Magaš: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MayaSimFan (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 23:
Posebno je indikativna starija pojava tog prezimena još u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] u Zadru, na pojedinim hrvatskim otocima, u Kotarima, ali i u Požegi. Tako se npr. na Hvaru to prezime spominje početkom 14. stoljeća, praktički istovremeno kada i na Pagu tj. u Starom gradu, a u Vrani se u 15. stoljeću spominju feudatari roda Magaš. Ti sporadični spomeni ukazuju da je u tim mjestima zacijelo i otprije postojalo, te da je na prostoru Hrvatske bilo rašireno. Za sada neriješene dileme o tome da su iz Vinjerca Magaši možda naselili Nin, Molat i Dinjišku na Pagu, jednako su tako upitne kao i one koje ukazuju na suprotno. S vinjeračkog Vučijaka se jedna grana početkom 20. stoljeća naselila i zadržala u susjednom [[Posedarje|Posedarju]].
 
U novije vrijeme iseljavanjem iz Vinjerca ovo prezime se naročito proširilo u Zadru, Rijeci, [[Selca|Selcima]], [[Crikvenica|Crikvenici]], [[Split]]u, [[Šibenik]]u, [[Trpanj|Trpnju]], Posedarju, Prigorcu kod Ivanca, Pijavičinu, [[Karlovac|Karlovcu]], [[Senj]]u, [[Zagreb]]u, [[Knin]]u, [[Dubrovnik]]u, u susjednim Sloveniji, [[Srbija|Srbiji]], zatim Njemačkoj, SAD-u, a iz Molata u Zagrebu, Rijeci, Čileu, BiH i dr. Ima ga, međutim, i oko [[Koprivnica|Koprivnice]], Slavoniji (Drenovci kod Županje), itd.
 
Literatura: Magaš, D. (2010): Vinjeračko-paške veze i obiteljski korijeni Anđele Serafiine (Časne majke Gertrude) Magaš, Crkva i samostan paških benediktinki, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog skupa, Pag 2010., str. 249-270.
 
[[Kategorija: Prezimena]]