Brod (arhitektura): razlika između inačica

'''Brod''' ili '''lađa''' (od [[latinski jezik|srednjovjekovnog latinskog]] ''navis'') je centralnisredišnji prilaz visokomglavnom oltaru u [[romanika|romaničkim]] i [[gotika|gotičkim]] kršćanskim [[opatija]]ma, [[katedrala|katedralnim]] [[bazilika]]ma i [[crkva|crkvenoj]] [[arhitektura|arhitekturi]]. Izraz je vjerojatno nastao prema sličnosti brodskog trupa sa [[svod (arhitektura)|svod]]om. Crkveni brod, bio on romanički, gotički ili klasični, prostire se od ulaza — koji može imati odvojeno predvorje, [[narteks]] — do svetilištasvetišta, a sa strane mu se nalaze niži pobočnibočni brodovi odvojeni od glavnog broda [[arkada (arhitektura)|arkada]]ma. AkoCrkvena suzdanja pobočnimogu brodovibiti visokijednobrodna iili širinevišebrodna usporedive(trobrodna s- glavnimglavni brodom,brod tadai sedva ponekadbočna zabroda; strukturupeterobrodna kaže- daglavni jebrod trobrodnai četiri bočna broda).

Iako se modernom posjetitelju brod čini glavnim dijelom gotičke crkve, crkve se ponekad grade čim sredstva postanu dostupna, gradeći prema van od liturgijski bitnog svetilišta, pa su mnoge posvećene prije nego što im je brod dovršen. Mnogi brodovi nisu bili dovršeni prema početnom planu, pošto su se ukusi promijenili, a neki brodovi nisu dovršeni uopće. U gotičkoj arhitekturi ne pridaje se pažnja preciznom broju nadlučenih dijelova broda.

Visina glavnog broda omogućuje prostor za prozore [[kleristorij]]a iznad krovova pobočnihbočnih brodova, koji daju osvjetljenje interijeru (bazilikalno osvjetljenje), ostavljajući apsidu u sjeni kao kod opatije u Saint-Georges-de-Boschervilleu. Takav tip sakralne građevine, kod kojega je glavni brod viši od bočnih, naziva se bazilika. Arhitektonske prethodnice ove konstrukcije leže u sekularnoj rimskoj [[bazilika|bazilici]], vrsti prekrivene [[stoa|stoe]] smještene uz [[forum (rimski)|forum]] gdje su se sastajali magistrati, ai obavljao javni posao obavljao.

U romaničkim konstrukcijama, gdje galerija omogućuje prolaz nad pobočnim brodovima, umeće se dodatak visini broda koji se naziva [[triforij]]. U kasnijim stilovima triforij se izbacuje, pobočnibočni brodovi snizuju, a velike površine obojenog stakla zauzima([[vitraj]]i) mjestoispunjaju prozorimaprozore kleristorija kao u opatiji Bath (''na slici lijevo'').

'''RaskrižjeKrižište''' je dio broda kojina također pripadaspoju [[transept]]imaa kojicrkvene ispresijecajugrađevine prostorkrižnoga tlocrta. RaskrižjeKrižište može biti nadvišeno tornjem ili šiljkom, ili u istočnim crkvama [[kupola|kupolom]], obilježjem koje je ponovo uvedeno na Zapadu u vrijeme [[renesansa|renesanse]], a prvi primjer je San Lorenzo [[Filippo Brunelleschi|Filippa Brunelleschija]] <!-- (''desna slika'') -->. Brunelleschi je povratio originalnu rimsku formu bazilike i svjesno je oživio rimske detalje poput ravnog sandučastogkasetiranog stropa. Kleristorijski prozori još uvijek osvjetljuju San Lorenzov brod, dijelećizadržavajući upritom maglibazilikalno raskrižje s njegovom malenom kupolomosvjetljenje. U ostalim kontekstima, lanterne i otvori iznad transepta moguomogućavaju umjestoveći togapriljev kupati raskrižjesvjetla u većem svijetlu. Raskrižje se može dalje razlikovati od broda ritmom svoje arhitekture: širokoprostrani zidovi podupiru visoke svodoveprostor transepatasvetišta.

Brod je bio prostor rezerviran za ne-kler ("laici")laike, dok jesu [[apsida|svetilištesvetište i kor]] biobili rezerviranrezervirani za kler, a [[lektorij]] (''cancellus'') je odvajao svetilištesvetište od broda. Lektorije su uklonili protestantski reformisti u 16. stoljeću. Fiksirane klupe postavljene u brodu relativno su moderna, protestantska inovacija. Tijekom tjedna veliki otvoreni prostor često je služio kao gradska tržnica, za politička okupljanja, kao mjesta različite trgovine, u nekim slučajevima čak i prostitucije. Često smrdeći na životinjsku balegu i ljudsku mokraću, brodovi nisu bili pretjerano čista mjesta. Stoga su lektoriji služili za odvajanje posvećenih prostora katedrale i odmicanje neopranih i nesvetih.