Samostan Batalha: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: nl:Klooster van Batalha
m karta u infokutiji
Redak 7:
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/264
|država = {{ZD|+X/P|POR}}
<br>
<center>{{Lokacijska karta|Portugal|width=150|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=10
|label=Samostan Batalha|position=right
|lat_deg=39|lat_min=39|lat_sec=33|lat_dir=N
|lon_deg=8|lon_min=49|lon_sec=34|lon_dir=W
}}<small>Lokacija samostana Batalha u Portugalu</small></center>
}}
[[Datoteka:Mosteiro da Batalha (2).JPG|mini|300px|lijevo|<center>Panorama samostana]]
Line 14 ⟶ 21:
==Povijest i odlike==
 
[[Datoteka:Santa Maria da Vitoria.jpg|mini|<center>Oktogonalne kapele]]
[[Datoteka:Batalha01.jpg|mini|<center>Bočni pogled na samostan iza skulpture [[Nuno Álvares Pereira|Nuna Álvaresa Pereire]]]]
Samostan je započeo portugalski arhitekt Afonso Domingues nakon što je Ivan I. Portugalski izvojevao pobjedu nad Kastiljcima u bitci kod Aljubarrote 1385. godine, a pred koju se zavjetovao [[Gospa|Gospi]] da će joj u slučaju pobjede podići samostan. Gradnju je nastavio Francuz[[ David Huguet]], koji je od 1402. do 1438. godine izgradio i kapelu u kojoj su sahranjeni osnivač samostana, [[Ivan I. Portugalski]], njegova žena Filipa od Lancastera i njihov sin, ali nije dovršio [[oktagon]]alni [[mauzolej]] kralja Edvarda I.
 
Tijekom vladavine [[Alfons V. Portugalski|Alfonsa V.]] (1438.-81.) portugalski arhitekt Fernao da Évora je dogradio samostan u otmjenom i strogom stilu. Majstor manuelinskog stila, Mateus Fernades Stariji, je uredio vijence na [[arkada]]ma kraljevskog [[klaustar|klaustra]] i nastavio je graditi kapele u oktagonu. Gradnju samostana je financiralo sedam kraljeva, dok kralj [[Ivan III. Portugalski]] (1521.-57.) nije naposlijetku odustao financirati njegovo dovršenje 1517. godine, kako bi se posvetio [[HijeronimitskiJeronimitski samostan u Lisabonu|HijeronimitskomJeronimitskom samostanu u Lisabonu]], te su oktogonalne kapele ostale nedovršene.
 
Samostan je neznatno oštećen u potresu 1755. godine, a 1811. godine su ga opljačkale i zapalile francuske trupe Andrea Massene. Godine 1834. su ga [[dominikanci]] napustili, da bi 1840. godine otpočela obnova. Godine 1907. je proglašen nacionalnim spomenikom, a od 1980. je [[muzej]].
 
<gallery>
[[Datoteka:Santa Maria da Vitoria.jpg|mini|<center>Oktogonalne kapele]]
[[Datoteka:Batalha01.jpg|mini|<center>Bočni pogled na samostan iza skulpture [[Nuno Álvares Pereira|Nuna Álvaresa Pereire]]]]
Slika:BatalhaPortal2.jpg|<center>Detalj glavnog [[portal]]a
Slika:BatalhaNave1.jpg|<center>Glavni [[brod (arhitektura)]]