Biotehnološko oružje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m
m poveznice
Redak 2:
 
<!--
Kad bi prošlo stoljeće sagledali u svezi s globalnim sukobima i ratovima, prvo što bi nam palo na pamet su dva svjetska rata i sukobi na Bliskom istoku. Svaki od tih događaja imao je barem jednu specifičnost u svezi s vođenjeb ratovanja, uporabom znanstvenih izuma ili (vojne) tehnologije
 
[[Prvi svjetski rat]] specifičan je zbog uporabe oko 120 000 tona (NATO izvor) "neposredno" izumljenih i sintetiziranih [[Bojni otrov|bojnih otrova]] i [[Kemijsko oružje|kemijskog oružja]], dok je [[Drugi svjetski rat|II. svjetski rat]] zaobišla ta nekonvencionalna ugroza, ali zato je bio "okrunjen" [[nuklearno oružje|nuklearnim eksplozijama]], proizvodom željno očekivanog izuma - nuklearne energije, koja se tada iskoristila protiv čovjeka. [[Zaljevski rat|Zaljevske ratove]] obilježio je golemi porast prisutnosti štetnih tvari i pojava kemijskog, radiološkog i biološkog podrijetla.
Osim toga, [[1990-te|devedesetih godina]] [[20. stoljeće|prošloga stoljeća]] svjedoci smo revolucije informacijsko-komunikacijske tehnologije. Nagli napredak informacijsko-komunikacijske tehnologije i njezina primjena u suvremenom ratovanju imali su pozitivan učinak - manji broj žrtava, kako vojnika tako i civila, a vjerujemo da će taj trend smanjivanja broja nedužnih žrtava će biti u porastu u narednim vojnim operacijama. Koliko se toga samo u posljednjih 50-tak godina promijenilo u načinu ratovanja zbog naglog razvoja raznih tehnologija.
Iako postoji uzrečica "povijest se ponavlja", ona nas i uči dasvaki je svaki događaj sam po sebi jedinstven, pa je teško predvidjeti što bi moglo karakterizirati buduće sukobe i ratove.
S obzirom na trend, očito se može pretpostaviti veća uporaba i širenje sredstava za masovno uništavanje, nekonvencionalnih ugroza, ali i ugroza koje nam prijete na [[molekula|molekularnoj]] razini.
'''Biotehnologija''' je [[znanost]] koja se strahovito razvila u posljednjih 10-tak godina i ima golemi utjecaj na ostale znanosti i tehnologije, ali i na globalnu [[Ekonomija|ekonomiju]] i industriju. Nije to više tehnologija koja služi samo za dobivanje [[Pivo|piva]] ili penicilinskih[[penicilin]]skih lijekova, već mnogo više od toga. Za vojne potrebe, dostignuća te znanstvene discipline najviše se rabe za potrebe [[Medicina|medicinske]] zaštite. No, sudeći po razvoju metoda i pronalascima, to će u bližoj budućnosti biti samo jedan dio u kojem će ta tehnologija biti prisutna.
 
Poznato nam je da velikuVeliku ulogu u istraživanjima i širenjima spoznaja od [[Kopno|zemlje]] prema [[More|moru]], zraku[[zrak]]u i svemiru[[svemir]]u imaju [[elektronika]] i [[informatika]].
Foto: Argonne National Laboratory
Identično tome, kao što te grane i djelatnosti imaju golemu ulogu u istraživanju (makro)prostora i u gospodarenju njime, tako i suvremena biotehnologija vlada jednim drugim prostorom - mikrokosmosom životnih struktura. Metode biotehnologije omogućuju izravan pristup u mikrokozmos samog bića - u [[organizam]], pojedine organe, strukture, [[Tkivo|tkiva]] i metaboličke puteve. I manipulaciju njime. Ako se te spoznaje uporabe na onome koji ratuje, može se smanjiti njegova učinkovitost, a dobiva se i precizna kontrola njegove učinkovitosti. I sve to samo djelovanjem na molekularnoj razini.
Prvi svjetski rat specifičan je zbog uporabe oko 120 000 tona (NATO izvor) "neposredno" izumljenih i sintetiziranih bojnih otrova i kemijskog oružja, dok je II. svjetski rat zaobišla ta nekonvencionalna ugroza, ali zato je bio "okrunjen" nuklearnim eksplozijama, proizvodom željno očekivanog izuma - nuklearne energije, koja se tada iskoristila protiv čovjeka. Zaljevske ratove obilježio je golemi porast prisutnosti štetnih tvari i pojava kemijskog, radiološkog i biološkog podrijetla.
Osim toga, devedesetih godina prošloga stoljeća svjedoci smo revolucije informacijsko-komunikacijske tehnologije. Nagli napredak informacijsko-komunikacijske tehnologije i njezina primjena u suvremenom ratovanju imali su pozitivan učinak - manji broj žrtava, kako vojnika tako i civila, a vjerujemo da će taj trend smanjivanja broja nedužnih žrtava biti u porastu u narednim vojnim operacijama. Koliko se toga samo u posljednjih 50-tak godina promijenilo u načinu ratovanja zbog naglog razvoja raznih tehnologija.
Iako postoji uzrečica "povijest se ponavlja", ona nas i uči da je svaki događaj sam po sebi jedinstven, pa je teško predvidjeti što bi moglo karakterizirati buduće sukobe i ratove.
S obzirom na trend, očito se može pretpostaviti veća uporaba i širenje sredstava za masovno uništavanje, nekonvencionalnih ugroza, ali i ugroza koje nam prijete na molekularnoj razini.
Biotehnologija je znanost koja se strahovito razvila u posljednjih 10-tak godina i ima golemi utjecaj na ostale znanosti i tehnologije, ali i na globalnu ekonomiju i industriju. Nije to više tehnologija koja služi samo za dobivanje piva ili penicilinskih lijekova, već mnogo više od toga. Za vojne potrebe, dostignuća te znanstvene discipline najviše se rabe za potrebe medicinske zaštite. No, sudeći po razvoju metoda i pronalascima, to će u bližoj budućnosti biti samo jedan dio u kojem će ta tehnologija biti prisutna.
 
[[Prusija|Pruski]] strateg Carl von Clausewitz rekao je jednom prilikom: "Rat. .. to je čin nasilja u kojem prisiljavamo našeg protivnika da ispuni naša htijenja". Njegov sljedbenik Wu Qiong nadodao je: "Koncepcijski gledano, oduzeti neprijatelju snagu kojom pruža otpor, realni je cilj ratovanja".
U prvom redu, vjerojatno smo svjesni toga daOvo je ovo era [[Genetika|genetičkog]] inženjerstva i biotehnologije. To potvrđuje i činjenica da od [[1990-te|90-ih]] godina na ovamo, više od polovice značajnih događaja ("Breakthroughs of Year") u području znanosti i tehnologije otpada na biotehnologiju i biomedicinu (po izvoru Science magazina). Ti pronalasci su velika vrijednost za svakodnevni život, ali i za vojne svrhe. Najznačajniji projekt iz tih područja je Human Genome Project (HGP).
''Human Genome Project'' (HGP) izveden je pomoću tehnika i metoda genetičkog inženjerstva i biotehnologije, a dobivene spoznaje o strukturi DNA i funkcioniranju prijenosa informacija na molekularnoj razini još više su potaknule razvoj biotehnologije. Tim projektom definiran je mikrokosmos živoga, ušlo se u područja više-manje svih razina u organizmu i stekla cjelokupna slika funkcioniranja živog svijeta. Otkrića genetičkih struktura, proučavanja odnosa: struktura - funkcija i odnosa: struktura - zdravlje, šire mogućnosti primjene biotehnologije na molekularnoj razini.
 
Foto: Argonne National Laboratory
Poznato nam je da veliku ulogu u istraživanjima i širenjima spoznaja od zemlje prema moru, zraku i svemiru imaju elektronika i informatika.
Identično tome, kao što te grane i djelatnosti imaju golemu ulogu u istraživanju (makro)prostora i u gospodarenju njime, tako i suvremena biotehnologija vlada jednim drugim prostorom - mikrokosmosom životnih struktura. Metode biotehnologije omogućuju izravan pristup u mikrokozmos samog bića - u organizam, pojedine organe, strukture, tkiva i metaboličke puteve. I manipulaciju njime. Ako se te spoznaje uporabe na onome koji ratuje, može se smanjiti njegova učinkovitost, a dobiva se i precizna kontrola njegove učinkovitosti. I sve to samo djelovanjem na molekularnoj razini.
Pruski strateg Carl von Clausewitz rekao je jednom prilikom: "Rat. .. to je čin nasilja u kojem prisiljavamo našeg protivnika da ispuni naša htijenja". Njegov sljedbenik Wu Qiong nadodao je: "Koncepcijski gledano, oduzeti neprijatelju snagu kojom pruža otpor, realni je cilj ratovanja".
Ako ovakve misli i teze povežemo s budućom mogućom uporabom biotehnologije u vojne svrhe, vidjet ćemo da se ciljevi ratovanja mogu ispuniti i na taj način. Kako?
U prvom redu, vjerojatno smo svjesni toga da je ovo era genetičkog inženjerstva i biotehnologije. To potvrđuje i činjenica da od 90-ih godina na ovamo, više od polovice značajnih događaja ("Breakthroughs of Year") u području znanosti i tehnologije otpada na biotehnologiju i biomedicinu (po izvoru Science magazina). Ti pronalasci su velika vrijednost za svakodnevni život, ali i za vojne svrhe. Najznačajniji projekt iz tih područja je Human Genome Project (HGP).
Human Genome Project (HGP) izveden je pomoću tehnika i metoda genetičkog inženjerstva i biotehnologije, a dobivene spoznaje o strukturi DNA i funkcioniranju prijenosa informacija na molekularnoj razini još više su potaknule razvoj biotehnologije. Tim projektom definiran je mikrokosmos živoga, ušlo se u područja više-manje svih razina u organizmu i stekla cjelokupna slika funkcioniranja živog svijeta. Otkrića genetičkih struktura, proučavanja odnosa: struktura - funkcija i odnosa: struktura - zdravlje, šire mogućnosti primjene biotehnologije na molekularnoj razini.
 
 
Foto: Argonne National Laboratory
U načelu, kada se spozna struktura i funkcija nekog živog sustava, tehnikama biotehnologije može se utjecati i na strukturu i na funkciju živoga sustava. To svakako stvara dobru podlogu za vojnu uporabu.
Bioinformatika prikuplja sva saznanja o genima i proteinima[[protein]]ima. Onaj tko bude imao više bioinformacija, imat će i premoć u razvoju i primjeni biotehnologije.
Mnoga otkrića molekularne biologije zanimljiva su i za vojne svrhe, kao npr.: DNA rekombinacija, modifikacija gena, kloniranje gena, ekspresija gena, markiranje gena, tehnologija matičnih stanica, manipulacija s kulturom tkiva, itd.
Za dobivanje "kompletne slike" o funkcioniranju genoma, potreban je širi pristup od pristupa genetike. U te svrhe razvila se genomika - aktivnost koja proučava fukcioniranje svih gena (genoma) u cjelini i pronalazi veze između gena i "cjelokupnog zdravlja i bolesti".