Inačica od 23. travnja 2012. u 15:51 uredi 89.164.129.49 (razgovor) Uklonjen cjelokupni sadržaj stranice ← Starija izmjena		Inačica od 23. travnja 2012. u 15:54 uredi ukloni ovu izmjenu Zeljko (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, IP blok iznimke, Ophoditelji 295.188 edits m Uklonjena promjena suradnika 89.164.129.49, vraćeno na zadnju inačicu suradnika Zeljko Novija izmjena →
Redak 1: {{Izdvojeni članak\|kolovoz 2005.}} {{dz}} [[Datoteka:Byrcolorwheel.png\|mini\|desno\|Slikarski krug boja\|260px]] :''Za pojam boje kao materijala vidi članak '''[[Nalič]]'''.'' :''Za pojam boje u fizici elementarnih čestica vidi članak '''[[Kolor naboj]]'''.'' '''Boja''' je osjetilni doživljaj koji nastaje kada [[svjetlost]] karakterističnog [[spektar (fizika)\|spektra]] pobudi receptore u [[mrežnica (oko)\|mrežnici]] oka. Boju također pripisujemo površinama objekata, materijalima, svjetlosnim izvorima, itd. ovisno o njihovim svojstvima apsorpcije, refleksije ili emisije svjetlosnog spektra. U vidnom spektru, odnosno skupu boja, koje ljudsko oko može raspoznati, dolaze redom [[crvena]], [[narančasta]], [[žuta]], [[zelena]], [[plava]], [[ljubičasta]]. Zbog toga je i naziv za područje u spektru elektromagnetskih valova učestalosti ([[frekvencija\|frekvencije]]) ispod one svjetlosnog vala koji odgovara crvenoj boji [[infracrveno zračenje]], a iznad učestalosti vala za ljubičastu boju [[ultraljubičasto zračenje]]. Ljudsko ga oko ne zapaža (tada vidimo drugu boju koja je u pozadini), ali ga zapažaju vidni organi nekih životinja, npr. [[pčele\|pčela]]. Spektar boja se može vidjeti ako snop bijele svjetlosti usmjerimo na prizmu, čime dolazi do njena rasapa. Infracrveni val se može opaziti na drugi način: nađe li mu se na putu u rasutom spektru [[termometar\|toplomjer]], temperatura biva povišena - ljudski ga organizam doživljava kao toplinu. Tradicionalna podjela boja u [[umjetnost]]i je na ''osnovne'' i ''složene''. Tri osnovne boje su: ''crvena'', ''žuta'' i ''plava''. One se zovu i ''primarne boje''. Tri složene boje dobivaju se miješanjem osnovnih boja: ''crvena + žuta = narančasta'', ''plava + žuta = zelena'' i ''plava + crvena = ljubičasta''. Te boje se nazivaju i ''sekundarne''. ''Tercijarne'' boje dobivaju se miješanjem primarnih i sekundarnih (npr. ''plavozelena'', ''žutozelena'' i dr.). <div class=floatright style="margin-left: 1em;"> Boje vidljive ljudskom oku<br> <table border="0" cellspacing="0" cellpadding="2"> <tr> <th>Boja</th> <th>raspon valnih duljina</th> <th>frekvencijski raspon</th> </tr> <tr><td>[[crvena]]</td> <td style="background:#DF0000; color:white; text-align:center;">~ 625 – 740 nm</td> <td style="background:#DF0000; color:white; text-align:center;">~ 480 – 405 THz</td> </tr> <tr><td>[[narančasta]]</td> <td style="background:#FF8000; color:white; text-align:center;">~ 590 – 625 nm</td> <td style="background:#FF8000; color:white; text-align:center;">~ 510 – 480 THz</td> </tr> <tr><td>[[žuta]]</td> <td style="background:#FFFF00; color:black; text-align:center;">~ 565 – 590 nm</td> <td style="background:#FFFF00; color:black; text-align:center;">~ 530 – 510 THz</td> </tr> <tr><td>[[zelena]]</td> <td style="background:#00FF00; color:black; text-align:center;">~ 500 – 565 nm</td> <td style="background:#00FF00; color:black; text-align:center;">~ 600 – 530 THz</td> </tr> <tr><td>[[cijan]]</td> <td style="background:#00E0E0; color:black; text-align:center;">~ 485 – 500 nm</td> <td style="background:#00E0E0; color:black; text-align:center;">~ 620 – 600 THz</td> </tr> <tr><td>[[plava]]</td> <td style="background:#0000FF; color:white; text-align:center;">~ 440 – 485 nm</td> <td style="background:#0000FF; color:white; text-align:center;">~ 680 – 620 THz</td> </tr> <tr><td>[[ljubičasta]]</td> <td style="background:#50007F; color:white; text-align:center;">~ 380 – 440 nm</td> <td style="background:#50007F; color:white; text-align:center;">~ 790 – 680 THz</td> </tr> </table> </div> Druga podjela boja je na ''tople'' (crvena, žuta, narančasta) i ''hladne'' (plava, ljubičasta, zelena). Tako su podijeljene zato što se u prirodi mogu zamijetiti uz određena toplinska stanja (crveno – vatra, plavo – more). U ''neutralne'' boje spadaju smeđa, kavena i sl.. ''Komplementarne'' boje su dvije boje od koje jedne nema ni malo u drugoj boji. One se nalaze na suprotnim stranama ''Ostwaldovog kruga boja''. To su: narančasta i plava (zato što narančasta nastaje miješanjem crvene i žute, tj. u sebi nema nimalo plave boje), ljubičasta i žuta, crvena i zelena. ''Dugine boje'' obuhvaćaju spektar šest boja (primarne i sekundarne) koje možemo vidjeti propuštanjem zrake svjetlosti kroz trostranu kristalnu prizmu. Znanost koja se bavi proučavanjem boja zove se [[optika]]. U drugim djelatnostima sustavi boja se se određuju na temelju praktičnih i tehnoloških razloga. Kod '''aditivnog miješanja boja''' koje se koristi u [[televizija\|televiziji]] i [[računarstvo\|računarstvu]] najveći raspon prikaza boja dobiva se kada su primarne boje ''crvena'', ''zelena'' i ''plava''. Kod '''suptraktivnog miješanja boja''' koje se koristi u [[fotografija\|fotografiji]] i [[tiskarstvo\|tiskarstvu]] primarne su boje ''[[cijan]]'', ''[[magenta]]'' i ''žuta'', pri čemu se u tiskarstvu radi postizanja većeg kontrasta dodaje još i [[pigment]] crne boje. == Simboličko značenje boja == Boje oduvijek imaju i veliku simboličku vrijednost. Npr. zlatna boja (osobito u kršćanskom slikarstvu) predstavlja isijavanje duha i svetost, dok je ljubičasta (purpurna ili porfirna) vladarska boja jer su [[Dodatak:Popis rimskih careva\|rimski carevi]] koji su naslijedili titulu dobivali dodatak ''"Porfirogent"'' (rođen u porfiru) zbog rijetkog ljubičastog kamena - porfira kojeg su carevi dovozili iz dalekog [[Egipat\|Egipta]]. Simbolička vrijednost boje mijenja se ovisno u kakvom se okružju koristi. Crveno je, primjerice, boja ljubavi, no u političkom životu ona označava [[komunizam]]. Zelena je boja nade, ali ujedno i [[Islam]]a, i pokreta za zaštitu prirode – zelenih. U europskom kulturnom krugu crno je boja žalosti i pokore, međutim na dalekom istoku, npr. u Indiji, to je bijela boja. Ostale boje su isto tako simbolične: žuta je boja židovstva, ali i [[Vatikan]]a; crna je boja fašizma i terora uopće; ružičasta označuje optimizam, ljubičasta ljubomoru, itd. U novom vijeku boje su najvažnija sastavnica državnih zastava. Bojom su označeni i sportski klubovi ([[Dinamo]] – plavi, [[Hajduk]] – bijeli). Boja je često odrednica nekog grada (u [[Zagreb]]u plavi uspinjača, tramvaji …, a u [[London]]u crveni autobusi i trgovi …). Boje su i sastavni dijelovi zaštitnih znakova pojedinih proizvoda (crvena podloga za bijela slova - ''Coca Cola'', ljubičasta ''Milka'', itd.). '''Crvena''' - ljubav, strast, radost, tamno crvena - vrag, revolucionarna boja svih zastava.<br> '''Plava''' - aristokracija, istina, vjernost, plemenitost.<br> '''Zelena''' - mir (maslinova grana, lovorov vijenac), nada, besmrtnost (evergreen).<br> '''Žuta''' - um, pamet, svjetlo, razum.<br> '''Ljubičasta''' - čarobnjaštvo, pokora, strpljenje, [[umjetnost]].<br> '''Narančasta''' - plodnost, sjaj, bogatstvo.<br> '''Ružičasta''' - slatkoća, sramežljivost, nježnost, djevojaštvo.<br> '''Grimizna''' - čast, kraljevstvo, kardinalska boja, dostojanstvo, bogatstvo, uzvišenost.<br> '''Bijela''' - čistoća, mir.<br> '''Crna''' - tuga, bolest, smrt, nesreća, teror.<br> == Psihološko djelovanje boja == Svaka boja ima određeno [[psihologija\|psihološko]] djelovanje, tj. izazivaju kod nas razne osjećaje. Evo primjera nekih boja i njihovih djelovanja: '''Crvena''' - snažno, razdražujuće djelovanje, popravlja raspoloženje, ubrzava puls, disanje i mišićnu napetost.<br> '''Žuta''' - djeluje poticajno, izaziva radost i veselje,i predstavlja nadu. Velike je vidljivosti i upotrebljava se u prometu.<br> '''Narančasta''' - djeluje svečano, veselo, izaziva osjećaj zdravlja, životne radosti.<br> '''Zelena''' - odmara, djeluje blago, stvara unutrašnji mir, odmara vid.<br> '''Plava''' - djeluje smirujuće, suprotno od crvene, pasivno, hladno, potiče koncentraciju i umiruje.<br> '''Ljubičasta''' - djeluje mistično, tajanstveno, očaravajuće i prigušuje strasti.<br> '''Bijela''' - umara.<br> == Prostorno djelovanje boja == U ljudskom oku tople boje se čine bližima, a hladne daljima, iako se nalaze na istoj udaljenosti od oka. Prostorne vrijednosti su ponajbolje iskoristili slikari u umjetnosti (tzv. [[Perspektiva\|koloristička perspektiva]]), posebice [[fovizam\|fovisti]]. == Zanimljivosti == Stari hrvatski izrazi za boju, u smislu vidnog osjetilnog doživljaja, su ''krasa'', ''mast'' i ''cvijet'' (Klaić: Rječnik stranih riječi). ''Krasu'' prepoznajemo u izrazu ''krasno, krasan'', a ''mast'' je ostao, primjerice u ''crnomanjast'' i u izrazu ''premazan svim mastima''. Jedan cijeli pravac u slikarstvu se posvetio fizičkim svojstvima boje, bio je to ''divizionizam'' ([[pointilizam]]). Prvi umjetnik ovog pravca koji je iznikao iz impresionizma bio je [[Georges Seraut]], on je slikao tako što je koristio sitne točke duginih boja, crne, bijele i sive, koje je stavljao jedne do drugih, a miješale su se tek u promatračevom oku. == Vidi i == *[[Dodatak:Boje]] [[Kategorija:Likovni elementi]] [[Kategorija:Optika]] [[Kategorija:Fizikalna svojstva]] <!-- interwiki --> {{Link FA\|ar}} {{Link FA\|mk}} [[af:Kleur]] [[am:ቀለም]] [[an:Color]] [[ar:لون]] [[arc:ܓܘܢܐ]] [[arz:لون]] [[ast:Color]] [[ay:Sami]] [[az:Rəng]] [[bat-smg:Spalva]] [[bcl:Kolor]] [[be:Колер]] [[be-x-old:Колер]] [[bg:Цвят (оптика)]] [[bn:রঙ]] [[br:Liv]] [[bs:Boja]] [[ca:Color]] [[ceb:Kolor]] [[chr:ᎠᏑᏫᏍᏗ]] [[ckb:ڕەنگ]] [[cr:Itasinâsowin]] [[cs:Barva]] [[cy:Lliw]] [[da:Farve]] [[de:Farbe]] [[el:Χρώμα]] [[en:Color]] [[eo:Koloro]] [[es:Color]] [[et:Värvus]] [[eu:Kolore]] [[ext:Colol]] [[fa:رنگ]] [[fi:Väri]] [[fiu-vro:Värm]] [[fr:Couleur]] [[fur:Colôr]] [[gan:色]] [[gl:Cor]] [[gn:Sa'y]] [[he:צבע]] [[hi:रंग]] [[hif:Rang]] [[ht:Koulè]] [[hu:Szín]] [[ia:Color]] [[id:Warna]] [[ig:Àgwà]] [[io:Koloro]] [[is:Litur]] [[it:Colore]] [[ja:色]] [[jbo:skari]] [[jv:Werna]] [[ka:ფერი]] [[kg:Langi]] [[kk:Түс]] [[kn:ಬಣ್ಣ]] [[ko:색]] [[la:Color]] [[lb:Faarf]] [[lbe:Ранг]] [[lez:Ранг]] [[lmo:Culur]] [[ln:Lángi]] [[lt:Spalva]] [[lv:Krāsa]] [[mdf:Тюс]] [[mk:Боја]] [[ml:നിറം]] [[mn:Өнгө]] [[mr:रंग]] [[ms:Warna]] [[my:အရောင်]] [[myv:Тюс]] [[nah:Tlapālli]] [[nds:Klöör]] [[ne:रंग]] [[nl:Kleur]] [[nn:Farge]] [[no:Farge]] [[nrm:Couoleu]] [[nv:Nidaashchʼąąʼígíí]] [[oc:Color]] [[pl:Barwa]] [[pnb:رنگ]] [[pt:Cor]] [[qu:Llimphi]] [[ro:Culoare]] [[ru:Цвет]] [[rue:Фарба]] [[rw:Ibara]] [[scn:Culuri]] [[sco:Colour]] [[sh:Boja]] [[si:පාට]] [[simple:Color]] [[sk:Farba (fyzika)]] [[sl:Barva]] [[so:Midab]] [[sq:Ngjyra]] [[sr:Боја]] [[ss:Bâla]] [[stq:Faawe]] [[su:Warna]] [[sv:Färg]] [[sw:Rangi]] [[ta:நிறம்]] [[te:రంగు]] [[th:สี]] [[tl:Kulay]] [[tpi:Kala]] [[tr:Renk]] [[udm:Буёл]] [[uk:Колір]] [[ur:رنگ]] [[uz:Rang]] [[vi:Màu sắc]] [[wa:Coleur]] [[war:Kolor]] [[wo:Melo]] [[yi:קאליר]] [[zh:颜色]] [[zh-yue:色]]

Boja: razlika između inačica