Ivan Karlović: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 6:
[[Datoteka:Gusići.jpg|mini|180px|desno|Obiteljski grb Gusića Krbavskih]]
[[Slika:Lika-Krbava coatofarms.jpg|desno|mini|180px|Grb nekadašnje Ličko-senjske županije, otkuda potječe Ivan Karlović]]
[[Datoteka:cetinska_povelja.jpg|mini|200px|lijevo|Pečat Ivana Karlovića nalazi se na [[Cetingradska povelja|Cetingradskoj povelji]] (drugi slijeva)]]
 
Godine 1506. i 1511. privremeno je priznao tursku vlast uz plačanjeplaćanje harača kako bi spasio svoje posjede od pustošenja.<ref>http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=184</ref> Između 1509. i 1524. sklopio je s [[Mletačka Republika|Mlečanima]] više kondotijerskih ugovora, prema kojima je imao braniti njihove posjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Bio je [[banovac (dužnosnik)|podban]] i kapetan Hrvatske i Dalmacije u razdoblju 1512.–1513. te je s banom [[Petar Berislavić|Petrom Berislavićem]] sudjelovao u pobjedi nad Turcima kraj Dubice [[1513]]. godine.<ref>http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=184</ref> Slijedeće su godine [[Turci]] opustošili njegove posjede u Lici i Krbavi te se sukobio s njima u [[Bosna i Hercegovina|Bosni]].
 
U prvom mandatu banovao je od [[1521]]. do [[1524.]] te od [[1527]]. do [[1531]]. Istaknuo se kao organizator obrane hrvatskih zemalja i borac protiv [[Osmanlije|Turaka]], ali zbog nedovoljnih sredstava i kraljeve pomoći nije uspio spriječiti pad [[Knin]]a i [[Skradin]]a. Godine 1524. odrekao se banske časti.
 
Sudjelovao je na [[Cetinski Sabor|Cetinskom Saboru]], kojom prigodom je [[1. siječnja]] [[1527]]. godine [[Ferdinand Habsburški]] izabran za hrvatskog kralja. Njegov pečat nalazi se na tada izdanoj [[Cetingradska povelja|Cetingradskoj povelji]], među pečatima šest najviđenijih velikaša tadašnjeg [[Hrvatska u personalnoj uniji s Ugarskom|Hrvatskog Kraljevstva u personalnoj uniji s Ugarskom]]. Iste godine Turci su osvojili njegovu djedovinu (gradove [[Komić]], [[Mrsinj]], [[Obrovac]], [[Ostrovica (Lišane Ostrovičke)|Ostrovicu]] i [[Udbina|Udbinu]]). U zamjenu je od kralja Ferdinanda I. dobio neke gradove u Hrvatskoj, među kojima [[Medvedgrad]] i [[Rakovec]], a kupnjom je stekao [[Lukavec (dvorac)|Lukavec]] u [[Turopolje|Turopolju]].<ref>http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=184</ref>
 
Godine 1527. zajedno s Franjom Batthyányem imenovan je hrvatskim banom te je [[1528]]. uz pomoć austrijskih snaga porazio Turke kraj Belaja. Nakon njegove smrti 1531. posjedi krbavskih knezova su, na osnovi baštinskog ugovora sklopljenim [[1508]]. s [[Nikola III. Zrinski|Nikolom Zrinskim]], suprugom Ivanove sestre ''Jelene'', pripali [[Knezovi Zrinski|Zrinskima]]. Pokopan je u crkvi [[Pavlini|pavlinskoga]] [[Crkva Majke Božje Remetske|samostana]] u [[zagreb]]ačkim [[Remete|Remetama]].