Cyanobacteria: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (robot Mijenja: fa:سیانوباکتر
Nema sažetka uređivanja
Redak 13:
pod razmatranjem ([http://ijs.sgmjournals.org/cgi/content/abstract/54/5/1895])
}}
'''Modrozelene alge''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Cyanobacteria'')<ref>[http://wwwijs.biolsgmjournals.pmf.hrorg/e-skolacontent/odgovori54/odgovor3445/1895.htmabstract pristupljenoA 24.proposal prosincafor 2010.further integration of the cyanobacteria under the Bacteriological Code]</ref> su prvi [[fotosinteza|fotosintetski]] [[organizam|organizmi]] na zemlji, i dio su carstva [[bakterije|bakterija]].
 
Cijanobakterije su najstarija grupa fotoautotrofnih organizama. Odlikuju se primitivnom morfološkom i citološkom građom stanice. U bentosu žive kao jednostanični, kolonijalni ili višestanični oblici. Poznate su homocitne forme (građene od vegetativnih stanica) i heterocitne forme (uz vegetativne stanice prisutna i heterocista - krupnija stanica koje sadrže specifične tvari). Na površin trihoma (niti ili konca) mnogih cijanobakterija nalazi se sluzavi želatinozni omotač koji štiti alge od isušivanja, tako da one mogu živjeti i izvan vodene sredine na područjima koja su povremeno vlažna. Mnoge vrste žive na zidovima, stijenama, zemljištu, a veliki broj vrsta živi u slatkim vodama. Manji broj vrsta cijanobakterija živi u moru. U planktonu Jadrana su najčešće prisutne jednostanične modrozelene alge koje pripadaju pikoplanktonu, a razmnožavaju se diobom stanice. Kod kolonijalnih oblika način razmnožavanja je isti, ali nakon diobe ne dolazi do razdjeljivanja končastog tijela na fragmente.
Redak 22:
 
Cvjetanje vode se događa u [[voda]]ma koje su zagađene raznim organskim tvarima. Tamo, tijekom svog razmnožavanja, modrozelene alge troše puno [[kisik]]a a kada ga nestane dolazi do njihovog odumiranja i otpuštanja raznih [[otrov]]a. Kada odumre velik broj modrozelenih algi otpušta se velika količina otrova te može doći i do pomora lokalnog živog svijeta ([[riba]], drugih [[životinja]] i [[biljke|biljaka]]).
== Podjela ==
 
Današnja podjela je na 6 redova, plus sedam porodica i znatan broj posebnih rodova
* [[Beggiatoales]]
* [[Chroococcales]]
* [[Nostocales]]
* [[Oscillatoriales]]
* [[Prochlorales]]
* [[Stigonematales]]
Uz ove redove postoje i porodice [[Borzinemataceae]], [[Capsosiraceae]], [[Dermocarpaceae]], [[Loefgreniaceae]], [[Mastigocladopsidaceae]], [[Prochlorotrichaceae]] i [[Sirosiphoniaceae]]; i rodovi: [[Amphithrix]], [[Anabaenella]], [[Cladogirvanella]], [[Conophyton]], [[Crinalium]], [[Dermocarpa]], [[Diplocolon]], [[Fremyella]], [[Gardnerula]], [[Hypheothrix]], [[Leptobasis]], [[Linckia]], [[Nostocella]], [[Pelagothrix]], [[Prochlorococcus]], [[Staurocladia]], [[Symphyosiphon]] i [[Vesicophycus]]<ref>[http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2346352 Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist]</ref>.
== Izvori ==