Vokalizacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{glasovne promjene}}
Vokalizacija (promjena ''l'' u ''o'') se vrši na kraju sloga i na kraju riječi.
 
'''Vokalizacija''' (ili '''promjena ''l'' u ''o'') se''' vrši se na kraju sloga i na kraju riječi[[riječ]]i.
Primjeri:
* u [[glagolski pridjev radni|glagolskom pridjevu radnim]] (aktiv): čitala - čital - čitao
* u [[nominativ]]u i [[akuzativ]]u jednine [[imenice|imenica]] muškog i ženskog roda: anđeo - anđela, kotao - kotla, posao - posla ...
* u [[pridjev]]u muškog roda: mio - mila, nagao - nagla, topao - topla
* u [[genitiv]]u imenica koje završavaju na ''-lac'': mislilac - mislioca, nosilac - nosioca ...
* u tvorbi riječi: seliti - selba - seoba
 
..
 
 
==Primjeri vokalizacije==
== Glasovne promjene ==
 
* [[nepostojano a]]
 
* [[jotacija]]
<br>
* [[palatalizacija]]
Vokalizacija se provodi u sljedećim primjerima:
* [[sibilarizacija]]
 
* [[jednačenje po mjestu tvorbe]]
 
* [[jednačenje po zvučnosti]]
* u [[Glagolski pridjevi#Glagolski pridjev radni|glagolskom pridjevu radnom]]
: ''čita'''l'''a - čita'''l''' - čita'''o'''''
 
 
* u [[nominativ]]u i [[akuzativ]]u jednine [[imenice|imenica]] muškog i ženskog roda: anđeo - anđela, kotao - kotla, posao - posla ...
: ''anđe'''o''' - anđe'''l'''a, kota'''o''' - kot'''l'''a, posa'''o''' - pos'''l'''a''
 
 
* u [[pridjevi|pridjevu]] muškog roda
: ''mi'''o''' - mi'''l'''a, naga'''o''' - nag'''l'''a, topa'''o''' - top'''l'''a''
 
 
* u [[genitiv]]u imenica koje završavaju na ''-lac'': mislilac - mislioca, nosilac - nosioca ...
: ''misli'''l'''ac - misli'''o'''ca, nosi'''l'''ac - nosi'''o'''ca''
 
 
* ispred [[sufiks]]a ''-ba''
:''se'''l'''iti - se'''l'''ba - se'''o'''ba''
 
 
 
==Odstupanja od vokalizacije==
 
<br>
Vokalizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:
 
 
* kod [[umanjenica]] sa sufiksom ''-ce''
:''djelo - dje'''l'''ce, ogledalo - ogleda'''l'''ce''
 
 
* kod [[imenica]] i [[pridjevi|pridjeva]] u kojima je ''l'' na kraju dugoga sloga:
: ''bo'''l'''nica, sta'''l'''no, sto'''l'''njak, zna'''l'''ci, a'''l'''ka, go'''l''', sto'''l''', vo'''l''', so'''l''', Mi'''l'''ka, Je'''l'''ka''
 
 
* u nekim imenicama u kojima je ''l'' na kraju kratkoga sloga:
:''mo'''l'''ba, ža'''l'''ba''
 
 
 
==Dvostrukosti kod vokalizacije==
 
<br>
Postoje dublete u sljedećim primjerima:
 
 
* kod nekih [[imenica]] sa sufiksom ''-ce''
: ''čelo - če'''l'''ce i če'''o'''ce, selo - se'''l'''ce i se'''o'''ce''
 
 
* kod nekih imenica nastalih od izvedenica [[glagol]]a ''dijeliti'' (prefiksalnih izvedenica)
: ''dijel - dio, odjel - odio, predjel - predio, razdjel - razdio''
 
 
* kod nekih [[pridjevi|pridjeva]] na ''-ski''
: ''anđe'''l'''ski - anđe'''o'''ski, se'''l'''ski - se'''o'''ski''
 
 
----
 
[[Kategorija: Glasovne promjene]]