Žena: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: ast:Muyer |
|||
Redak 3:
'''Žena''' je, znanstvenim rječnikom, ženka [[homo sapiens]]a. Sam izraz ''žena'' se koristi najčešće za odrasle ženske osobe.
Feminizam je nauk koji promiče ženski pogled na svijet. Javio se još u 18 stoljeću u vidu zahtjeva za pravo glasa, pravo na obrazovanje, ekonomsku samostalnost ali kao pravo na jednakost muškarca i žene.
Olyimpia de Gouges je žena koja je 1791 godine napisala Deklaraciju o pravima žene i građanke koja pretpostavlja ženu jednaku muškarcu u pravima jer je rođena slobodna. Njene napredne ideje nisu bile prihvaćene i zbog njih je giljotinirana.
Sredinom 19. stoljeća u Americi, a početkom 20. stoljeća u Engleskoj, povećali su se zahtjevi za osiguranjem prava glasa za žene pa se prvi val feminističkog pokreta naziva još i "sufrašizam" (lat. suffgari-glasovati). Izraz feminizam javio se prvi put u Americi krajem 19. stoljeća.
Drugi val feminizma započinje u prvoj polovici 20. st. Nadahnjujući se idejama Simone de Beauvoir i Virginie Woolf uobličavanjem prvih feminističkih teorija kao cjelovitih svjetonazora kojima se osnaživala i promicala ženska percepcija žene na mnogim važnim područjima društvenog života koja su do tada bila neosporno predmet muške preokupacije.
LIBERALNI I KULTURNI FEMINIZAM
Pokret se šezdesetih godina 20. stoljeća radikalizira i razvija u više pravaca.
Tako Liberalni feminizam oslobođenje žene vidi u osiguranju pune jednakosti u političkim i građanskim pravima, marksistički od klasne eksploatacije i kapitalističkog patrijarhalnog sustava, kulturni propituje položaj žene u kontekstu prava reproduktivan izbor i majčinstvo, radikalni teži promjeni obrazaca nejednakosti izgrađenih na paradigmi muškosti.
Kulturni i liberalni feminizam zaslužni su za promociju i zaštitu ljudskih prava žena, afirmaciju ženskog pogleda na svijet i osvještavanje javnosti od spolnih/rodnih stereotipa i predrasuda.
U novije doba javlja se glas žena iz tzv. Treće svijeta, pitanje odnosa globalnog i lokalnog razvoja i uloga žena u očuvanju okoliša (ekofeminizam).
U Hrvatskoj ženski pokret svoj razvoj ostvaruje na polju direktne zaštite ženskih ljudskih prava i suprotstavljanju ratnom nasilju protiv žena i tada vladajućoj militarističkoj politici na području bivše države.
U Hrvatskoj, a i šire, osnivaju se ženske nevladine organizacije dajući podršku ženama bez obzira na njihovu nacionalnu i/li vjersku pripadnost, status, dob ili seksualnu orijentaciju.
POVIJEST PRIZNAVANJA PRAVA GLASA ŽENAMA
Žene u Hrvatskoj dobile su aktivno i pasivno pravo glasa 1945. godine, kao i druge žene s područja bivše Jugoslavije. Točno 157 godina poslije prava žena u Americi da budu birane (1788). Aktivno pravo glasa dobile su tek 1920. godine kada su npr. žene u Albaniji dobile pravo da budu birane. Žene u Švicarskoj 1971 godine dobile su aktivno i pasivno biračko pravo. Još uvijek ima država u kojima žene nemaju uopće pravo glasa (Kuvajt, Ujedinjeni arapski emirati gdje je Parlament službeno imenovan i nitko ne glasa).
EKONOMSKI STATUS ŽENA
U Hrvatskoj se ne vode tzv. rodno osjetljive statistike (novijeg datuma to čini zavod za zapošljavanje), što otežava stvarne statističke pokazatelje temeljem kojih bi se predlagale akcije za poboljšanje ekonomskog statusa.
Poznato je da žene posjeduju samo 1% svjetskog zemljišta, da na globalnoj razini provedu 3 pa čak i više puta radeći u kućanstvu nego muškarci, a kada ih netko zamjenjuje čini to opet žena, majka, kćerka i sl.
Žene su bolje plaćene od muškaraca u manekenstvu i prostituciji.
Krajem 2002. godine na području Osječko-baranjske županije ukupno je evidentirano 36.312 nezaposlenih od toga je 20.152 žene.
RAVNOPRAVNOST SPOLOVA
Ustav Republike Hrvatske u članku 3. navodi ravnopravnost spolova kao jednu od najvećih vrednota ustavnog poretka.
Vlada Republike Hrvatske osnovala je 1996. godine Povjerenstvo za pitanja jednakosti kao nacionalno tijelo za promicanje položaja žena u društvu. Godinu dana kasnije donesena je i program Nacionalne politike Republike Hrvatske za promicanje jednakosti.
2001. godine s Evropskom unijom potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (NN-M. br. 14/01.) kojim se Vlada obvezuje na usklađivanje zakonodavstva sa standardima Evropske zajednice pri čemu treba posebno razraditi načelo ravnopravnosti spolova.
U prosincu 2001.godine donesena je nova Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova za razdoblje od pet godina. Nova nacionalna politika obuhvaća 10 područja i za svako područje se osnovane su radne skupine za izradu nacrta programa provedbe.
Područja: ženska ljudska prava, žene u medijima, žene i okoliš, žene i obrazovanje, žene i zdravlje, nasilje nad ženama, žene i oružani sukobi, žene i gospodarstvo, žene na položajima moći i odlučivanja, institucionalni mehanizmi.
== Biologija ==
| |||