Mraclin: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 99:
Oktavijan, budući [[rimski car]] [[August]], oko [[35. pr. Kr.]] prolazi kroz Mraclin u [[rat]]nom pohodu na Segesticu. [[Rim]]ska vojska staru galsku [[cesta|cestu]] modernizira prema rimskim standardima. Počela je žešća romanizacija mraclinačkog prostora o čemu svjedoči i danas vidljiva centurijacija obradivih površina na centurije, a svaka [[centurija]] je imala 50 [[hektar]]a zemlje.
Na rimskoj cestovnoj karti nastaloj oko [[340]]. godine ucrtan je
<!-- a ovaj izbačeni dio?
To je prostor današnjeg Mraclina. [[Arheologija|Arheološkim]] istraživanjima moguće je naći ostatke Ad Finesa u središnjem i [[Jug|južnom]] Mraclinu. Središte Mraclina i danas ima sve karakteristike rimskog planiranja prostora
-->
U [[3. stoljeće|3.]] i [[4. stoljeće|4. stoljeću]] iz Sisačke biskupije, poznate po sv. Kvirinu, širi se [[kršćanstvo]] te se ukorjenjuje u mraclinačkom prostoru. Rimska cesta koja je prolazila mraclinačkim prostorom smjerom Laze-Kobilnak-Doblač-Maćkovec-Obrož-Podumice-Okuje, pogoduje širenju kršćanstva. Prema legendi, [[sveti Vid]], današnji zaštitnik Mraclina, podnio je mučeništvo za [[Dioklecijan]]ovih progona kršćana početkom 4. stoljeća.
Line 328 ⟶ 332:
U rujnu [[1940]]. godine u kući Nikole Paripovića održan je tajni sastanak malobrojnih ljubitelja boljševičkih ideja. Do kuće Nikole Paripovića je "bunker". To su ostaci neizgrađene mljekare.
[[1941]]. godine se Mraclin raskolio na tri dijela: gaćare, lipare, i hazjajine.{{nedostaje izvor}}
[[10. travnja]] 1941. godine austro-ugarski domobranski časnik [[Slavko Kvaternik]] je proglasio [[NDH]]. Mraclinački malobrojni lipari i njihov vođa Kos Talijan su zadovoljni. Gaćari se boje jer ih lipari ne podnose. Stoga odlaze u pasivnost, a njihov vođa Maček u [[koncentracijski logor Jasenovac]]. Ljubitelji Hazjajina se potajno pripravljaju za obračun s liparima. Po danu Mraclinom gazduju lipari, a noću gospodari [[Vukomeričke gorice|Vukomeričkih gorica]]. [[Oružje]]m kucaju po prozorima i traže [[brašno]], mast, [[Kuhinjska sol|sol]] i ostale namirnice. Robu treba odnjeti Nikoli Paripoviću odakle se prevozi u Gorice. Miroljubivi Mraclinčani govore:
Line 335 ⟶ 339:
[[Datoteka:NezavisnaDrzavaHrvatska.png|thumb|200px|Podjela NDH na župe, prije pada Italije]]
U toku Drugog svjetskog rata u selu djeluje tajna boljševička organizacija "PPK" ([[Protiv pete kolone]]).{{nedostaje izvor}} Pripadnici PPK-a su ''"pepekovci"''. Jedan je Mraclinčanin imao nadimak - Pepekovec. Ana Štuban Stipčić će osjetiti pepekovačku strast za ubijanjem civila. Ivan Cvetnić Baričin također. Svjedoci kažu da si je sam morao iskopati [[groblje|grob]].
[[27. rujna]] [[1943]]. godine pozaspali Mraclin je u 23 [[sat]]a probudila [[eksplozija]]. [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|Partizan]]ski mineri su minirali pružni [[most]] iznad potoka Obdine kod kuće obitelji Rogina. Naišao je njemački oklopni vlak i mina je eksplodirala, a [[Nijemci]] su iz [[vlak]]a osvijetlili prve kuće i žestoko zapucali. Civili Ferda i Pavel Kos su ubijeni. To je [[ratni zločin]]. Mnogi su se pitali zašto je [[mina]] podmetnuta?
Line 346 ⟶ 350:
Na samu [[Nova godina|Novu godinu]] [[1944]]. kod pružnog prijelaza vise žrtve njemačko-kozačkog terora.
[[7. svibnja]] [[1945]]. godine u prijepodnevnim satima u Mraclin ulaze crveni dečki koje vodi [[Zagreb|Zagrepčanin]] iz [[Trnje|Trnja]] Stjepan Cerjan Puba. U ranim poslijepodnevnim satima iz pravca Gorice izvršen je njemačko-liparski{{pojasniti|tko su ovi?}} protuudar. Vode se ulične borbe. Stjepan Cerjan je ranjen kod vatrogasnog spremišta. Mraclinčani su u skloništima i podrumu Stanka Galekovića. Njemački [[tenk]] uništava željezničku prugu. Na kraju pobjeđuju ''Pubini dečki'', a njemačko-liparski ostaci se povlače prema Gorici.
Junaštvo vatrogasca Josipa Galekovića Dušeka. Za vrijeme uličnih borbi [[Požar|planulo]] je vatrogasno spremište. Dušek utrčava u goruću zgradu i izvlači vatrogasnu imovinu. Odlikovan je kolajnom.
|