Masovni mediji: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Uklanja: sr, lt, id, uk, eo, de, ja, en, fr, pl, fi, ar, nl, th, he, br, bs, cy, vec, bn |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
Kad se promatraju odnosi između masovnih medija i društvenih promjena, dolaze u dvojbu mogu li mediji potaknuti socijalne promjene u društvu te da li su osim toga i oni rezultat društvenih promjena. Imamo 4 kategorije masovnih medija:
1. Autonomija – masovni mediji i socijalne promjene međusobno su neovisni
2. Idealizam – mediji utječu na socijalne promjene
3. Materijalizam – socijalne promjene određuju medije
4. Međuovisnost – masovni mediji i socijalne promjene međusobno su ovisni
Ovdje možemo spomenuti i 3 metodološka pristupa koji su razvijeni u sklopu sociologije umjetnosti i sociologije književnosti:
1. Teza o refleksiji – u određenom društvu dominantne su vrijednosne ideje ili latmotivi odražavaju u medijskim sadržajima odnosno kulturnim proizvodima
2. Teza o kontroli – sadržaj masovnih medija utječe na kulturne trendove. Identične sadržaje različiti ljudi različito koriste percipiraju i doživljavaju
3. Teza o socijalnoj kontroli – proizvodi masovne kulture pridonose stabilizaciji sustava
Kanađanin Harold Innis, prema njegovom mišljenju prostor i vrijeme najvažnije su dimenzije nekog carstva, a svakom od njih odgovaraju posebni komunikacijski mediji. Prema Innisu, komunikacijska sredstva koja pogoduju prostoru orijentirana su na sadašnjost i budućnost, a komunikacijska sredstva koja pogoduju vremenu povezana su sa stabilnim hijerarhijskim i društvenim porecima.
'''Masovni mediji i socijalne promjene u zemljama u razvoju'''
Područje istraživanja ''communication and development'' doživjelo je veliki uzlet ubrzo nakon osnutka grane međunarodnog istraživanja komunikacija na početku 50-ih godina 20. st. To je bilo uvjetovano sukobom između Istoka i Zapada kad je SAD prihvaćao pomoć zemljama u razvoju kao preventivnu mjeru protiv širenja komunizma i kao investiciju u svjetski mir. Logika američke razvojne politike počivala je na vjeri da se osnutkom institucija (npr. Škole i masovnih medija) kojima je cilj modernizacija, mogu oblikovati moderne ličnosti koje bi mogle raditi u modernim institucijama. Osnovna ideja teorije ovisnosti jest shvaćanje razvoja kao integralnog multidimenzionalnog i dijalektičkog procesa, čiji se tijek razlikuje od zemlje do zemlje.
Uz motivaciju za postignućem važno obilježje zemalja s visokom stopom rasta jest i vanjska motivacija. Vanjsku motivaciju imaju osobe koje teže priznanju drugih i pokazuju konformizam. Pretpostavka za razvojni proces jest intenzivnija komunikacija, s tim da se uz ceste, prijevozna sredstva ubrajaju telefon, novine, televizija i govor u javnosti.
Masovni mediji moraju se koristiti za pripremu promjena i u sklopu ideoloških kampanja za prevladavanje otpora stanovništva. Za ovakve slučajeve preporučuju se tri metode:
1. Potrebno je stvoriti obaviješteno javno mišljenje – za to su potrebni slobodni mediji koji prenose nove norme, koji žele i mogu potpuno i nekažnjeno razotkrivati prijevaru i korupciju. Stvara se i određena sigurnost i povjerenje u poslovnom svijetu.
2. Emancipacija žena je idući bitan korak na putu do modernizacije. Kako one odgajaju buduće generacije, masovni medij na njih moraju tako utjecat da žene preuzmu nove norme i vrijednosti
3. Odgoj i školovanje profesora da postanu svjesni važnosti grupnih aktivnosti u odgojnom procesu
'''Nezainteresiranost građana za politiku masovnih medija'''
Postala je početkom 20-ih godina u Njemačkoj i postala je tema o kojoj se mnogo raspravljalo. Istraživači navode različite uzroke te nezainteresiranost. U vezi o medijima, osobito televizijom, problematiziraju se mnogi nedostaci u političkom izvješćivanju. U tom kontekstu često se navodi usredotočenost na udarne događaje, a zanemarivanje dubinskih analiza. Medijska zabava također se drži odgovornom za nastanak političke nezainteresiranosti među ostalim i zbog većeg udjela zabave koja omogućuje izbjegavanje informativnih emisija. Sve je puno različitih aktivnosti i česte su svađe. Televizija umanjuje dojam da se politika bavi širim kontekstom.
'''Politika i Internet'''
Internet je zbog posljedica koje je izazvao u politici, pobudio velike nade koje su često imale utopijska obilježja. Očekuje se i povećani osjećaj zajedništva i bolja povezanost građana. Izražena je nada da Internet koji nije centralno strukturiran i teže se nadzire može postati prikladnim instrumentom pokreta za građanska prava. Što se tiče aspekata poboljšanja informiranosti treba reći da povećanje ponude informacija nipošto ne znači istodobno i povećanje informiranosti. Događa se suprotno jer poplava informacija nadilazi kapacitete obrade recipijenata.
Internet omogućuje politički zainteresiranom stanovniku samostalnu i ciljanu potragu za potrebnim informacijama te brži pristup autentičnom materijalu. Na temelju postojeće količine raznolikosti informacija, recipijenti imaju i šansu da zadovolje svoje posebne interese za informacijama, odnosno da izbjegnu određene medijske sadržaje.
Optimistična očekivanja u vezi s političkom funkcijom informiranja preko interneta ograničena su činjenicom da transparentnost političkih procesa manje jamči kvantiteta tj onih informacija koje omogućuju razumijevanju političkih veza. Promatraju li se prednosti interneta iz perspektive političkih aktera u prvom redu valja navesti mogućnosti da se iskoristi njegov potencijal za političke veze. Preko interneta novinarima se mogu brzo i sveobuhvatno dostaviti informacije za objavljivanje.
| |||