Ignjat Đurđević: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: ru:Джурджевич, Игнят
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
'''Ignjat Đurđević''' poznat i kao '''Ignazio Giorgi''' ([[Dubrovnik]], [[veljača]] [[1675]]. - [[Dubrovnik]], [[21. siječnja]] [[1737]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni pjesnik i [[prevoditelj]], [[povjesničar]], [[astronom]], [[biograf]].
 
[[Datoteka:Ignazio Giorgi.jpg|mini|Ignjat Đurđević]]
Redak 5:
Rodom iz bogate i ugledne [[Dubrovnik|dubrovačke]] obitelji, provodio je neobuzdan i često raskalašen život. Ljubavne avanture stajale su ga kneževske časti na Šipanu, a zbog nesretne ljubavi prema dubrovačkoj "diklici" i malo slobodnije pjesme koju joj je napisao morao se za neko vrijeme čak i ukloniti iz Grada.
 
Obnašao je dužnost kneza Šipana. Zapovijedao je tvrđavom Lovrijencem. [http://bib.irb.hr/datoteka/286952.barokprirucnik.doc. Hrvatska znanstvena bibliografija] Marko Dragić: Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost)</ref>
Bio je pjesnik dubokih osjećaja, njih ni crkvena stega nije uspijevala zatomiti, pa njegove vrele ''"Ljuvene pjesni"'' ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkog Dubrovnika, s prepoznatljivim iskustvima [[Ivan Bunić Vučić|Bunićeva]] stiha, a njegove ''"Suze Marunkove"'', spjev o Mljećaninu Marunku koji neuslišeno uzdiše za prelijepom "djevičinom" Pavicom, ne može zatajiti da je nastao na tragu ''"Derviša"'' prezimenjaka [[Stijepan Đurđević|Stijepe Đurđevića]], samo što ga je u nekim elementima slobodnijeg izražavanja i nadmašio. Više od dvadeset godina dotjerivao je poemu ''"Uzdasi Mandaljene pokornice"'', najljepše svoje pjesničko djelo što ga je [[1728]]. tiskao u Mletcima, zajedno s ciklusom ''"Pjesni razlike"''. Ciklus je to neobično razgranat temama i oblicima, a hrvatska je znanost o [[Hrvatska književnost|književnosti]] ([[Mihovil Kombol]], [[Ivo Frangeš]]) već uočila da između tih pjesama Đurđevićevih i pjesama [[Fran Krsto Frankopan|Frankopanovih]] ima i motivskih i formalnih dodira.
 
Bio je pjesnik dubokih osjećaja, njih ni crkvena stega nije uspijevala zatomiti, pa njegove vrele ''"Ljuvene pjesni"'' ulaze u red biranih lirskih vrijednosti pjesničkog Dubrovnika, s prepoznatljivim iskustvima [[Ivan Bunić Vučić|Bunićeva]] stiha, a njegove ''"Suze Marunkove"'', [[spjev]] o Mljećaninu Marunku koji neuslišeno uzdiše za prelijepom "djevičinom" Pavicom, ne može zatajiti da je nastao na tragu ''"Derviša"'' prezimenjaka [[Stijepan Đurđević|Stijepe Đurđevića]], samo što ga je u nekim elementima slobodnijeg izražavanja i nadmašio. Više od dvadeset godina dotjerivao je [[poema|poemu]] ''"Uzdasi Mandaljene pokornice"'', najljepše svoje pjesničko djelo što ga je [[1728]]. tiskao u Mletcima, zajedno s ciklusom ''"Pjesni razlike"''. Ciklus je to neobično razgranat temama i oblicima, a hrvatska je znanost o [[Hrvatska književnost|književnosti]] ([[Mihovil Kombol]], [[Ivo Frangeš]]) već uočila da između tih pjesama Đurđevićevih i pjesama [[Fran Krsto Frankopan|Frankopanovih]] ima i motivskih i formalnih dodira. Osim svjetovnih i duhovnih pjesama na hrvatskom jeziku, pisao je duhovne i svjetovne pjesme na latinskom. Prevodio je [[basna|basne]].<ref name="Dragić"/>
 
Sljedeće godine, [[1729]]., također u Mletcima, izlazi i ''"Saltijer slovinski"'', to su Đurđevićevi prijevodi, ili parafraze, psalama kralja [[David]]a. Koliko god se one odlikovale jezikom i dikcijom kao samosvojno djelo unatoč mnogim sličnim prepjevima kojima su se isticali dubrovački pjesnici, nema dvojbe da su ''"Uzdasi Mandalijene pokornice"'' najreprezentativnije Đurđevićevo djelo.
 
Ignjatu Đurđeviću (Đorđiću) pripisuje se rukopis ''Fizikalno-matematička pitanja'', tipičan za prvu polovicu XVIII. st., koji se temelji na [[Aristotel]]ovoj peripatetičkoj filozofiji, ali navodi i [[Kopernik]]ovu i [[Brahe]]ovu teoriju, no ograđuje se od Kopernika i Galilea, jer su u suprotnosti sa Svetim pismom. Za povijest astronomije značajni su njegovi rukopisi ''Kronografija'' i ''O pravim i točnim gibanjima Sunca i Mjeseca''.
 
Neko je vrijeme boravio u [[Rim]]u. Tad je pristupio [[isusovci]]ma. Kad se je vratio u Dubrovnik, pristupio je i [[benediktinci]]ma.<ref name="Dragić"/>
 
Među prvim je hrvatskim [[biograf]]ima.<ref>[http://www.sumari.hr/biblio/pdf/10173.pdf Hrvatski biografski leksikon, 1983.] Uredništvo - predgovor </ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==
Line 28 ⟶ 37:
[[Kategorija:Dubrovačka književnost]]
[[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]]
[[Kategorija:Biografi]]
[[Kategorija:Isusovci]]
[[Kategorija:Benediktinci]]
 
<!-- interwiki -->