Inačica od 8. travnja 2012. u 14:25 uredi EmausBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 148.339 edits m r2.7.2+) (robot Dodaje: mdf:Люксембур ← Starija izmjena		Inačica od 24. travnja 2012. u 22:51 uredi ukloni ovu izmjenu El hombre (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 17.446 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 46: Zametak današnjeg Luksemburga nastao je još [[963.]] kada je grof Siegried dobio u posjed utvrdu Lützenburg. U [[12. stoljeće\|12.]] i [[13. stoljeće\|13. stoljeću]] grofovija se znatno proširila, a iz jake porodice Luksemburžana bili su i njemački carevi ([[1346.]] - [[1437.]]) i češki kraljevi ([[1311.]] - [[1437.]]). Car Karlo IV. ([[1346.]] - [[1378.]]) podigao je [[1354.]] Luksemburg na rang vojvodstva. Od [[1441.]] pripadao je vojvodstvu Burgundiji, a [[1477.]] zajedno je dospio pod vlast Habsburgovaca. Luksemburg je [[1659.]] morao [[Francuska\|Francuskoj]] odstupiti lorenski dio vojvodstva, pa je između [[1689.]] i [[1697.]] čitav teritorij bio pod francuskom vlašću. Od [[1714.]] bio je dio [[Nizozemska\|Nizozemske]] te ponovno u posjedu Habsburgovaca, a [[1795.]] opet ga je priključila [[Francuska]]. Odlukom [[Bečki ~~konges~~kongres\|Bečkog ~~kongesa~~kongresa]] Luksemburg je [[9. rujna]] [[1815.]] postao autonomno veliko vojvodstvo, doduše preko vladarske kuće Oranje-Nassau u personalnoj uniji s [[Nizozemska\|Nizozemskom]], iako je bio član [[Njemački ~~savez~~Savez\|Njemačkog ~~saveza~~Saveza]]. Godine [[1839.]] više od polovice teritorija vojvodstva s većinskim valonskim stanovništvom pripalo je novonastaloj [[Belgija\|Belgiji]]. Nakon raspuštanja [[Njemački ~~savez~~Savez\|Njemačkog ~~saveza~~Saveza]] ([[1866.]]) Luksemburg je postao neovisna država, a [[London\|Londonskim]] sporazumom od [[11. svibnja]] [[1867.]] obvezao se na potpunu neutralnost. Godine [[1868.]] dobio je Ustav (nasnazi i danas), a izumrćem oranjske kuće ([[1890.]]) i svoju vladarsku kuću Nassau-Weilburg, koja još vlada. U [[1. svjetski rat\|1. svjetskom ratu]] [[Njemačka]] nije poštovala luksemburšku [[neutralnost]], nego ga je zauzela ([[1914.]] - [[1918.]]), baš kao i u [[2. svjetski rat\|2. svjetskom ratu]] ([[1940.]] - [[1944.]]). Redak 58: ==Zemljopis== Luksemburg leži u [[Zapadna Europa\|Zapadnoj Europi]] između [[Belgija\|Belgije]] na zapadu, [[Njemačka\|Njemačke]] na istoku i [[Francuska\|Francuske]] na jugu. Na sjeveru je prokrajina [[Ösling]] od devonskih škrinjavaca i pješčenjaka, koja pripada sredogorju [[Ardeni\|Arden]]a. To je većinom zaravnan kraj na nadmorksoj visini 300-500 m, u koji su se urezale uske doline rijeke Sûre i njezinih pritoka. Južni dio je pokrajina [[Gutland]], geološki dio Lorenske stepenaste pokrajine od mezozojskih stijena, s karakterističnim strukturnim stepenicama većinom od vapnenca i pješčenjaka. Podneblje je [[umjereno oceansko]]. U [[Öslingu]] je 800-950 mm [[padaline\|padalina]], u [[Gutland]]u 1000 mm, a u dolini [[Moselle]] samo 700 mm. [[Luxembourg]] (s. m. t. [[siječanj]] 0,3 [[Celzijev stupanj\|ºC]], srpanj 17,4 [[ºC]], 740 mm padalina. Kod voda, možemo istaknuti da je najveća je [[rijeka]] [[Moselle]] (550 km) na istočnoj granici, a teče u [[Rajna\|Rajnu]]; njezin je najveći pritok Sûre (143 km). Vode s krajnjega jugozapadnog djela prema rijeci [[Meuse]]. Redak 105: ===Šumarstvo=== Luksemburg ima 80,000 [[šuma]] (34% površine), prije svega [[~~listopadne~~listopadna ~~šume~~šuma\|listopadnih šuma]] u [[Öslingu]] na sjeveru. ===Turizam=== Redak 128: * '''[[Clervaux]]''', slikoviti gradić u dolini rijeke [[Clervé]] na sjeveru države. Zamak iz [[12. stoljeće\|12.]]-[[17. stoljeće\|17. stoljeća]] i veliki [[benediktinci\|benediktinski]] [[samostan]]. * '''[[Echternach]]''', grad na rijeci [[Sûre]] na luksemburško-[[Njemačka\|njemačkoj]] granici. [[Romanizam\|Romanička]] bazilika sv. Wilibrorda sa svečevim grobom ([[11. stoljeće\|11.]]-[[13. stoljeće\|13. stoljeće]], [[~~hodočašćenje~~Hodočašće\|hodočasničko]] mjesto). * '''[[Luxembourg]]''', glavni grad države i poslovno središte nad slikovitim sutjeskama rijeke [[Alzette]] i njezina potoka [[Pétrusse]]. Stari dio grada opasan je djelomice sačuvanim zidinama (dio [[UNESCO]]-ve svjetske baštine); [[renesansa\|renesansna]] vojvodska palača ([[1572.]]), katedrala Notre Dame ([[17. stoljeće\|17. stoljeće]]), Državni [[muzej]]. * '''[[Vianden]]''', slikovit gradić u dolini rijeke [[Oura]]. [[Gotika\|Gotička]] crkva iz [[13. stoljeće\|13. stoljeća]], povrh grada razvaline starog grada ([[12. stoljeće\|12.]]-[[17. stoljeće]]).

Luksemburg: razlika između inačica