Hrvoje Vukčić Hrvatinić: razlika između inačica

[[Datoteka:Hrvoje Vukcic Hrvatinic.jpg|mini|desno|Hrvoje Vukčić Hrvatinić]]

[[Image:Bosnia around 1412.png|thumb|250px|Ozemlje nad kojim je gospodario Hrvoje Vukčić Hrvatinić u ranom 15. stoljeću]]

 

 

Nakon krunidbe u [[Zadar|Zadru]] za hrvatsko-ugarskoga kralja ([[1403]].), Ladislav Napuljski postavio je Hrvatinića za glavnog namjesnika u Ugarskoj, Hrvatskoj, Dalmaciji i Vrbaskoj banovini te ga imenovao hercegom splitskim, darovavši mu uz to otoke [[Brač]], [[Hvar]] i [[Korčula|Korčulu]]. Otada je Hrvoje nosio titulu ''herceg [[Split|Splita]], potkralj Dalmacije i Hrvatske, veliki ban Vrbaske banovine i knez Donjih kraja''. Kovao je vlastiti novac; »krstianin« Hval izradio je za nj [[Ćirilica|ćirilski]] iluminirani rukopis, poznat kao [[Hvalov zbornik]] (v. [[bosančica]]), a glagoljaš Butko prepisao —[[Hrvojev misal]]. Došavši u sukob s kraljem Ostojom, utjecao je na njegovo svrgavanje s prijestolja i izbor novog bosanskog kralja, Tvrtka II. Tvrtkovića ([[1404]].). U Bosni se potom pod vodstvom Hrvatinića i kralja Tvrtka II. stvorio pokret protiv Ugarske i kralja Sigismunda Luksemburgovca Nakon Sigismundove vojne intervencije ([[1408]].) i pokolja bosanske vojske kraj Dobora, Hrvoje je prešao na Sigismundovu stranu. Pritom je zadržao dotadašnje časti, upravu nad Splitom i naslov hercega te upravu nad mnogim gradovima, medu njima i [[Požega|Požegom]]. No ugarskom pobjedom u Bosni počela je stvarno slabjeti moć Hrvatinića, osobito nakon ponovnog izbora Ostoje za bosanskog kralja. Nakon mnogih sukoba Sigismund je oduzeo Hrvoju župu Sanu, otoke Brač, Hvar i Korčulu, a Split uzeo pod svoju zaštitu. Hrvoje je tada zatražio pomoć nezadovoljnih bosanskih velikaša i [[Otomansko Carstvo|Osmanlija]]. Ugarska vojska bila je poražena u Lašvi [[1415]]., što je otvorilo put osmanskomu prodoru u Bosnu, a sljedeće je godine Hrvoje umro.

 

== Vanjske poveznice ==