Vinkovačko srebro: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 3:
== Opis ==
 
Ostava se sastoji od oko 50 predmeta: pladnjeva, zdjela, tanjura, [[čaša]], vrčeva i [[žlica]], ukupne mase oko 35 [[kg]]. Prema prvim procjenama, većinu, a možda i sve predmete iz te stilski homogene ostave izradio je Antonije Akvila, majstor koji je svoj autorski potpis urezao na jednom od predmata,. štoTo vinkovački nalaz čini jedinstvenim, jer se autori ukrašenogu srebrnog posuđa iz vremenavrijeme [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] majstori koji su izrađivali i ukrašavali srebrno posuđe u pravilu nisu potpisivali na svoja djela, većnego su u njih ponekad jedino urezivali imena naručitelja tj. vlasnika, primjericenpr. kao u slučaju glasovitog Seusova blaga.
 
Premda je u prvi mah datirano u kraj 4. i početak 5. st., mnogo je vjerojatnije da je Akvilino srebro izrađeno početkom 4. st.
U prilog tome govore figuralni motivi dobrog pastira i konjanika u lovu na lava iz središnjih medaljona dvaju velikih pladnjeva, koji su česti u rimskoj umjetnosti prve polovice 4. st., dok kasnije gube popularnost.
Naručitelj Akvilina posuđa je zacijelo bio poganin, jer ni jedan od ukrasa s posuđa nema isključovo kršćansko značenje, što također može ukazivati na dataciju u rano 4. stoljeće.
Premda po masi i broju otkrivenih predmeta Akvilino srebro nadmašuje glasovito Seusovo blago, ono svojom umjetničkom kvalitetom ipak bitno zaostaje za glasovitim nalazom iz Barbarige, te se smatra da je moglo nastati u provincijalnoj radionici koja se mogla nalaziti u samim Cibalama, rimskom prethodniku današnjih [[Vinkovci|Vinkovaca]].
Srebro je zakopao u ostavu neki istaknuti Cibalitanac, vjerojatno za nesigurnih vremena koncem 4. ili početkom 5. st.