Sedrena barijera: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Redak 3:
'''Sedrena barijera''' rezultat je kontinuiranog procesa [[taloženje|taloženja]] [[sedra|sedre]].
 
Dok [[voda]] teče u tankim slojevima preko barijera, dolazi do taloženja [[karbonat]]a iz [[voda|vode]]. Povećava se [[količina]] [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] CO<supsub>2</supsub>. Kalcijev karbonat izlučuje se u obliku mikrokristala koji se talože, u obliku naslaga sedre CaCO<supsub>3</supsub>. Ovaj fenomen posebno se javlja gdje ima [[mahovina]], koje omogućuje bolje prianjanje [[kristal]]a. Mahovine, [[alge]] i vodeno bilje imaju važnu ulogu u oblikovanju sedrenih barijera. [[Biljke]] vežu ugljični dioksid iz vode u procesu [[fotosinteza|fotosinteze]] i proizvode [[kisik]]. Usput se taloži [[hidrogenkarbonat]]. Ključni čimbenici za taloženje su: usporavanje vode, prozračivanje i prskanje. Mahovina služi kao [[Supstrat (ekologija)|supstrat]] za taloženje. Važni su i milijuni mikroskopski malih [[bakterija]] i algi, koje rastu na mahovinama. One izlučuju [[sluz]], koja je važna u mikrokristalizaciji [[kalcit]]a. Najznačajnije su mahovine iz rodova ''Bryum'' i ''Cratoneuron''. Iako vegetacija ima pozitivne učinke na oblikovanje sedre, prekomjerne koncentracije [[organska tvar|organskih tvari]] u vodi imaju negativne učinke na ove procese. Ako ima previše biljaka, negativni su učinci na taloženje [[mineral]]a.
 
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sedrene barijere nalaze se na [[Nacionalni park Plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]], na [[Rastoke|Rastokama]] i na rijeci [[Krka|Krki]] ([[Skradinski buk]] i dr.) U [[BIH|Bosni i Hercegovini]] sedrene barijere postoje na rijekama: [[Una|Uni]], [[Pliva|Plivi]] i [[Trebižat]]u. Jedinstven proces događa se na Plitvičkim jezerima s obzirom na druge slične pojave u [[svijet]]u. Ovdje je taloženje vapnenca i nastanak sedre dinamičan proces, a ne statički, koji se pojavljuje samo na jednom mjestu. [[Skradinski buk]] je posljednja, sedma i najduža [[sedra|sedrena]] barijera na rijeci [[Krka|Krki]] i jedna od najpoznatijih prirodnih ljepota [[Hrvatska|Hrvatske]]. Veći dio sedre Skradinskog buka mlađi je od 10 tisuća godina. Izvan današnjeg vodotoka nalazi se, na području nekadašnjih [[vodotok]]a, "mrtva sedra" starosti oko 125 tisuća godina. Rast sedrene barijere na Skradinskom buku prouzročio je uzvodno ujezerenje vode rijeke Krke do Roškog slapa i u tri kilometra donjeg toka rijeke [[Čikola|Čikole]], tvoreći tako jednu od najneobičnijih i najljepših pejzažnih slika [[Nacionalni park Krka|Nacionalnog parka Krke]].