Razlika između inačica stranice »Glazbala«

Dodana 2.164 bajta ,  prije 8 godina
Preradba postojećeg članka (bit će još dorade)
(Preradba postojećeg članka (bit će još dorade))
'''Glazbala''' ili '''glazbeni instrumenti''' su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje [[zvuk]]ova (tj. promjenljivi zvučni [[tlak]] u [[zrak]]u), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.
Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti [[glazbenik]], a kako je kod nekih instrumenataglazbala potrebna veća energija, zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije.
 
== Razvrstavanje glazbala ==
GlazbeniGlazbala instrumentije mogu semoguće razvrstati:
* prema vrsti pobudnih sustava (štapovi i ploče, svirale, instrumenti s napetim žicama i membranama)
* prema geometrijskom obliku izvora (linearni, površinski i prostorni)
 
'''Prema načinu gradnje generatora zvuka''':
* Štapovištapovi ([[triangl]], [[ksilofon]], [[celestačelesta]])
* Pločeploče ([[gong]], [[činele]], [[kastanjete]], [[Zvono|zvona]])
* Membranemembrane ([[bubanj]], [[timpani]])
* Žicežice ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]], [[glasovir]], [[Glasovir#Pianino|pianino]], [[citra]], [[harfa]], [[mandolina]], [[lutnja]], [[tambura]], [[gitara]], [[bendžo]], [[ukulele]])
* Sviraleglazbala s usnomlabijalnim (usnim) otvorom ([[flauta]])
* Sviraleglazbala s jezičcem ([[oboa]], [[fagot]], [[kontrafagot]], [[klarinet]], [[saksofon]], [[harmonika]])
* Sviraleglazbala s usnikom ([[kornet]], [[truba]], [[trombon]], [[Bariton (glazbalo|eufonij]], [[tuba]])
 
'''Glazbala prema zvučnim svojstvima''':
* Ritmičkaritamska glazbala (kastanjete, čineličinele, triangl, bubanj) - imaju nedefiniranu visinu [[ton]]a i stvaraju puno jakih neharmonijskih komponenata.
* Melodijskomelodijsko-ritmičkiritamska glazbeni instrumentiglazbala (timpani, ksilofon) zbog udarca imaju neharmonijske komponente, ali je za njih važna visina [[ton]]a.
* Melodijskamelodijska glazbala se dijele na ''monofonemonofona'' (kodna kojihkojima zvučije moguće izvesti samo jedanpojedine tontonove ili jednoglasne [[Melodija|melodije]]) i ''polifona'' (na kojima seje istodobno moguće izvesti više različitih melodija moguili svirati akordiakorde).
 
== Vrste glazbala ==
* [[ŽičaniGlazbala instrumentisa žicama]] (kordofona glazbalakordofoni) - proizvode zvuk okidanjem ili okidanjemtrzanjem žica - ''trzalačka glazbala'' ([[gitara]], [[tamburica]], [[mandolina]], [[šargija]], [[bas gitara|bas]], [[harfa]]) ili gudanjem po žicama - ''gudačka glazbala'' ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]], [[gusle]], [[šargijalirica]]). <small>(mogućeMoguće je okidati i žicesviranje violine,gudačkih glazbala prstima i tolijeve i desne ruke: takva se ponekadtehnika isviranja radinaziva ''pizzicato'' (skraćeno ''pizz.'')</small>.
 
* InstrumentiŽičana glazbala s klavijaturamatipkama - proizvode zvuk tipično tako što prenose ljudsko stiskanje tipaka u udarce batića po žicama. [[Klavir]] je najpoznatiji predstavnik, stariji je [[čembalo]] i njemu srodni instrumenti [[klavikord]], [[spinet]], [[virginal]].
* [[Narodni instrumenti|Autohtona narodna glazbala]] - instrumenti koji su specifični za pojedine dijelove neke zemlje. Npr. u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], točnije u [[Istra|Istri]] poznata su glazbala kao [[sopile]], [[dvojnice]], [[meh]], u Zagori [[diple]], [[miščić]] i t.d.
 
:Napeta žica je jedan od najstarijih izvora zvuka. Sila koja napinje žicu je obično tisuću puta veća od težine žice, a mogu se izrađivati od prirodnih i umjetnih vlakana ili od metala. Žica može titrati na četiri načina:<br/>
* [[Puhački instrumenti]] (aerofona glazbala) - proizvode zvuk tako što se upuhuje zrak u njih, bilo čovjek iz pluća ([[flauta]], [[gajde]], [[truba]], [[klarinet]]), bilo mehanički ([[orgulje]], [[harmonika]], [[vergl]]).
:1. ''transvenzalno'' - čestice titraju okomito na žicu, <br/>
Način titranja stupca zraka u cijevi ovisi o izvedbi cijevi, koja može biti otvorena, zatvorena i poluotvorena.
:2. ''longitudinalno'' - čestice titraju u smjeru žice, <br/>
:3. ''torzijsko'' - kad je žica ovješena, <br/>
:4. ''složeno'' - nastaje kad se žica oslanja na titrajuću membranu koja titra ([[bendžo]]). <br/>
 
* [[Puhačka glazbala]] (aerofoni) - proizvode zvuk tako što se u njih upuhuje zrak, bilo čovjek iz pluća ([[flauta]], [[gajde]], [[truba]], [[klarinet]]), bilo mehanički ([[orgulje]], [[harmonika]], [[vergl]]). Način titranja stupca zraka u cijevi ovisi o izradbi cijevi, koja može biti otvorena, zatvorena i poluotvorena. Po načinu izradbe, puhačka glazbala možemo podijeliti u dvije najznačajnije skupine: drvena puhačka glazbala i limena puhačka glazbala.
* [[Udaraljke]] - dijele se na ''idiofone'' i ''membranofone''. Idiofone proizvode zvuk samim elastičnim materijalom od kojeg su napravljene, a membranofone ga proizvode pomoću napete opne samoga glazbala. Proizvode zvuk različitih ([[ksilofon]]) ili uvijek istih frekvencija ([[bubanj]], [[činele]])
 
* [[Udaraljke]] - dijele se nau ''idiofone''četiri iskupine: ''membranofone''membranofoni (opnozvučna glazbala), metalni idiofoni, drveni idiofoni (metalna, odnosno drvena samozvučna glazbala) te sonorne predmete (ružaljka, bič, lanci). IdiofoneIdiofona glazbala proizvode zvuk samim elastičnim materijalom od kojegkojega su napravljene, a membranofonemembranofona ga proizvode pomoću napete opne samoga glazbala(membrane). ProizvodeUdaraljke mogu proizvoditi zvuk različitih ([[ksilofon]]) ili uvijek istih frekvencija ([[bubanj]], [[činele]]).
* [[Žičani instrumenti]] (kordofona glazbala) - proizvode zvuk ili okidanjem žica - ''trzalačka glazbala'' ([[gitara]], [[tamburica]], [[mandolina]], [[bas gitara|bas]], [[harfa]]) ili gudanjem po žicama - ''gudačka glazbala'' ([[violina]], [[viola]], [[violončelo]], [[gusle]], [[šargija]]) <small>(moguće je okidati i žice violine, i to se ponekad i radi)</small>.
Napeta žica je jedan od najstarijih izvora zvuka. Sila koja napinje žicu je obično tisuću puta veća od težine žice, a mogu se izrađivati od prirodnih i umjetnih vlakana ili od metala.
Žica može titrati na četiri načina:<br/>
''transvenzalno'' - čestice titraju okomito na žicu<br/>
''longitudinalno'' - čestice titraju u smjeru žice<br/>
''torzijsko'' - kad je žica ovješena<br/>
''složeno'' - nastaje kad se žica oslanja na membranu koja titra (bendžo)<br/>
 
*[[Mehanička glazbala]] - naprave za izvedbu glazbe kod kojih izvođača zamjenjuje mehanizam. Zvučno tijelo glazbala posredno ili neposredno pokreće pokretna matrica (valjak s utisnutim klincima, izbušena metalna ploča i sl.) na koju je utisnuta skladba.
* Ljudski glas - nije striktno instrument, no vrlo često proizvodi prekrasne zvukove, i ne bi bilo pošteno izostaviti ga iz ovog popisa (ženski glasovi: [[sopran]], [[mezzosopran]] i [[alt]], muški glasovi: [[tenor]], [[bariton]] i [[Bas (glas)|Bas]])
 
* Elektronički[[Elektronička instrumentiglazbala]] (elektrofoni) - danas mogu zamijeniti već velik broj instrumenata,. aU krenulipočetku su odto bile samo tzv. [[ritam-mašina|ritam-mašine]], a danas su najpopularnije elektroničke klavijature (obično ih nazivamo [[sintisajzer]]ima, jer sintetiziraju zvuk). Prva električna glazbala u povijesti bila su bila: 1861. godine [[Delabordovo električno čembalo]], 1876. g(1861.), [[Grayev elektroharmonijski glasovir]], 1906(1876.) g.i [[Cahilov orijaški telharmonij]] (1906.). Godine 1928. Cowell je izumio elektroničko glazbalo [[ritmikon]], [[30-ih]] godina [[20. stoljeće|20.-og stoljeća]] pojavili su se uređaji koji su elektroničkim sredstvima povezali mehanička glazbala, a pojavom [[tranzistor]]a, [[Integrirani sklop|integriranih sklopova]], digitalne tehnike i računarske tehnologije stvorene su raznenove mogućnosti razvoja suvremenih glazbala.
 
* [[Narodni instrumenti|AutohtonaTradicijska narodna glazbala]] - instrumentiglazbala kojikoja su specifičnispecifična za pojedine dijelove neke zemlje. Npr.Primjerice u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], točnije u [[Istra|Istri]] poznata su glazbala kaosu [[sopile]], [[dvojnice]], [[meh]], u Zagori [[diple]], [[miščić]] i t.d.
* Instrumenti s klavijaturama - proizvode zvuk tipično tako što prenose ljudsko stiskanje tipaka u udarce batića po žicama. [[Klavir]] je najpoznatiji predstavnik, stariji je [[čembalo]] i njemu srodni instrumenti [[klavikord]], [[spinet]], [[virginal]].
 
{{Mrva-glaz-instr}}
* Ljudski glas - nije striktnoglazbalo instrument,u nopravom vrlosmislu često proizvodi prekrasne zvukoveriječi, ino ne bi bilo pošteno izostaviti ga iz ovog popisa. (ženskiPrema tjelesnim osobinama pjevača glasove dijelimo na dječje, ženske ili muške. Ženski i dječji glasovi su: [[sopran]], [[mezzosopran]] i [[alt]], a muški glasovi: su [[tenor]], [[Bariton (glas)|bariton]] i [[Bas (glas)|Basbas]]).
 
== Literatura ==
#Adler, Samuel: ''The Study of Orchestration'', New York - London: W. W. Norton & Company, 2002, str. 3-544.
#Baines, Anthony: ''Lexikon der Musikinstrumente'', Stuttgart: Metzler & Kassel: Bärenreiter, 1996.
#[[Franjo Dugan stariji|Dugan Franjo]]: ''Nauk o glasbalima'', Zagreb: Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, 1944.
#Gammond, Peter: ''The Encyclopedia of Classical Music'', London: Salamander Books Ltd, 1988, str. 160-179.
#Gojković, Andrijana: ''Narodni muzički instrumenti'', Beograd: Vuk Karadžić, 1989.
#Marković, Zvonimir: ''Muzički instrumenti'', Zagreb: Muzička naklada, 1972.
#Obradović, Aleksandar: ''Uvod u orkestraciju'', Beograd: Univerzitet umetnosti, 1978, str. 17-173.
#[[Krsto Odak|Odak, Krsto]]: ''Poznavanje glazbenih instrumenata'', Zagreb: Školska knjiga, 1997.
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Nauk o glazbi'', Zagreb: [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|HDGT]], 2005, str. 85-122.
#[[Nikolaj Rimski-Korsakov|Rimsky-Korsakov, Nikolay]]: ''Principles of Orchestration'', New York: Dover Publications, 1964, sv. 1, str. 6-35.
#Sevsay, Ertuğrul: ''Handbuch der Instrumentationpraxis'', Kassel: Bärenreiter, 2005, str. 27-275.
 
{{GLAVNIRASPORED:Glazbala}}
[[Kategorija:U izradi, Glazba]]
[[Kategorija:Glazba]]
[[Kategorija:Glazbeni instrumenti| ]]