Otvori glavni izbornik

Promjene

Obrisano 22.420 bajtova ,  prije 7 godina
Tekst stranice se zamjenjuje sa 'thz žžžžž'
thz
{{dz|[[Kukci (Poreč)]]|gradsko naselje [[Poreč]]a}}
žžžžž
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Kukci
| raspon_fosila = [[Karbon]] - Nedavno
| slika = Plumpollen0060.jpg
| slika_širina = 270px
| slika_opis = [[Pčela]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Člankonošci|Arthropoda]]
| subphylum = [[Heksapodi|Hexapoda]]
| classis = '''Insecta'''
| classis_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], [[1758]].
| razdioba_stupanj = Koljena i redovi
| razdioba =
Vidi [[#Sistematika|sistematiku]] u tekstu
}}
[[Datoteka:Robal.png|mini|260px|'''Shema anatomije kukaca'''<br/>
A – Glava (Caput)<br/>
B – Prsište (Toraks)<br/>
C – Zadak (Abdomen)<br/>
<br/>
1. [[Ticala|Ticalo]]<br/>
2. Ocellus (prednji)<br/>
3. Ocellus (gornji)<br/>
4. Kompleksno [[oko]]<br/>
5. [[Mozak]]<br/>
6. Prothorax<br/>
7. Leđna (dorsalna) [[arterija]]<br/>
8. trahea<br/>
9. Mesothorax<br/>
10. Metathorax<br/>
11. Prvi par [[krilo|krila]]<br/>
12. Drugi par krila<br/>
13. Srednje [[crijevo]], želudac<br/>
14. [[Srce]]<br/>
15. [[Ovarij]], jajnici<br/>
16. Stražnje crijevo, [[rektum]]<br/>
17. [[Anus]]<br/>
18. [[Vagina]]<br/>
19. Trbušni (abdomenalni) živčani sistem s ganglijama<br/>
20. Malpighian žlijezda<br/>
21. Jastuk<br/>
22. [[Kandža|kandže]]<br/>
23. Tarsus<br/>
24. Tibia<br/>
25. Femur<br/>
26. Trochanter<br/>
27. Prednje crijevo<br/>
28. Thoraxganglion<br/>
29. Coxa<br/>
30. Žlijezda slinavka<br/>
31. Subesophageal ganglion<br/>
32. Usni aparat<br/>]]
 
'''Kukci''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Insecta'') su [[vrsta]]ma najbrojniji razred velike grupe [[člankonošci|člankonožaca]] ''(Arthropoda)'' obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno. Većina ih živi na kopnu, a dobro naseljavaju i kopnene vode, dok ih svega par vrsta živi u moru. Opisano ih je, iz svih krajeva svijeta, više od 1&nbsp;000&nbsp;000 vrsta, prema nekima i 1&nbsp;200&nbsp;000 vrsta. Istraživanja probnih površina u [[tropska kišna šuma|tropskim kišnim šumama]] navode na mogući broj od 5 - 30 milijuna vrsta kukaca. Ova vrstama najbrojnija skupina [[životinje|životinja]] uopće, istovremeno je i najslabije istražena. Gotovo svako pravilo kod kukaca ima svoje izuzetke, pa se brojne tvrdnje odnose na većinu predstavnika ovoga [[razred (taksonomija)|razreda]].
 
== Etimologija ==
Hrvatski standardni naziv kukac zabilježen je u 17. stoljeću u [[Ivan Belostenec|Belostenjčevom]] [[kajkavski|kajkavskom]] [[rječnik|rječniku]]. U uporabi je bio i stručni naziv zareznik. To je prevedenica znanstvenog naziva insekt (lat.''insectare - us'', "zarezati, zarezan", "urezati, urezan"), što se odnosi na izraženo odvojene dijelove tijela. Slično je i značenje grčkog naziva ''entomon - os''.
 
== Entomologija ==
[[Znanost]] koja se bavi kukcima naziva se [[entomologija]], a stručnjaci za kukce su [[entomolog|entomolozi]]. Entomologija je opsežna po području djelovanja, te se dijeli na opću entomologiju i primjenjene entomologije. Popularna je diljem svijeta, te se njome osim znanstvenika bave i brojni amateri, te brojne znanstvene i stručne udruge.
 
== Morfologija ==
Opis vanjskog izgleda ([[morfologija (biologija)|morfologija]]) kukaca, odnosi se na odrasle spolno zrele jedinke, a ne na [[ličinka|ličinke]].
 
Veličina kukaca jako varira, većina kukaca je duga od jednog do 20 mm. Ali postoje i vrste duljine od 0,2 mm ali i duge 16 a široke 6 cm ''([[Titanus giganteus]])'' ili čak do 33 cm dugih jedinki [[nakaznici|nakaznika]] ''(Phasmatodea)''. Tijelo kukaca može biti izduženo, spljošteno ili manje-više kuglasto.
 
Tijelo svih kukaca izgrađeno je od [[hitin]]a, koji može biti krut (čvrsti dijelovi) ili elastičan (povezivanje čvrstih dijelova). Jasno je podijeljeno na 3 osnovna dijela: [[glava|glavu]] ''(Caput)'', prsište ''(Thorax)'' i zadak ''(Abdomen)''. Na oklopu se razlikuje leđna strana ''(dorzalna)'', trbušna strana ''(ventralna)'', te bočne strane ''(pleuralne)''. Svaki dio hitinskog vanjskog oklopa sastoji se od pojedinačnih sraslih koutića: leđnih pločica ''(tergiti)'', trbušnih pločica ''(sterniti)'' i bočnih pločica ''(pleuriti)''. Otvori kroz koje kukci dišu ''(stigme)'' otvaraju se bočno, te u tijelu prelaze u gusti kapilarni splet dišnih cjevčica [[traheja]] pomoću kojih kukci dišu, a broj traheja jako varira od vrste do vrste.
 
=== Glava kukca: oči, ticala, usni aparat ===
[[Slika:Calliphora sp Portrait.jpg|thumb|lijevo|Portret kukca]]
[[Glava]] kukca nastala je spajanjem 6 [[embrionalni kolutić|embrionalnih kolutića]], što se odražava na vanjske i unutrašnje strukture. Na gornjoj strani glave se nalazi jedan par [[ticala]] s osjetilima za [[njuh]]), a sa svake strane glave je po jedno [[složeno oko]]. Složeno oko se može sastojati i od tisuću manjih [[okašce|okašaca]]. Mnoge vrste ([[cvrčci]], [[ose]], [[pčele]], [[mravi]]) imaju i dodatne jednostavne oči na tjemenu, a služe im za lakše snalaženje u mraku. Mnoge špiljske vrste nemaju oči. Na donjoj strani hitinske čahure glave se nalaze po tri para usnih organa: gornja usna (odozgo zatvara usta), gornja i donja [[čeljust]] i donja [[usna]], sa pipalima. Ti usni organi su prilagođeni (vrsta hrane, način prehrane) za grizenje ([[termiti]]), bodenje ([[komarci]]), lizanje (pčele) i sisanje ([[leptiri]]). Način prehrane u uskoj je vezi s načinom kretanja, pa je neki lovac mesožder npr. [[trčak]] hitar, biljožder npr. [[gusjenica]] se često dobro penje, a neki razlagač npr. [[balegari|balegar]] dobro kopa. Tu su i razne kombinacije s letenjem i bez letenja, specijalizacije građe čeljusti lovca za veći i manji plijen, ili građe rilca biljoždera (npr. duljina rilca leptira ili [[bumbari|bumbara]]) za posebne biljke.
 
=== Prsište===
[[Image:Motion of Insectwing.gif|right|250px|thumb|Prikaz rada letnih mišića. Istezanjem i stiskanjem tijela unutarnje hvatište krila mijenja položaj (gore-dolje) u odnosu na vanjsko hvatište i krila se pomiču. <br /> '''a''' krila <br /> '''b''' hvatišta krila <br />
'''c''' leđnotrbušni (dorsoventralni) mišići <br />
'''d''' uzdužni mišići.]]
[[Slika:Beetle middle leg.jpg|thumb|desno|250px| Noge kukaca sastoje se od 6 članaka. Dijelovi noge na primjeru noge [[kornjaši|kornjaša]]:<br />'''a''': kuk (''coxa''); <br />'''b''': nožni prstenak (''trochanter''); <br />'''c''': bedro (''femur''); <br />'''d''': gnjat (''tibia''); <br />'''e''': stopalo (''tarsus''); <br />'''f''': predstopalo (''praetarsus''); <br />'''g''': pandžice (''ungues'').]]
Prsište je dio na kojemu su smještene [[noga|noge]] i [[krilo|krila]]. Glavna funkcija prsišta je [[lokomotorika|pokretačka]]. Kukci su jedini krilati člankonošci. U prsištu su smješteni i snažni i izdržljivi [[mišići]], koji omogućuju pokretanje nogu i krila. Prsa se, brojeći od glave, dijele na tri dijela: prototoraks, mezotoraks i metatoraks, tj. prednje, srednje i stražnje prsište. Svaki prsni kolutić nosi svoj par nogu, a srednji i zadnji imaju i svoj par krila. Što se kukac više služi krilima prsni kolutići su zbijeniji, što se više služi nogama kolutići su razdvojeniji. Na svakom dijelu nalaze se pločice, dlačice, rupice, šavovi. U prsištu su smješteni prednji dio [[probavni sustav|probavnog]], [[živčani sustav|živčanog]] i [[dišni sustav|dišnog sustava]], te su njime povezani glava i zadak.
 
=== Krila ===
Kukci uglavnom imaju dva para krila iako su nekim vrstama posebnim prilagodbama krila djelomično ili posve nestala. Nalaze se s gornje strane srednjeg i zadnjeg prsnog kolutića. Oblikom i veličinom prilagođena su njihovim životnim potrebama. Danji leptiri lagano lepršajući zamahnu krilima oko 9 puta u sekundi, noćni leptiri 70-80 puta, [[pčele]] skoro 200 puta a muhe više od 300 puta.
 
Raznovrsnost oblika krila i rasporeda rebara na njima omogućava raspoznavanje skupina kukaca. Kod [[vretenca|vretenaca]] su oba para jednake opnaste strukture i pokreću se neovisno, kod većine drugih kukaca prednja i stražnja krila se pokreću skupa. Kod [[mrežokrilaši|mrežokrilaca]] su krila isprekrižena rebrima, kod [[opnokrilci|opnokrilaca]] i [[leptiri|leptira]] su stražnja krila manja od prednjih, kod [[dvokrilci|dvokrilaca]] su stražnja krila smanjena u neznatne maljice, kod [[ravnokrilci|ravnokrilaca]] su stražnja krila veća od prednjih, kod [[kornjaši|kornjaša]] su prednja krila hitinizirana u tvrdo pokrilje ispod kojega je presložen mnogo veći opnasti stražnji par krila, kod [[polukrilci|polukrilaca]] je jače hitinizirana samo prednja polovica prednjih krila. Krila su posve nestala u [[paraziti|nametnika]]: [[buhe|buha]], [[uši (kukci)|ušiju]], [[stjenice|stjenica]], spiljskih kukaca. Krila su nestala samo ženkama [[krijesnice|krijesnica]], nekih [[grbice|grbica]], kod smokvine kovnarice ''(Blastophaga psenes)'' su samo mužjaci bez krila. Bez krila su radnici [[mravi|mrava]] i [[termiti|termita]] dok su spolni oblici krilati. Nametnička [[muhe|muha]], ovčja ušara ''(Melophaus ovinus)'' leti okolo dok ne nađe domadara, a kad zasjedne na domadara odbaci krila.
 
=== Noge ===
Prema upotrebi noge mogu biti hodalice, trčalice, plivalice, kopalice, skakalice, grabilice, sabiralice, čistilice. Hodalice su noge u većine kukaca, trčalice su jake noge za trčanje (npr. u trčka), plivalice su sploštene i krute stražnje noge, na rubovima proširene dugim dlakama (u vodenih polukrilaca), kopalice su kratke i raširene prednje noge (u [[rovci|rovaca]], [[zujak]]a), skakalice su jako produljene stražnje noge sa snažnim bedrima (u [[šaške|skakavaca]], buha), grabilice su savinute prednje noge tako da gnjat pridružen bedru omogućava hvatanje plijena (u [[bogomoljke]]), sabiralice su dlakave stražnje noge za sabiranje cvjetnog praha (u [[cvjetari|cvjetara]]), čistilice su nježne i dlakave prednje noge (u leptira).
 
=== Zadak ===
Zadak je stražnji dio kukca u kojemu se nalazi najveći dio utrobe pa se zbog toga njegov volumen može mijenjati. Sastoji se od 11 kolutića, koji su u nekih kukaca srasli a u nekih utisnuti jedni u druge. U odraslih oblika zadak nema ekstremiteta, dok se u [[gusjenica]] i nekih opnokrilaca na zatku razvijaju lažne nožice. Na zadnjim dvama kolutićima češći su tanki člankoviti dršci ''(styli)'' ili nastavci ''(cerci)'' npr. u [[vodencvjetokrilaši|vodencvjetova]] i [[uholaže|uholaža]]. Na zadnjem se kolutiću nalazi analni otvor i organi za parenje.
 
== Anatomija==
=== Živčani sustav ===
Živčani sustav čini niz živčanih čvorova ([[ganglij]]a), koji su ljestvičasto povezani. Ganglij glave složene je strukture, najrazvijeniji kod zadružnih opnokrilaca, i to jače u radilica nego kod spolnih životinja. Kod različitih se kukaca opaža povezanost između veličine [[mozak|mozga]] i stupnja aktivnosti. Mozak pčele je 1/174 dio tijela, a hrušta 1/3290. Sa živčanim sustavom povezana su osjetila i pojedini organi, kod nekih kukaca su vidni živci veći od ostatka mozga.
 
Iz 3 prsna ganglija živci izlaze u noge, a od srednjeg i stražnjeg prsnog ganglija u krila. [[Simpatikus|Simpatički živčani sustav]] opskrbljuje živčevljem utrobu.
 
=== Disanje i krvotok ===
Kukci dišu preko ektoderma kroz dišne cijevi (uzdušnice, traheje), kojih ogranci zalaze u sve organe. Zrak ulazi u traheje kroz otvore na površini tijela – stigme.
=== Probava i ekskrecija ===
Probavilo se sastoji od ždrijela, jednjaka, volje, želuca i crijeva. Njegova građa ovisi o načinu prehrane.
=== Spolni organi ===
U većine kukaca je jasno izraženo spolno dvoličje. [[Dvospolnost|Dvospolci]] (hermafroditi) su rijetki. Spolne su žlijezde parne, leže u zatku, većinom imaju zajednički otvor ispred analnog otvora. Neki se kukci pare samo jedanput u životu, a spermiji odloženi u sjemenoj vrećici ženke oplođuju jaja godinama (npr. u pčelinje matice). Ženke nekih vrsta imaju posebnu leglicu za polaganje jaja.
 
== Životni prostori ==
Kukci su rašireni po svim kontinentima i u svim klimatskim područjima. Najčešće su kopnene životinje, samo poneki žive u slatkoj vodi, a malen broj u moru. Bitan su čimbenik u prirodi: razaraju mrtvu organsku tvar, pomažu pri oplodnji biljaka (30% europskih cvjetnica oprašuju kukci), prenose zarazne bolesti, parazitiraju na biljkama i životinjama.
 
== Način života ==
Kukci su često dobri letači. Neki mogu bez odmaranja preletjeti nekoliko stotina kilometara. Broj zamaha krilima varira od 6 do 10 u sekundi u krupnih dnevnih [[leptiri|leptira]], oko 250 u sekundi u [[pčela]], a u [[komarci|komaraca]] oko 1000 u sekundi.
Trajanje života odrasla kukca vrlo je različito: [[vodencvjetokrilaši|vodencvijet]] živi nekoliko sati, leptiri nekoliko mjeseci, pčelinja matica 5 godina, a neki [[mravi]] i do 15 godina.<ref>Hrvatska opća enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2004. ISBN 953-6036-36-3 </ref>
 
== Razmnožavanje i razvoj ==
[[Slika:Hoverflies mating midair.jpg|thumb|lijevo|Vrsta ''Simosyrphus grandicornis'' pari se u letu.]]
Ukratko: jaje - ličinka - [[kukuljica]] - odrasli kukac
 
Odrasli spolno zreli kukac ima dovršen razvoj, pa ga se naziva i savršenim kukcom. Takav oblik nastaje dugotrajnim rastom, sazrijevanjem i tjelesnim preoblikovanjem niza mlađih razvojnih oblika, pa život kukca svakako traje dulje od nekoliko dana, ili tjedana. Razvoj započinje [[oplodnja|oplodnjom]] u [[jaje|jaju]], u kojem se razvija [[zametak]] ([[embrij]]). To je tzv. zametni ([[embrionalni razvoj|embrionalni]]) razvoj. Stariji zametak sazrijeva i postaje ličinka, koja je spremna za život izvan [[jaje|jajeta]]. Nakon probijanja i izlaska iz jajeta, [[ličinka|ličinke]] se moraju hraniti i rasti. Zato su živahne i najčešće pokretljive, da mogu dohvatiti hranu. Prilikom rasta, moraju odbacivati dijelove tijela koji ne rastu, tj. presvlače se. Presvlačenje se događa kod ličinaka svih vrsta kukaca. Osim što rastu dok su mladi, događa im se i promjena oblika [[preobrazba (zoologija)|preobrazba]] (metamorfoza).
 
Ima više tipova razvoja kukaca, a najlakše je razlikovati dva osnovna tipa preobrazbe:
1. nepotpuna preobrazba
Ličinke onih vrsta kojima mladi već nakon izlaska iz jaja nalikuju odraslima ([[skakavci]], [[bogomoljke]], [[žohari]], [[stjenice]], [[uholaže]] itd.) ne moraju se potpuno promijeniti da bi izgledali kao odrasli. Nakon svakog presvlačenja ličinke postaju sve veće i sve sličnije odraslima, te u zadnjem presvlačenju zadobiju i krila i [[spolni organ|spolne organe]].
 
2. potpuna preobrazba
 
Kod drugog tipa razvoja, ličinke, iako se presvlače i rastu, nisu nimalo slične odraslima, nego stalno imaju crvolik izgled. Takva je većina kukaca ([[ose]], [[pčele]], [[mravi]], [[muhe]], [[leptiri]], [[kornjaši]], itd.). <!-- Narod ove ličinke naziva crvima, te ih brka s posebnom skupinom životinja [[crvi]], koja cijeli život zadržava crvoliki izgled. --> Leptirove ličinke, iako su crvolike, imaju poseban naziv [[gusjenica|gusjenice]]. Da bi mladi crvoliki kukci postali odrasli komarci, kornjaši itd., moraju se potpuno i naglo promijeniti. Zadnjim presvlačenjem ličinke, umjesto još veće crvolike ličinke, ispod stare kože izviruje novi i sasvim drukčiji oblik - [[kukuljica]]. Život u obliku kukuljice prividno je miran, kukuljica se ne pomiče i ne hrani ali se u unutrašnjosti životinje događaju se velike preinake [[organ|organa]]. Kad je kukuljica sazrela, puca njena vanjska površina, a iz unutrašnjosti izlazi odrasli kukac. Krila mu olakšavaju kretanje, radi pronalaska novih prostora i partnera za produljenje [[vrsta|vrste]]. Počinje životna faza odraslog kukca.
<!-- Kao što ljudi prolaze razvoj od spajanja jajašca i spermija, preko embrionalnog i fetalnog razvoja, te razvoja djeteta u spolno zrelo biće, tako i kukci imaju svoj razvoj. Pri tome treba imati na umu da je već gusjenica ista ona životinja, kao i leptir, samo što je to mladi leptir. I kukuljica nastala od te gusjenice, koja negdje nepomično visi, također je zapravo mladi leptir. -->
 
== Evolucija ==
[[Slika:Circulionidae Green River Fm.jpg|thumb|lijevo|Fosil [[kornjaši|kornjaša]] ''Phyllobius calcaratus'']]Kukci su se razvili od kolutićavaca ''(Annelida)''. Najstariji oblici nalaze se u slojevima srednjega devona.
 
== Glasanje kukaca ==
[[datoteka:Grasshoppers.ogg |title=Grasshopper stridulation |thumb |desno |Zrikanje skakavca]]
Kukci se najčešće glasaju s pomoću organa za stridulaciju. On se sastoji od dva tvrda, nazubljena, hitinska dijela tijela (zrikala) koja se brzim pokretima međusobno taru. Zrikanje ili čegrtanje ovisi o strukturi zupčanika, brzini prevlačenja i o pridodanim rezonatorima. Položaj zrikala može biti na prednjim krilima, na nogama, prsima ili zatku.
Zrikalo često imaju samo mužjaci koji se na taj način javljaju ženkama.
 
== Sistematika ==
{{Wikivrste|Insecta}}
[[Datoteka:Cicada molting animated-2.gif|200px|desno|thumb|Izlazak iz kukuljice [[cvrčci|cvrčka]] iz roda ''Tibicen''.]]
* '''beskrilci''' ''(Apterygota)''
* podrazred unutarčeljusnici ''(Entotropha)''
*** red [[skokuni]] ''(Collembola))''
*** red ''(Diplura)''
*** red ''(Protura)''
* podrazred izvančeljusnici ''(Ectotropha)''
*** red [[paračeljusnici]] ''(Archeognatha)''
*** red [[četinaši]] ''(Zygentoma)''
* '''[[krilaši]]''' ''(Pterygota)''
** infrarazred [[prakrilaši]] ''(Palaeoptera)''
** nadred [[vodencvjetokrilaši]] ''(Ephemeroptera)''
*** red vodencvjetovi ''(Ephemeroidea)''
** nadred vretencokrilaši ''(Odonaptera)''
*** red [[vretenca]], vilini konjici ''(Odonata)''
**** podred sličnokrilci ''(Zygoptera)''
**** podred nejednakokrilci ''(Anisoptera)''
** infrarazred [[novokrilaši]] ''(Neoptera)''
** nadred [[žoharokrilaši]] ''(Blattopteroida Blattopterimorphia)''
*** red [[žoharaši]] ''(Dictyoptera)''
*** red [[bogomoljke]] ''(Mantodea)''
*** red [[termiti]], istokrilci ''(Isoptera)''
*** red [[kosoglavci]] ''(Zoraptera)''
** nadred ravnokrilaši ''(Orthopteroida)''
*** red [[obalčari]] ''(Plecoptera)''
*** red [[šturkožohari]] ''(Notoptera)''
*** red [[nakaznici]] ''(Cheleutoptera)''
*** red [[ravnokrilci]] ''(Orthoptera)''
**** podred ''Ensifera''
**** podred [[šaške]] (prije skakavci) ''(Caelifera)''
*** red [[prelonošci]] ''(Embioptera)''
** nadred kožokrilaši ''(Dermapteroida)''
*** red [[uholaže]] ''(Dermaptera)''
** nadred [[tvrdokrilaši]] ''(Coleopteroida)''
*** red [[kornjaši]] ''(Coleoptera)''
**** podred raznojedi ''(Polyphaga)''
**** podred grabežljivci ''(Adephaga)''
** nadred [[mrežokrilaši]] ''(Neuropteroida)''
*** red [[muljari]] ''(Megaloptera)''
*** red [[dugovratke]] ''(Raphidioptera)''
*** red [[plošnokrilci]], mrežokrilci ''(Planipennia)''
** nadred [[širomkrilaši]] ''(Mecopteroida)''
*** red [[kljunarice]] ''(Mecoptera)''
*** red [[tulari]] ''(Trichoptera)''
*** red [[leptiri]] ''(Lepidoptera)''
*** red [[dvokrilci]] ''(Diptera)''
** nadred buhokrilaši ''(Siphonapteroda)''
*** red [[buhe]] ''(Siphonaptera)''
** nadred opnokrilaši ''(Hymenopteroida)''
*** red [[opnokrilci]] ''(Hymenoptera)''
*** red [[lepezari]] ''(Strepsiptera)''
** nadred grizlicokrilaši ''(Psocoida)''
*** red [[grizlice]] ''(Psocoptera)''
*** red [[uši (kukci)|životinjske uši]] ''(Phthiraptera)''
**** podred [[tekuti]] ''(Mallophaga)''
**** podred [[prave uši]] ''(Anoplura)''
** nadred resokrilaši ''(Thysanopteroida)''
*** red [[resokrilci]] ''(Thysanoptera)''
** nadred polukrilaši ''(Hemipteroida)''
*** red [[polukrilci]] ''(Hemiptera)''
**** podred [[stjenice]] ''(Heteropteroidacea)''
**** podred [[cvrčci]] ''(Auchenorrhyncha)''
**** podred ''(Sternorrhyncha)''<ref> Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8</ref>
 
==Izvori==
{{Izvori}}
 
{{Link FA|vi}}
{{Link FA|lt}}
 
[[Kategorija:Člankonošci]]
[[Kategorija:Kukci| ]]
 
{{Link FA|ar}}
 
{{Link FA|it}}
 
[[af:Insek]]
[[als:Insekten]]
[[an:Insecta]]
[[ang:Ceorfdēor]]
[[ar:حشرة]]
[[arc:ܪܚܫܐ]]
[[ast:Inseutu]]
[[ay:Ch'iwi]]
[[az:Cücülər]]
[[bat-smg:Vabzdē]]
[[be:Насякомыя]]
[[be-x-old:Вусякі]]
[[bg:Насекоми]]
[[bn:কীট]]
[[br:Amprevan]]
[[bs:Insekti]]
[[ca:Insecte]]
[[chy:Meškêso]]
[[cs:Hmyz]]
[[cv:Хурт-кăпшанкă]]
[[cy:Pryf]]
[[da:Insekt]]
[[de:Insekten]]
[[el:Έντομα]]
[[en:Insect]]
[[eo:Insekto]]
[[es:Insecta]]
[[et:Putukad]]
[[eu:Intsektu]]
[[ext:Insecta]]
[[fa:حشرات]]
[[fi:Hyönteiset]]
[[fiu-vro:Mutuk]]
[[fo:Skordýr]]
[[fr:Insecte]]
[[frr:Insekten]]
[[fur:Inset]]
[[fy:Ynsekten]]
[[ga:Feithid]]
[[gl:Insecto]]
[[got:𐌹𐌽𐍃𐌴𐌺𐍄𐌰]]
[[gv:Insecta]]
[[he:חרקים]]
[[hi:कीट]]
[[hif:Kirwa]]
[[ht:Ensèk]]
[[hu:Rovarok]]
[[ia:Insecto]]
[[id:Serangga]]
[[io:Insekto]]
[[is:Skordýr]]
[[it:Insecta]]
[[ja:昆虫]]
[[jv:Srangga]]
[[ka:მწერები]]
[[kaa:Shıbın-shirkeyler]]
[[kbd:ХьэпӀацӀэхэр]]
[[kk:Жәндіктер]]
[[ko:곤충]]
[[ks:کیوٚم]]
[[ky:Курт-кумурскалар]]
[[la:Insecta]]
[[lb:Insekten]]
[[lbe:Ущущулгъи]]
[[li:Insekte]]
[[ln:Nyama ekɛ́]]
[[lt:Vabzdžiai]]
[[lv:Kukaiņi]]
[[map-bms:Srangga]]
[[mk:Инсект]]
[[ml:പ്രാണി]]
[[mr:कीटक]]
[[mrj:Капшангы]]
[[ms:Serangga]]
[[nds:Insekten]]
[[nds-nl:Insekt]]
[[ne:कीरा]]
[[nl:Insecten]]
[[nn:Insekt]]
[[no:Insekter]]
[[nv:Chʼosh bijáád hastání]]
[[oc:Insecta]]
[[pfl:Insekte]]
[[pl:Owady]]
[[pnb:کیڑے مکوڑے]]
[[ps:خزدکې]]
[[pt:Insetos]]
[[qu:Palama]]
[[ro:Insectă]]
[[ru:Насекомые]]
[[rue:Хробач]]
[[rw:Inigwahabiri]]
[[sa:जन्तुः]]
[[sah:Үөн-көйүүр]]
[[sc:Babbalottu]]
[[scn:Nzettu]]
[[sco:Insect]]
[[sh:Insekt]]
[[simple:Insect]]
[[sk:Hmyz]]
[[sl:Žuželke]]
[[sq:Kandrra]]
[[sr:Инсекти]]
[[stq:Insekte]]
[[su:Serangga]]
[[sv:Insekter]]
[[sw:Wadudu]]
[[ta:பூச்சி]]
[[te:కీటకము]]
[[tg:Ҳашарот]]
[[th:แมลง]]
[[ti:ሓሽራ]]
[[tl:Kulisap]]
[[to:ʻinisēkite]]
[[tr:Böcek]]
[[uk:Комахи]]
[[ur:حشرات]]
[[vec:Bai]]
[[vi:Côn trùng]]
[[wa:Inseke]]
[[war:Insektó]]
[[wo:Gunóor]]
[[wuu:昆虫]]
[[xal:Хорха]]
[[yi:אינסעקט]]
[[yo:Kòkòrò]]
[[za:Non]]
[[zh:昆虫]]
[[zh-min-nan:Khun-thiông]]
[[zh-yue:昆蟲]]
Anonimni suradnik