Tiberijada: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot Dodaje: fy:Tiberias
Redak 16:
Nakon uništenja [[Jeruzalem]]a, Tiberijada je postala središte židovske kulture; postala je centar sudskog vijeća zvanog [[Sanherdin]], koje je tamo i ukinuto, te jedne poznate škole [[Talmud]]a. Tiberijada se, uz '''Jeruzalem''', '''Safed''' i [[Hebron]], smatra jednim od četiri sveta židovska grada. [[637]]. grad su osvojili [[Arapi]], ali su Židovi i nakon toga neko vrijeme nastavili biti većinsko stanovništvo. [[1100]]. Križari su osvojili grad te su ga iskoristili kao utvrdu. [[Saladin]] je [[1187]]. pobijedio Križare tako da su grad opet osvojili Arapi. [[1247]]. [[Baibar]] je uništio grad, koji je tek obnovljen osvajanjem [[Otomansko carstvo|Otomanskog carstva]] [[1517]]. godine. Potresi i ratovi su ostavili ožiljke na gradu u [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]].
 
Godine [[1561]]. [[Joseph Nasi]], židovski knez [[Venecija|venecijanske]] kneževine '''Arhipelagos''' koji je pobjegao iz [[Španjolska|Španjolske]] zbog straha od [[Španjolska inkvizicija|Španjolske inkvizicije]], dobio je Tiberijadu i sedam manjih sela u okolici od turskog sultana [[Sulejman I.|Sulejmana I]]. na svoje raspolaganje. Uz pomoć novca svoje tete '''Dona Gracia Nasi''' ponovno je osnovao gradske zidine. Današnji stari grad uz obalu jezera osnovan je [[1738]]. Sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] ponovno je počelo jače useljavanje Židova.
 
[[1940]]. Tiberijada je imala oko 12.000 stanovnika, od kojih su polovica bili Arapi, a polovica Židovi. [[1948]]. grad je pripao Izraelu a mnogi su Arapi napustili državu. Nakon osnutka hebrejske države, Tiberijada je imala status grada u razvoju.