Boris Jeljcin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: hy:Բորիս Ելցին |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 36:
'''Boris Nikolajevič Jeljcin''' ([[Ruski jezik|rus.]] '''Борис Николаевич Ельцин''', [[Jekaterinburg]], [[1. veljače]] [[1931]]. - [[Moskva]], [[23. travnja]] [[2007]].), [[Rusija|ruski]] političar i predsjednik.
Po obrazovanju je inženjer, a članom [[KPSS]]-a postao je [[1961]]. godine. Od sredine sedamdesetih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]] počeo se uspinjati u stranačkoj hijerarhiji, ali u prvi plan je došao nakon što ga je [[Mihail Gorbačov|Gorbačov]], kao čovjeka od povjerenja, doveo u [[Moskva|Moskvu]] i imenovao šefom gradske organizacije KPSS-a. Na toj dužnosti Jeljcin se iskazao izuzetnim organizatorskim sposobnostima, ali je uskoro došao u sukob s Gorbačovom jer je zagovarao radikalniju provedbu [[Perestrojka|perestrojke]]. Pod
Pod povećalo javnosti dolazi u svibnju [[1990]]. godine kada je izabran za predsjednika ruskog parlamenta u kojem je otvoreno promicao ideju ruske nezavisnosti. U lipnju iste godine ruski su deputati inaugurirali nadređenost republičkih zakona nad zakonima sovjetske federacije, a mjesec dana nakon toga Jeljcin je demonstrativno istupio iz komunističke stranke. U lipnju 1991. godine izbaran je za prvog predsjednika Ruske Federacije, a potom je skupina vodećih ortodoksnih komunista (potpredsjednik Janajev, šef [[KGB]]-a Krjučkov, ministri obrane i unutarnjih poslova Jazov i Pugov) pokušala je u kolovozu [[1991]]. godine uz pomoć vojske državnim udarom zaustaviti Jeljcinov pohod ka vlasti. Ali kada su elitne postrojbe sovjetske vojske Alfe otkazale poslušnost pučistima, a ugledni generali - [[Aleksander Lebed|Lebed]], Gromov i [[Pavel Gračov|Gračov]] povezali se s Jeljcionom, uz svestranu podršku naroda, puč je neslavno propao. Tada u trenucima najteže krize Jeljcin se obratio masi s oklopnog transportera i u oštrom govoru pozvao narod i vojsku na utemeljenje nove, samostalne i suverene Rusije. Na takvo što nije se dugo čekalo jer već je krajem kolovoza 1991. godine Jeljcin potpisao dekret o zabrani djelovanja KPSS-a i konfiskaciji partijske imovine, a početkom prosinca iste godine, uz potporu predsjednika parlamenata [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]], [[Leonid Kravčuk|Kravčuka]] i [[Stanislav Šuškevič|Šuškeviča]], Sovjetski Savez bio je izbrisan s političke karte svijeta.
| |||