Stjepan Mihaljinec: razlika između inačica

[[File:Mihaljinec 1972.jpg|thumb|Mihaljinec, 1972]]<br />▼

[[Stjepan Mihaljinec]], hrvatski [[skladatelj]], [[aranžer]], [[dirigent]] i [[pijanist]] zabavne glazbe, rođen je u [[Zagreb]]u [[1. prosinca]] [[1935]]. Diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1963. s temom koja je nosila naslov "O pojmu, produkciji i reprodukciji tzv. [[zabavna glazba|zabavne muzike]]". Jedan je od pokretača osnivanja [[Festival kajkavske popevke|Festivala kajkavske popevke]] u Krapini (1966.), čiji je umjetnički direktor bio do 2005. godine. Od 1957. bio je urednik u programu i Muzičkoj proizvodnji [[Radio Zagreb]]a, a od 1981.-1990. urednik muzičkog programa. Od 1971.-1979. bio je predsjednik Saveza muzičkih udruženja Hrvatske, a 1983.-1984. predsjednik Društva hrvatskih skladatelja. Skladao je preko 300 zabavnih melodija od kojih su mnoge nagrađivane na festivalima u zemlji i inozemstvu (''Svitanje, Ako sada odeš, Zadnji fijaker, Proplakat će zora, Noćas ćemo zemlji k'o materi reći'' itd.). Skladao je veći broj pjesama za djecu, glazbu za televizijske serije te orkestraina djela, među kojima se posebno ističe Fantazija za klavir i orkestar (1971.). Autor je dva glazbenoscenska djela: Ja i moje drugo ja (1964.) i Ljubovnici (1981.). Kao pijanist i dirigent gostovao je u nizu europskih zemalja te u Americi, Kanadi, SSSR-u i Australiji, surađujući s mnogim našim istaknutim vokalnim solistima te s [[Josephine Baker]], [[Domenico Modugno|Domenicom Modugnom]], [[Sergio Endrigo|Sergiom Endrigom]], [[Johnny Logan|Johnny Loganom]] i drugima.<ref>[http://akademija-art.hr/glazba/210-glazba-u-2012-godini/7836-porin-za-ivotno-djelo-mio-kova-stjepan-mihaljinec-i-time Akademija ART] [[Siniša Škarica]]: Stjepan Mihaljinec</ref> Piše aranžmane za sve vrste orkestralnih sastava. Na festivalima zabavne glazbe primio je niz nagrada za skladbe i aranžmane, od kojih su najznačajnije: prva nagrada publike i žirija na festivalu u Splitu za skladbu Proplakat će zora (1971), prva nagrada publike na [[splitski festival|festivalu u Splitu]] za skladbu Noćas ćemo zemlji ko materi reći (1973), treća nagrada publike na [[Zagrebfest|festivalu Zagreb '63]]. i druga nagrada na [[festival Intervizije|festivalu Intervizije]] '63 za skladbu Ako sada odeš, nagrada žirija na prvom međunarodnom festivalu u Aleksandriji za skladbu Ljubav (1970.). Za svoj umjetnički rad primio je brojne nagrade i priznanja, a godine 2003. uvršten je u ediciju "2000 Outstanding Intellectuals of 21 st Century" međunarodnog biografskog centra u Cambridgeu. ▼