Kuglanje: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 3:
Način igranja se dijeli na: igru u "Pune", igru u "Čišćenje", "Mješovito" igranje. Igra u "Pune" se izvodi tako da je na postolju postavljeno svih 9 čunjeva (postava) za svaki hitac; svaki srušeni čunj daje učinak kugle od 1, učinak kugle u pune može iznositi od 1 do 9. Igra u "ČIŠĆENJE" se izvodi tako da se počne s prvim hicem u "pune", drugim i daljnjim hicima odigrava se u poziciju čunjeva koja je ostala nakon odigravanja prvog hica u "pune"; nakon rušenja cijele postave postavlja se ponovno svih 9 čunjeva...; kod "Mješovito" načina igranja, u jednoj seriji hitaca prva polovica se izvodi u "pune" a druga polovica u "čišćenje" (15 u pune i 15 u čišćenje).
==Povijest kuglanja==
Povijest kuglanja datira unazad nekoliko tisuća godina. Tijekom prve polovice dvadesetog stoljeća, engleski egiptolog sir Flinders Petrie pronalazi ostatke primitivnih kuglačkih kugli i čunjeva u grobu egipatskog dječaka koji datiraju iz 3200 g. P.K., što je gotovo prije 5200 godina. Međutim, porijeklo kuglanja se također može pronaći u Njemačkoj oko 300 g. AD. Prvo pisano spominjanje kuglanja uključuje engleskog kralja Edwarda III koji, u 1366 g., zapravo zabranjuje kuglanje kako bi prisilio svoje vojnike da se više fokusiraju na streljaštvo. Sa dvora kralja Edwarda, kuglanje se održalo do doba Henrya VIII, u to doba kuglanje je postalo popularno i u njemu su uživali uglavnom pripadnici plemstva.
U evoluciji kuglanja značajnu ulogu imaju igre “skittles” i “kegelspiel”.
U Njemačkoj se popularizira “kegelspiel”, igra u kojoj igrač kotura male drvene kugle prema devet čunjeva, koji su postavljeni u kvadratnu formaciju. Klasično kuglanje je predstavljeno u Americi tijekom kolonijalnih ratova, porijeklom iz Europe putem Njemačkih, Engleskih i Nizozemskih doseljenika te postaje iznimno popularno, posebice u Texasu, gdje se još i danas odvijaju organizirana natjecanja po nešto drugačijim pravilima bodovanja nego u Europi.
1814. u Connecticutu zakonom je zabranjeno kuglanje jer je bilo vezano s kockanjem i organiziranim kriminalom. Postoji teorija da je “bowling” (10pin) nastao dodavanjem jednog čunja klasičnom kuglanju koje je bilo zabranjeno, te nastaje nova igra koja je današnji sinonim za kuglanje općenito u svijetu.
Paralelno sa razvitkom kuglanja u Njemačkoj, u Engleskoj se razvija “Skittles” koji je nešto drugačiji od klasičnog poimanja kuglanja.
U Europi trenutno postoje tri vrste kuglanja na devet čunjeva. To su “classic” (NBC), “bohle” (NBB) i “schere” (NBS). Najpopularnije je “classic” koje je zastupljeno u najviše zemalja.
== Načini igre ==
Line 37 ⟶ 44:
== Organizacije ==
Krovna kuglačka organizacija je FIQ (Fédération Internationale des Quilleurs). FIQ je zadužen za kuglanje na devet čunjeva i za kuglanje na deset čunjeva. Osnovana je 1952.g. kako bi zastupala interese svih kuglača u svijetu, kao i organizaciju međunarodnih natjecanja. 1979.g. FIQ je proglašen od strane IOC kao krovna organizacija za kuglaški sport. FIQ ima nacionalne federacije smještene u svih pet olimpijskih zona, 100 milijuna članova od kojih su 10 milijuna natjecatelja te preko 250 000 kuglačkih staza, što kuglanje čini jednim od največih i najbolje organiziranim sportom na svijetu.
===
Prvi pokušaj da se koordinira kuglački sport na svijetskoj razini organiziranjem svijetskog prvenstva i donošenjem uniformiranih i ujednačenih igračkih pravila, je poduzet 1926.g. od strane Finske, Njemačke, Nizozemske, Švedske i SAD-a stvaranjem IBA (International Bowling Association).
- U prosincu 1951.g. dužnosnici IBA inicirali su pozivanje delegata iz svih zainteresiranih zemalja da dođu u Hamburg, Njemačka da 27.01.1952. razgovaraju o statusu kuglanja i mogučoj reaktivaciji IBA.
| |||