Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Mijenja: it:Partito Nazionalsocialista Tedesco dei Lavoratori |
m ispravak poveznica |
||
Redak 47:
==Nastanak i rano djelovanje 1918. - 1923.==
[[Datoteka:Nsdap_gaue.png|mini|desno|Oblasti (''Gau'') NSDAP-a 1926., 1928., 1933. i 1937.]]
Stranka je nastala od manjih političkih skupina, uglavnom [[nacionalizam|nacionalistički]] orijentiranih, koje su nastale nakon poraza poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U ranim mjesecima 1918., stranka pod nazivom ''Freier Ausschuss für einen deutschen Arbeiterfrieden'' (Slobodni komitet za slobodu radnika) osnovana je u [[Bremen]]u. [[Anton Drexler]], iskazani njemački nacionalist, sastavio je granu sličnih stranaka u [[München]]u 7. ožujka 1918. Drexler je bio minhenski bravar koji je bio član [[militarizam|militarističke]] Domovinske stranke tijekom Prvog svjetskog rata, te je bio ogorčen mirom iz studenog 1918. U njemu budi revolucionarska ideja. Drexler je slijedio uobičajene ideje militarističkog nacionalizma u ono vrijeme, kao što je bilo protivljenje [[Versajski sporazum|Versajskom sporazumu]], [[antisemitizam]], [[antimonarhizam]] i [[antimarksizam]], te također vjerovanje da
Dana 5. siječnja 1919., Drexler, zajedno s [[Gottfried Feder|Gottfiredom Federom]], [[Dietrich Eckart|Dietrichom Eckartom]] i [[Karl Harrer|Karlom Harrerom]], te 20 radnika iz minhenskih željezničkih radnji i drugi sastali su se i raspravljali o stvaranju stranke koja bi imala Drexlerove ideje. Drexler je predložio da se stranka nazove Njemačka socijalistička radnička stranka, ali Harrer odbija da se uzme riječ "socijalistička" u imenu, te se zbog toga stranka nazove samo Njemačka radnička stranka (''Deutsche Arbeiterpartei'', DAP). Da bi dobili simpatije među srednjim staležom i nacionalistima, Drexler govori kako oni nisu kao marxisti, te zastupaju i srednje staleže, te da se njihova stranka zalaže za socijalno dobro svih Nijemaca. DAP je postao jedna u nizu od stranaka ''völkisch'' pokreta koji je postojao u Njemačkoj u to vrijeme. Kao druge ''völkisch'' skupine, DAP je dijelio mišljenje da se Nijemci trebaju ujediniti (''Volksgemeinschaft''), te zagovarao nedjeljivost njemačkog naroda po staležima. Ta ideologija bila je izrazito antismitistička jer DAP je naglašavao, kao i sve pristaše ''völkisch'' pokreta da Njemačka mora biti ''judenfrei'' (slobodna od Židova).
Redak 60:
Hitler je otkrio da je govornički nadaren, te svoju sposobnost da privlači nove članove. Zajedno s njegovom karakterističnom okrutnošću pri govoru, uskoro je postao dominantna figura u politici. Drexler je to prepoznao, te Hitler postaje predsjednik stranke 28. srpnja 1921. Kad je stranka ustanovljena, odlučeno je da vođa stranke bude izglasan od strane članova stranke. Hitler je poništio to pravilo. Uzeo je titulu ''[[Führer]]a'' (vođa) i nakon niza unutarstranačkih sukoba, izabrano je da se stranka vodi po ''[[Führerprinzip]]u'' (princip vođe): Hitler je bio temelj stranke i njezin vođa, te je sam donosio odluke o stranačkoj politici i strategiji. Hitler je u to vrijeme stranku vidio kao revolucionarnu organizaciju, čiji je cilj bio zbaciti [[Weimarska Republika|Weimarsku Republiku]], za koju je smatrao da je vode socijalisti, Židovi i tzv. studenski kriminalci (Studeni, mjesec kad je potpisan mir poslije Prvog svjetskog rata, [[Versajski sporazum]]) koji su izdali njemačke vojnike 1918. [[Sturmabteilung]] (jurišne trupe, također poznati kao ''Smeđekošuljaši'') bili su stranačka [[milicija]] osnovana 1921. i radili su nasilne napade na druge stranke.
Za razliku od Drexlera i drugih članova stranke, Hitler je bio manje zaniman za ''socijalistička'' gledišta nacionalsocijalizma. Za Hitlera dva najvažnije cilja stranke bili su nacionalistički, tj. njemački [[ekspanzionizam]] i [[antisemitizam]]. Hitler je smatrao da su neprijatelji njemačkog naroda - [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]] i [[Sovjetski Savez]], po Hitlerovu viđenju, to su države kojima upravljaju Židovi, a Njemačka je planirala započeti rat protiv njih.<ref>{{cite book | last = Hakim | first = Joy | title = Povijest nas: Rat, mir i sav taj jazz | izdavač = [[Oxford University Press]] | godina = 1995. | lokacija = New York | isbn = 0-19-509514-6 }}</ref>Za Hitlera i njegove principe, nacionalni i rasni problemi uvijek su glavni problemi. Stranački znak NSDAP-a postala je [[svastika]] ili ''Hakenkreuz'' (kukasti križ), u to vrijeme svastiku je na široko koristio Zapadni svijet. Kod njemačkih nacionalista, svastika se smatrala znakom
U razdoblju od 1921. do 1922., NSDAP je snažno rastao, djelomice zbog Hitlerovih govorničkih sposobnosti, djelomice jer je SA zapošljavao nove mladiće i djelomice jer je NSDAP bio protu-odgovor na socijalističku vladavinu u [[Bavarska|Bavarskoj]] u to vrijeme, a socijalisti i Weimarska Republika stvorili su veliki ekonomski problem. NSDAP je učlanjivao bivše vojnike iz Prvog svjetskog rata, a oni su simpatizirali Hitlera kao nekadašnjeg prvoborca i dobrovljca u Njemačkoj vojsci za vrijeme rata, a učlanjvali su se još i sitni poduzetnici te pribjegli iz rivalskih stranaka. Nacionalsocijalistička ukupljanja zbivala su se u pivskim pubovima gdje je ugnjeten čovjek mogao dobiti i besplatno pivo. [[Hitlerova mladež]] sastavljena je od djece članova NSDAP-a, no ta organizacija ostaje mala sve do 1920. NSDAP je sastavljao svoje skupine i u drugim dijelovima Njemačke. [[Julius Streicher]] u [[Nürnberg]]u bio je jedan od ranijih članova. Drugi koji su se kasnije učlanjivali u stranku, bili su bivši njemački vojni časnici, kao npr. [[Ernst Röhm]], koji je kasnije postao zapovjednik [[SA|Jurišnih odreda NSDAP-a]], zatim zrakoplovni časnik [[Hermann Göring]] i [[Heinrich Himmler]]. U prosincu 1920. NSDAP je pokrenuo vlastiti časopis zvan ''[[Völkischer Beobachter]]''.
Redak 176:
U lipnju [[1934]]., Hitler, rabeći [[SS]] i ''[[Gestapo]]'' pod [[Heinrich Himmler|Himmlerovim]] zapovjedništvom, izvršio je udar protiv SA-a, ubivši Röhma i 700 drugih pripadnika SA-a. Ta [[Noć dugih noževa]] slomila je moć SA-a, a povećala moć Himmlera i SS-a, koji je postao prava i izvršna oružana grana Nacističke stranke. Poslovne zajednice su stavljene pod kontrolu nacista, kako je Hitler planirao. Tadašnji zapovijednik Wehrmachta, [[Werner von Blomberg]], koji nije bio nacist, kao znak zahvale Ministarstvu obrane odredio je da se njemački vojnici dok prisežu, Hitlera oslove kao "''Führera''" njemačke države. Taj događaj odigrao je važnu ulogu u nacističkom planu o preuzimanju države. Granice između stranke i države su izblijedile, a Hitlerova osobna volja bila je državni zakon, iako državna birokracija nikada nije bila u potpunosti preuzeta od nacista.
Učinak udara na SA odmaknuo je Nacističku stranku od socijalnih i probližio ju rasnim problemima, uglavnom problemima Židova, čija su politička i ekonomska prava znatno smanjena. Najjači udarac Židovima dao je [[Nürnberški zakon]], čime je su Židovi potpuno izbačeni iz njemačkog zakona, ukinuto im je državljanstvo i zabranjeno miješanje i sklapanje brakova s ''[[
Redak 249:
==Nacističke oznake==
*[[Njemačka zastava|Nacističke zastave]]: Nacistička stranka rabila je desno okrenutu [[svastika|svastiku]] kao svoj znak, a crvena i crna boja predstavljale su ''[[Krv i tlo|Blut und Boden]]'' ("krv i tlo"). Osim toga, boje na nacističkoj zastavi (crvena i crna) označavaju i ideologiju stranke - [[nacionalsocijalizam]], a svastika predstavlja tzv. [[
*[[Njemački grb|Njemački orao]]: Nacistička stranka rabila je tradicionalnog [[Njemački grb|Njemačkog orla]], koji je stajao na vrhu svastike okružene vijencem hrastova lišća. Kada orao gleda na lijevu stranu, tada označava Nacističku stranku i naziva ga se ''Parteiadler''. Suprotno, kada orao gleda na desnu stranu, označava državu (''[[Treći Reich]]''), i tada je nazivan ''[[Reichsadler]]''. Kada je Nacistička stranka došla na vlast u Njemačkoj, zahtijevala je da se svi tradicionalni Njemački orli zamijene stranačkim oznakama u svim javnim ustanovama.
<center><gallery>
| |||