vezana u biljnom planktonu, a ne, kao što se ranije smatralo, u tropskim šumama.
Tri naučnička tima u SAD, Francuskoj i Izraelu rezultate svojih istraživanja objavili su u zajedničkom Internet izdanju časopisa Priroda i naučne rasprave američke Nacionalne akademije za nauku. Oni su istraživali na tri vrste planktona pod imenom "prohlorokokus" i jedne koja je vrlo bliska vrsti po imenu "sinehokokus".
 
== Životinje koje filtriraju plankton ==
"Ove ćelije nisu neka ezoterična majušna stvorenja, ona dominiraju okeanima i u litru morske vode, na primer, nalazi se najmanje 100 miliona prohlorokokusa", rekla je Seli Čisholm.
 
* [[Plavi kit]]
Oni stvaraju bazu za lanac ishrane time što obezbeđuju hranu za veće životinje. Oni takođe ubrizgavaju gotovo dve trećine ugljendioksida u okean tako što ovaj gas uzimaju iz atmosfere i koriste ga za stvaranje sopstvenih malih ćelija. Oni, takođe, kroz takav proces proizvode i ogromne količine kiseonika.
* [[Kit perajar]]
* [[Kitopsina]] ''Rhincodon typus''
* [[Divovska psina]]
* [[Flamingo]]
 
[[Kategorija:Živi svijet]]
"Sav život na Zemlji podjednako zavisi i od fotosinteze koja se događa u okeanima na našoj planeti", smatra Donald Brajant sa katedre za biohemiju i molekularnu biologiju na državnom univerzitetu Pensilvanije.
[[Kategorija:Morski organizmi]]
[[Kategorija:Ihtiologija]]
 
[[ar:عوالق]]
Razmnožavanje u velikom broju
[[az:Plankton]]
 
[[be:Планктон]]
"Stotine ovih organizama mogu se smestiti po obimu vlasi ljudske kose, ali oni se razmnožavaju u takvom broju da, iako tako mali, čine 50 odsto fotosintetske biomase u okeanima", ističe Gabrijela Rokap, profesor okeanografije na univerzitetu Vašington.
[[be-x-old:Плянктон]]
 
[[bg:Планктон]]
Pod mikroskopom oni izgledaju vrlo slično, ali istraživanja su pokazala da se genetski izuzetno razlikuju.
[[br:Plankton]]
 
[[ca:Plàncton]]
Naučnici shvataju da otkrića genetskih razlika kod planktona i njihovo upoređivanje može u velikoj meri dati odgovor na nepoznanicu - kako čine ono što čine? "Mi još ne znamo kako zapravo funkcioniše najmanje polovina gena tih sićušnih organizama", naglasila je profesorka Čisholm.
[[cs:Plankton]]
 
[[cy:Plancton]]
Jedno od otkrića koje bi moglo da pruži poređenje funkcionisanja je da pomogne naučnicima da precizno ustanove koji su geni odgovorni za fotosintezu, za proces koji svetlosnu energiju pretvara u biomasu.
[[da:Plankton]]
 
[[de:Plankton]]
"S potpunom spoznajom delovanja genoma, dobijamo neku vrstu 'sirove liste delova' koji su neophodni u istraživanju mehanizma fotosinteze, ali i drugih važnih procesa", smatra Rejmond Orbah, direktor za naučna istraživanja u američkom ministarstvu energetike koje je učestvovalo u finansiranju istraživanja planktona.
[[el:Πλαγκτόν]]
 
[[en:Plankton]]
 
[[eo:Planktono]]
 
[[es:Plancton]]
 
[[et:Plankton]]
 
[[eu:Plankton]]
Планктон је назив за микроскопски ситне биљне и животињске организме који лебде у мору или у копненим водама - барама, рекама или језерима ношени струјом и кретањем водене масе. Планктон је највидљивији у стајаћим водама као што су баре или језера.
[[fa:پلانکتون]]
 
[[fi:Plankton]]
 
[[fr:Plancton]]
 
[[frr:Plankton]]
 
[[gd:Meanbh-bheò]]
Планктон је присутан у готово свим водама на Земљи. Међутим, у већини морских подручја је присутност хранљивих материја занемарљива, па отуда је и количина планктона у њима врло мала и стога се сматрају еколошким пустињама. Ако у стајаћим водама или рекама дође до претеране количине храњивих материја, може се догодити да то доведе до супротног резултата, наиме, да фосфати, као ограничавајући фактор прехране планктона постане доминантан (као отпадни продукт вештачког ђубрива пољопривредних површина доспева оборинском водом у слатководне ресурсе на копну), и доведе до своје супротности и "загуши" природну циркулацију између планктона, воде и фосфата па отуда и сви живи организми у води (и планктон) изгубе неопходан кисеоник и угуше се. Слатководни планктон назива се лимнопланктон, а морски халипланктон.
[[gl:Plancto]]
 
[[he:פלנקטון]]
 
[[ht:Plankton]]
Планктон постоји у свим могућим облицима и величинама. Посебно ситни организми (4-40 µm) убрајају се у нанопланктон. Најмањи облици су бактерије, у једну кашикицу воде стало би их 2 милиона. Али и већи представници фитопланктона су мањи од пресека људске косе. И зоопланктон има сићушних, али и таквих који могу имати и до 9 метара, као, рецимо неке врсте медуза које не могу активно пливати, него само плутају са струјом, и убрајају се исто у планктоне.
[[hu:Plankton]]
 
[[ia:Plancton]]
 
[[id:Plankton]]
Разликују се:
[[io:Planktono]]
 
[[is:Svif]]
бактеријски планктон
[[it:Plancton]]
фитопланктон (биљни планктон)
[[ja:プランクトン]]
зоопланктон (животињски планктон)
[[kk:Планктон]]
 
[[ko:플랑크톤]]
Copepoda (Calanoida) - планктон
[[la:Plancton]]
 
[[lt:Planktonas]]
Vista-xmag.png За више информација погледајте чланак Зоопланктон
[[lv:Planktons]]
 
[[mk:Планктон]]
Према досадашњим сазнањима, највећи део животињске биомасе планктона чине ракови копеподе. Без планктона арктичких вода не би могли постојати велики китови усани, као нпр. плави китови или китови перајари, њихова прехрамбена подлога је управо зоопланктон којег „филтрирају" својим устима. Велика јата риба такође се хране масом планктона.
[[ms:Plankton]]
 
[[nl:Plankton]]
Vista-xmag.png За више информација погледајте чланак Фитопланктон
[[nn:Plankton]]
 
[[no:Plankton]]
Једноћелијске силикатне алге чине највећи дио масе фитопланктона. Према новијим истраживањима, чини се да је апсолутно највећа количина угљен-диоксида везана у биљном планктону, а не, као што се раније сматрало, у тропским шумама.
[[pl:Plankton]]
Животиње које се хране филтрирањем планктона
[[pt:Plâncton]]
 
[[ro:Plancton]]
Плави кит
[[ru:Планктон]]
Кит перајар
[[sh:Plankton]]
Кит ајкула
[[simple:Plankton]]
Дивовска ајкула
[[sk:Planktón]]
Фламинго
[[sl:Plankton]]
[[sr:Планктон]]
[[sv:Plankton]]
[[sw:Planktoni]]
[[ta:மிதவைவாழி]]
[[te:ప్లవకాలు]]
[[th:แพลงก์ตอน]]
[[tr:Plankton]]
[[uk:Планктон]]
[[ur:عوالق]]
[[vi:Sinh vật phù du]]
[[zh:浮游生物]]