Razlika između inačica stranice »Aralsko jezero«

Dodano 85 bajtova ,  prije 8 godina
manje jezične izmjene i neke poveznice
m (r2.7.2) (robot Mijenja: el:Λίμνη Αράλη)
(manje jezične izmjene i neke poveznice)
[[Datoteka:Aral map.png|mini|200px|lijevo|Aralsko jezero]]
 
Nekad četvrto svjetsko najveće kopneno jezero s površinom od 68,000 km², Aralsko jezero se smanjuje u golemoj količini od 60-ih godina 20. stoljeća, nakon što su rijeke [[Amu Darja]] i [[Sir Darja]], kao rijeke koje ga natapaju, postale dijelom melioracijskog projekta [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Do 2004. godine jezero se smanjilo 25% od početne površine, što je uvećalo [[salinitet]] za čak pet puta i uništilo većinu flore i faune u tom području. Do [[2007.]] godine jezero se smanjilo za još 10% od izvorne veličine, tako da se pretvorilo u tri manja, odvojena jezera, od kojih su dva previšenaprezasićena zasićena solisolju da bi u njima živjele [[Riba|ribe]]. Uz nekadanekad obećavajuću ribolovnu industriju koja je ubrzo propala, propali su i mnogi gradovi[[grad]]ovi i sela koja su bila na prijašnjoj granici jezera. Današnje područje oko jezera prepuno je tzv. „Groblja brodova“. Prekomjerno isušivanje također je utjecalo i na ekonomiju ostavljajući iza sebe nezaposlenost i glad mjesnog stanovništva.
 
68,000 km² (1960), 28,687 km² (1998), 17,160 km² (2004).
 
 
Aralsko jezero je također i zagađeno, od čegazagađenja većina padaotpada na testiranje [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]], industrijskih projekata, [[pesticidPesticidi|pesticida]]a i ostalog otpada bačenog u rijeke (otpadne vode iz gradova). Naleti vjetra ispunjeni solju koja je bila unutar jezera naštećuješteti zemlji u okoliciokolini čime je onemogućen razvoj bilo kakvog oblika biljnog pokrova – dovelo je do neplodnosti zemlje. Ono također naštećuješteti zdravlju lokalnogmjesnog stanovništva i pridonosi razvoju mnogih bolesti. Isušivanje jezera je nepovratno utjecalo na klimatske promjene pri čemu su ljeta vruća i suša, a zime hladnije i duže.
Isušivanje jezera se u svjetskim razmjerima opisuje ekološkom katastrofom. Veliki je trud uložen u Kazahstanu[[Kazahstan]]u da bi se zaustavilo isušivanje preostalog sjevernog dijela jezera, danas zvanim Mali Aral. Projekt brane iz [[2005.]] godine je uspješno povisio razinu vode jezera za dva metra. [[Salinitet]] se smanjio, pronađene su ribe u većem broju, a također je na nekim mjestima i moguć i ribolov. Spašavanje većeg jezera, Velikog Arala, u sjevernom dijelu, je upitno.
 
 
'''Kratka povijest '''
 
Godine [[1918. godine]] ruska je vlada odlučila preusmjeriti dvije rijeke, koje napajaju Aralsko jezero, Amu Dariju na jugu i Sir Dariju na sjeveru, na područje pustinje, kako bi u tom području uzgajali [[riža|rižu]], [[lubenica|lubenice]], [[žitarice]] i [[pamuk]]. To je bio dio sovjetskog plana da pamuk, zvan bijelo zlato, postane najveći izvozni proizvod. To se na kraju obistinilo i danas je Uzbekistan najveći izvoznik pamuka.
 
[[Datoteka:Aralsee.gif|mini|200px|lijevo|Smanjivanje kroztijekom godinegodina]]
[[Irigacijski kanal]]i usu se počeli masovno graditi 1940-ih. Mnogi kanali su bili loše izgrađeni što je dovelo do gubitka i propuštanjagubitaka vode. Najveći kanal u centralnojsredišnjoj Aziji, Quaraqum Kanal, je naime propuštao 30 do čak 75% vode. Danas je taj postotak smanjen na 12%.
 
Do [[1960.]] godine, otprilike od 20 do 60 kubnih kilometara vode je otjecalo u zemlju umjesto u jezero. To je dovelo do velikog gubitka vode i Aralsko jezero se počelo smanjivati u početku oko 20 cm godišnje, kasnije 50-60 cm, a pred kraj 80-90 cm godišnje.
cm godišnje.
 
 
'''Trenutna situacijastanje'''
Površina jezera se smanjila 60%, a volumno 80%. SaS četvrtog mjesta spao je na osmo po površini u svijetu. Količina vode koju je izgubio svela se na količinu vode koja bi u potpunosti presušila jezero Ontario i Erie. Količina saliniteta sas 10g/l popela sase na 45g/l. Ekosistem jezera i [[riječna delta|delta]] rijekâ gotovo je u potpunosti uništen zbog prevelikog saliniteta. Povučeno jazero ostavilo je za sobom veliko područje slane pustinje i područje visokog stupnja toksičnosti. Toksičnost je prouzročena kemikalijama koje vjetar raznosi po okolnom području. Zemlja oko jezera jaje jako zagađena. To utječe na zdravlje ljudi, a neke veće bolesti su rak i zatrovanje pluća (gotovo neizlječiva). Gradovi nekada na obali jezera danas se nalaze desetinama kilometara od današnje, postojeće obale. Grad [[Moynag]] u Uzbekistanu imao je vrlo razvijenu luku ssa 60.000 zaposlenih ribara, a danas taj grad leži kilometrima od obale. Tako danas mnogi brodovi leže u pustinjama. Jedina značajna ribarska industrija u regiji je tamo gdje su dovedene ribe iz [[Baltičko more|Baltičkog mora]].
 
[[Datoteka:Modis aral.jpg||mini|200px|desno|Smanjenje 052005./062006.]]
 
 
Postoje mnoga moguća rješenja koja su predložena proteklih godina. Većina ih se rangira po skupoći, a od mnogih izdvojena su neka:
- poboljšan irigacijski sustav kanala
- sadnja desaliniziranih biljaka
- naplata seljacima za korištenje vode
- sadnja alternativnog pamuka koji ima potrebu za manjom količinom vode (sadnja je u tom području golema)
- korištenje manje količine pesticida u zaštiti biljka pamuka
- preusmjeravanje rijeka [[Volga|Volge]], Obe[[Ob|Oba]] i Iritish. One bi vratile Aralsko Jezerojezero u početno stanje u razdoblju odtijekom 20-30 godina uz trošak od 30-50 milijardi dolara.
U siječnju [[1994.]] godine, [[Kazahstan]], [[Uzbekistan]], [[Turkmenistan]], [[Tadžikistan]] i [[Kirgistan]] su potpisale ugovor u kojem daju jamstvo da će izdvojiti 1% vlastitog dohotka za povratak jezera u prijašnje stanje. Do [[2006.]] godine [[Svjetska je banka]] je uložila u projekt za spašavenje sjevernog dijela Aralskog jezera, što se činilo beznadnim.
 
[[Kategorija:Jezera Azije]]