Kečua: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Redak 4:
Oni danas predstavaljaju najveću populaciju američkih Indijanaca. Samo onih Kečua koji nisu hispanizirani i govore svojim jezikom ima između 12-16,000,000. Lingvisti ih jezično svrstavaju u Veliku porodicu [[Quechumaran]]. Danas su rasprostranjeni po [[Peru]]u, [[Ekvador]]u,[[Bolivija|Boliviji]], [[Argentina|Argentini]], [[Čile]]u i južnoj [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Naziv '[[Inka]]' (šp. Inca) označavao je vrhovnog vladara, 'Inke' su bili dinastija vladara a ne narod. Jedno maleno pleme za koje se ne zna odakle su došli, utemeljilo je grad ''Qusqu'' (šp. [[Cusco]]) i s vremenom ovladalo susjednim plemenima i narodima. Nametnuli su [[kečuanski jezik]], svoje običaje, i stvorili [[država|državu]] koja je počivala na sistemu '[[ayllu]]'. Njihova vlast nije počela (smatra [[Eva Lips]]) prije dvanaestog stoljeća iza [[Krist]]a.
 
[[Slika:Quechuas_de_Tuichi.jpg|frame|left|Indijanci Quechuas de Tuichi, nastanjeni u džunglama gornjeg toka [[Tuichi]]ja, Bolivija. Govore jezikom quechua tuichi.]] Njihovu [[povijest]] možemo pratiti od [[1438]]. koja počinje krunisanjem Inke [[Pachacuti]]ja. On započinje osvajanja koja će se nastaviti do dolaska [[Španjolska|Španjolaca]] [[1532]]. Carstvo Inka se pred dolazak bijelih osvajača prostiralo od Ekvadora pa do rijeke [[Maula|Maule]] u Čileu. U svojoj ekspanziji Inkačka vojska pokoravala je mnogobrojne narode i plemena, velike i male. Osvojili su krajeve Indijanaca [[Tallanes]], [[Calchaqui]], [[Aymara]], [[Chimu]], [[Esmeraldas]], i svih ostalih koja su živjela na tom području. Nametnuli su jezik Quechua i uveli sistem '[[ayllu]]'-a. Jedno gospodarstvo 'ayllu'-a, slično kao i u Asteka 'calpulli', prvo je moralo podmiriti plaćanja prema državi i svećenstvu. Plaćalo se u poljoprivrednim proizvodima koje je ayllu uzgajao. Svaka rođena [[beba]] nosila je sa sobom i određenu česticu zemlje. Postojali su činovnici koji su vodili računa o aylluima i izvještavali o tome one na višem položaju, i tako sve do 'Inke'. U novoosvojenim zemljama država se nikada nije miješala u religiju nekog plemena. Poznat je slučaj (vidi [[Bertrand Flornoj]]) da je prilikom osvajanja zemalja Indijanaca [[Punaes]] i [[Esmeraldas]], kod ovih drugih uočen nemoralan običaj. Nijedna djevojka iz plemena Esmeralda, kojoj otac nije oduzeo djevičanstvo nije se mogla udati. [[Huayna Capac]] je prema njima bio obazriv pa im je poslao odgojitelje. Danas se pod imenom Quechua označavaju pripadnici naroda i plemena koje je podiglo ovu civilizaciju.
 
Iza Inka ostali su mnogi gradovi koji plijene pažnju znanstvenika, pljačkaša, pustolova, turista i mnogih drugih radoznalaca. Cuzco, njihovo središte i [[Machu Picchu]] svakako su najpoznatiji. Ti gradovi sagrađeni su od golemih kamenih blokova koji su savršeno pristajali jedan uz drugi. [[Gradovi]] i njihova terasasta polja bila su dobro opskrbljena vodom, poznavali sustav navodnjavanja. Inke su imali organiziranu mrežu putova koje su povezivale gradove i kojima se prenosila pošta od postaje do postaje. Kako nisu imali '[[pismo|pisma]]' poruke su se slale pomoću 'quipu'-a, to su bile uzice koje su se vezale u čvorove. Ovu poštu prenosili su njihovi brzonogi teklići. Svaki je čvorić nešto značio. Postojali su posebni činovnici ([[Quipucamayoc]]) [http://www.cel.org.pe/quipucamayoc.html] koji su mogli razumjeti što je na quipu-u (kipu) zabilježeno, nije ga mogao svatko pročitati. Pošto im je domovina ispresijecana mnogim dubokim [[kanjon]]-ima i provalijama izgradili su viseće mostove. Ovakav most smatrao se sposobnim ako je mogao izdržati dvanaestak ljudi. Ovih mostova ima još i u upotrebi su.