Završje, BiH: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
'''Završje''' ili '''Tropolje''' je povijesno područje u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] koje obuhvaća prostor [[Glamočko polje|Glamočkog]], [[Livanjsko polje|Livanjskog]] i [[Duvanjsko polje|Duvanjskog polja]], tj. današnjih općina [[Glamoč]], [[Livno]] i [[Tomislavgrad]].
== Povijest ==
=== Prapovijest i ilirsko doba ===
Tragovi ljudskog prebivanja na prostoru Tropolja datiraju još u [[kameno doba]]. Stanovnici su upotrebljavali kameno oruđe i oružje. U kasnijem razdoblju naučili su izrađivati predmete od bakra, zatim i od bronce. Prije otprilike 3000 godina stanovnici ovog kraja upoznali su željezo. Na mnogim mjestima nailazi se na povijesne tragove koji pokazuju da su se u ove krajeve ljudi s raznih strana i različitih kultura tijekom stoljeća naseljavali i ovdje rado živjeli. Prebivalo je ovdje još u [[Brončano doba|brončanom]] i [[Željezno doba|željeznom dobu]] [[Iliri|ilirsko]] pleme [[Delmati]], kojima je centar bio grad Delminium na [[Duvanjsko polje|Duvanjskom polju]]. Bili su to žilavi ratoborni stočari s kojima se ni moćnom Rimu nije bilo lako nositi. Već u 2. stoljeću prije Krista Delmati se sukobljavaju s rimskom vojskom. Oni će se oko 150 godina opirati dok ne pokleknu pred najsnažnijom vojskom tadašnjeg svijeta. Jedan od vidljivih tragova Ilira na ovim prostorima su znamenite ilirske gomile i gradine koje još uvijek nisu dovoljno istražene i obrađene. Trajnije naseljavanje ovog prostora počinje u rano brončano doba. Na Livanjskom i Duvanjskom polju utemeljuju se utvrde na gradinama kojih je samo na obroncima oko Livanjskog pola bilo četrdesetak, vizualno povezanih i dobro branjenih.
=== Rimsko doba ===
Od prvog rimskog pohoda na Delmate 156. godine prije Krista do ilirsko-panonskog ustanka na ovim prostorima vođeni su brojni ratovi u kojima su starosjedioci Delmati neviđenom ratobornošću pružali otpor i nanosili ogromne gubitke rimskim legijama. U velikom ustanku 6.-9. godine, koji je potresao rimsku državu, ilirski narodi Breuci, Desitijati i Delmati pod vodstvom Batona Breuka i Batona Desitijata pobunili su se zbog novačenja Ilira za rat u Germaniji. [[Svetonije]], biograf [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]], piše: "To je bio najteži rat što su ga Rimljani vodili nakon onih protiv Kartage". U krvi i ognju ugušen je očajnički otpor ponosnih Ilira. Nakon potpunog pokoravanja Delmata po kojima je dobila naziv i rimska provincija Dalmacija započeo je dugotrajni proces romanizacije. Iz ovog perioda sačuvan je zavjetni reljef boga [[Dioniz]]a nađen na prostoru ilirsko-rimskog naselja u današnjim Vašarovinama. Pokoravanjem Delmata početkom 1. stoljeća ovim prostorima konačno su zavladali Rimljani. Novo uspostavljena provincija zvala se Ilirik, a kasnije je podijeljena na Panoniju i Dalmaciju. Postupno se provodila romanizacija ilirskog stanovništva. Kasnije, u doba kristijanizacije ovog prostora, spominje se i Delminium kao biskupsko sijelo. Rimska vlast se ovdje održala do [[Seoba naroda|Velike seobe naroda]] u kojoj su na prostor Tropolja došli i [[Hrvati]].
=== U sastavu srednjovjekovne Hrvatske ===
U 7. stoljeću dio Hrvata napušta [[Bijela Hrvatska|Bijelu Hrvatsku]] i spušta se prema Jadranu. Osnivaju novu, Bijelu Hrvatsku, kojoj pripada i naš kraj, te [[Crvena Hrvatska|Crvenu]] i [[Panonska Hrvatska|Posavsku Hrvatsku]]. Poslije pobjede nad [[Avari]]ma kod [[Carigrad]]a [[626.]]godine, Hrvati se konačno naseljavaju na prostoru stare rimske provincije Ilirije, odnosno njenog južnog dijela Dalmacije i sjevernijeg Panonije. Formirali su Primorsku i Panonsku Hrvatsku, dvije jezgre buduće jedinstvene Hrvatske države kojima su upravljali knezovi, a od [[925.]]godine i kraljevi. Dotadašnji knez [[Kralj Tomislav|Tomislav]] ujedinio je hrvatske kneževine i postao prvi Hrvatski kralj koji se okrunio na Duvanjskom polju. Bizantski car [[Konstantin Porfirogenet]] spominje Livno [[949.]]godine u svom djelu “De Administrando Imperio”. Najstariji pisani dokument u kojem se spominje Livno je Povelja kneza Mutimira od 28.rujna [[892.]] godine kojom se crkva sv.Juraja daruje splitskom nadbiskupu Petru II. u kojoj se među potpisnicima u listi svjedoka na drugom mjestu nalazi i livanjski župan Želimir i livanjska županija. Ovaj datum se danas obilježava kao Dan Livna.Do [[1102.]] godine Livno se nalazilo isključivo pod vlašću hrvatskih kraljeva, a do [[1326.]] godine hrvatskih velikana u sastavu srednjovjekovne hrvatske države.
=== Srednjovjekovna Bosna ===
Godine 1326. po prvi put ulazi Livno u sastav [[Bosanska banovina|Bosanske banovine]] za bana [[Stjepan II. Kotromanić|Stjepana II. Kotromanića]]. Tada se livanjski, duvanjski i glamočki kraj naziva Tropoljem ili Završjem. Kroz cijeli srednji vijek Livno je imalo status župe. Srednjovjekovne županije, odnosno njihovi župani, uživali su visok stupanj autarkičnosti, tj. bili su prilično neovisni prema svojim feudalnim gospodarima, hrvatsko-ugarskim i bosanskim kraljevima.Ovaj period obilježavaju i stećci-nadgrobni kameni spomenici velike umjetničke i kulturno-povijesne vrijednosti.
=== Osmansko doba ===
[[Datoteka:Džamija-Livno00523.JPG|Dukatareva džamija u Livnu|200px|thumb]]
[[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] su [[1463.]] godine napale Bosnu koja je postala lak plijen jer je već bila iscrpljena lokalnim feudalnim ratovima. Tad je palo i Tropolje, ali na jesen iste godine Turci se povlače pred protunapadom udružene koalicije [[Stjepan Vukčić Kosača|Stjepana Vukčića Kosače]],i kralja [[Matija Korvin|Matije Korvina]]. Turci su ponovno zauzeli Livno prije [[1485.]] godine kada se ono spominje u turskim podacima kao njihov posjed. Kada je [[1537.]] godine osvojen [[Klis]] osnovan je i [[Kliški sandžak]] kojemu je sjedište uglavnom u Livnu. Turska vlast će se učvrstiti i neprekidno trajati sve do dolaska [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske]] [[1878.]] godine.
=== Austro-ugarska vlast ===
Dolasku Austro-Ugarske 1878.godine i okupaciji Bosne i Hercegovine prethodio je ustanak [[1875.]]-[[1878.]] godine u kojem su sudjelovali i stanovnici Tropolja. Lokalno muslimansko stanovništvo pružilo je otpor austro-ugarskim trupama prilikom zaposjedanja ovog kraja. Nakon preuzimanja vlasti Austro-Ugarska počinje uvoditi svoj, zapadnoeuropski način upravljanja. To se u prvom redu odnosi na sudstvo, gruntovnicu, katastar, putove i mostove, javnu upravu, školstvo, zdravstvo i druge do tada potpuno zanemarene javne potrebe.
=== Između dvaju svjetskih ratova ===
[[Datoteka:Livno-Svecanost otk sp. kralju Tomislavu 5 9 1926.jpg|Otkrivanje spomenika kralju Tomislavu u Livnu, 1926.|thumb|200px]]
U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] ([[1914.]]-[[1918.]]) Austro-Ugarska Monarhija doživjela je vojni poraz ali i politički slom. Teritorij Tropolja uključen je u [[Država SHS|Državu Slovenaca, Hrvata i Srba]], koja ulazi u novostvorenu državu, koja se otada nazivala [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca]], a od [[1929.]] godine [[Kraljevina Jugoslavija]]. Hrvati i ostali nesrpski narodi bili su u podređenom položaju, što je prouzročilo njihovo nezadovoljstvo. Nakon što je kralj [[Aleksandar I. Karađorđević]] zaveo diktaturu i uveo nove administrativno teritorijalne preinake dijeljenjem države u devet banovina, na način da su [[Srbi]] imali većinu u njih šest, glamočki kraj je pripao [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj]],a jug [[Primorska banovina|Primorskoj Banovini]] koja je obuhvaćala najveći dio južne Hrvatske, konkretno Dalmacije, zapadne Hercegovine, središnje Bosne te livanjski i duvanjski kraj.26. kolovoza [[1939.]] godine sklopljen sporazum Cvetković-Maček kojim je ustrojena [[Banovina Hrvatska]] koja je, međuostalom, obuhvaćala Livno i Tomislavgrad, ali ne i Glamoč.
== Vanjske poveznice ==
| |||