Razlika između inačica stranice »Pravaštvo u Bosni i Hercegovini«

bez sažetka
m
== U Austro-Ugarskoj ==
 
Austrougarske državne vlasti nisu držale poželjnim organiziranje [[Ante Starčević|starčevićanske]] stranke pod [[pravaštvo|pravaškim]] imenom u anektiranoj Bosni i Hercegovini. Stoga je skupina domoljubnih intelektualaca utemeljila '''[[Hrvatska narodna zajednica|Hrvatsku narodnu zajednicu]]''', koja je imala ulogu etablirati pravaštvo u Bosni i Hercegovini. HNZ su podupirali franjevci, seljački stalež te nisko obrtništvo. Stranku je predvodio dr. [[Nikola Mandić]], a od ostalih odličnika se ističu dr. [[Ivo Pilar]], [[SavfetSafvet-beg Bašagić]], književnik [[Hamid Ekrem Sahinović]] i [[Jozo Sunarić]].
 
'''[[Hrvatska katolička udruga]]''', odnosno '''Hrvatska katolička zajednica''' bila je druga politička stranka s pravaškim usmjerenjem koja je početkom 20. stoljeća djelovala u Bosni i Hercegovini, tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Vođa joj je bio rimokatolički nadbiskup vrhbosanski dr. [[Josip Stadler]], a okupljala je pretežno [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatsko]] stanovništvo. Bila je bliska [[Čista stranka prava|Čistoj stranci prava]] i [[Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava|Hrvatskoj kršćansko-socijalnoj stranci prava]] u Banskoj Hrvatskoj, a naročito [[Čista stranka prava (Dalmacija) |Čistoj stranci prava]] u Dalmaciji te se je zalagala za ujedinjenje BiH s Hrvatskom, u sastavu Austro-Ugarske. Glavna odrednica njezina djelovanja bio je [[politički katolicizam]].
* Rohaček, Goran: ''Hrvatsko pravaštvo na prijelazu tisućljeća'', Čakovec, 2009.
 
* Cipek, [[Tihomir Cipek]]Matković [[Stjepan Matković]]: ''Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842.–1914.'', Zagreb, 2006.
 
* Šidak, Jaroslav – Karaman, Igor: ''Povijest hrvatskog naroda 1860.–1914.'', Zagreb, 1986.
155.232

uređivanja