Šime Đodan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
m djela i wiki poveznice
Redak 12:
| suprug =
| položaj = 3. [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske|ministar obrane Republike Hrvatske]]
| zanimanje = ekonomist, političar
| fusnote =
| predsjednik1 =
Redak 26:
}}
 
'''Šime Đodan''' ([[27. prosincaRodaljice]] kod [[1927.Benkovac|Benkovca]], [[Rodaljice27. prosinca]] kod [[Benkovac|Benkovca1927.]] - [[Dubrovnik]], [[2. listopada]] [[2007]]., [[Dubrovnik]]), hrvatski političar i ekonomist.
 
==Mladost i naobrazba==
Šime Đodan je rođen u selu [[Rodaljice|Rodaljicama]] kod Benkovca od oca Jure Ninčevića Đodana, seoskog činovnika, i majke Marije (rođene Kamber). Za vrijeme okupacije prekida školovanje jer mu otac ne dopušta da primiprimiti svjedodžbu na [[talijanski|talijanskom]] jeziku.<ref>[http://www.pravo.hr/PE/onkp/sime_djodan Pravo.hr: Šime Đodan]</ref> Otac mu je poginuo u borbi protiv [[četnici|četnika]] kao partizan [[1944.]] godine. OdĐodan od [[1943.]] surađuje s [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|NOP]]-om, a [[1944.]] godine stupa u operativne jedinice NOV i POJ gdje ostaje do kraja rata. U ratu je više puta ranjavan. Vršio je dužnost zapovjednika voda i komesara čete. Rat provodi i na vojnoj obuci u [[Karlovac|Karlovcu]]. Godine [[1949.]] završio je vojno-političko učilište u Beogradu[[Beograd]]u, a [[1953.]] godine Višu vojnu akademiju topničkog smjera u [[Ćuprija|Ćupriji]]. Kao poručnik služio je u [[Jugoslavenska ratna mornarica|Jugoslavenskoj ratnoj mornarici]] od [[1944.]] do [[1956.]] te u međuvremenu polazio i završio više razrede gimnazije u Zagrebu[[Zagreb]]u i [[Banja Luka|Banjoj Luci]]. Napušta vojsku u činu [[poručnik]]a. Godine [[1960.]] diplomira na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu u Zagrebu]], a sljedeće je godine izabran za asistenta na Katedri za političku ekonomiju. Asistent postaje vrlo lako jer je imao odličnu pozadinu: sin poginulog borca, i sam partizan, član KPJ, odličan student, marljiv i ambiciozan. Za šest godina Đodan je izgradio zavidnu akademsku karijeru. Godine [[1961.]] predavao je političku ekonomiju na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Godine [[1962.]] dobio je stipendiju za poslijediplomski studij i studij makroekonomije u [[Haag]]u. Pravne znanosti doktorirao je [[1964.]], a ekonomske znanosti [[1965.]] godine na zagrebačkom [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu]]. Godine [[1967.]] postaje sveučilišni docent.
 
==Politička karijera==
Redak 41:
 
==Smrt==
Šime Đodan preminuo je [[2. listopada]] [[2007.]] godine u [[Dubrovnik]]u u 79. godini života, nakon duge bolesti.<ref>{{en icon}} [http://dalje.com/en-croatia/sime-djodan-dies/86294 Kratki životopis Šime Đodana]</ref> Pogreb seje održaobio [[5. listopada]] [[2007.]] godine također u Dubrovniku.
 
==Djela==
* ''Zakon vrijednosti i odnos tržišta i plana'', Zagreb, 1969.
* ''Ekonomska politika Jugoslavije'', Zagreb, 1970.
* ''Yugo tragedija'', Zagreb, 1990.
* ''Hrvatsko pitanje 1918-1990'', Zagreb, 1991.
* ''Agonija boljševizma'', Zagreb, 1991.
* ''Bosna i Hercegovina - hrvatska djedovina: kroz povijesna vrela'', Zagreb, 1994.
* ''Borba za Hrvatsku'', Zagreb, 1998.
* ''Crvena Hrvatska - Dubrovnik i Boka od Kotora'', 2003.
===Posmrtno===
* ''Raseljena Hrvatska: uzroci i posljedice'', Zagreb, 2008.<ref>[http://www.matis.hr/vijesti.php?id=1670 Hrvatska matica iseljenika: Vijesti HMI 13. lipnja 2008.: Raseljena Hrvatska - uzroci i posljedice.] Tekst: Vesna Kukavica, preuzeto 23. svibnja 2012.</ref>
==Izvori==
{{Izvori}}