Sibilarizacija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
{{glasovne promjene}}
Sibilarizacija je glasovna promjena u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] gdje se [[suglasnik|suglasnici]] ''k'', ''g'', i ''h'' u nekim oblicima ispred ''i'' mijenjaju u ''c'', ''z'', i ''s''.
 
'''Sibilarizacija''' je glasovna promjena u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] gdje se [[suglasnik|suglasnici]] ''k'', ''g'', i ''h'' u nekim oblicima ispred ''i'' mijenjaju u ''c'', ''z'', i ''s''.
Sibilarizacija se događa:
 
* u [[dativ]]u i [[lokativ]]u jednine [[imenice|imenica]] ženskog roda: majka - majci; jaruga - jaruzi; snaha - snasi
 
* u [[nominativ]]u i [[vokativ]]u množine imenica muškog roda: junak - junaci
==Primjeri sibilarizacije==
* u dativu, lokativu i [[instrumental]]u množine imenica muškog roda: junacima
 
* u [[imperativ]]u: peci, teci, lezi ...
<br>
* u nesvršenih glagla: dignuti - dizati, uzdahnuti - uzdisati
Sibilarizacija se provodi u sljedećim primjerima:
 
 
* u [[dativ]]a i [[lokativ]]u jednine [[imenice|imenica]] ženskog roda
: ''maj'''k'''a - maj'''c'''i; jaru'''g'''a - jaru'''z'''i; sna'''h'''a - sna'''s'''i, no'''g'''a - no'''z'''i, ru'''k'''a - ru'''c'''i''
 
 
* u [[nominativ]]u i [[vokativ]]u množine imenica muškog roda
: ''juna'''k''' - juna'''c'''i, krča'''g''' - krča'''z'''i, vu'''k''' - vu'''c'''i, propu'''h''' - propu'''s'''i''
 
 
* u dativu, lokativu i [[instrumental]]u množine imenica muškog roda:
: ''juna'''c'''ima, krča'''z'''ima''
 
 
* u [[imperativ]]u
: ''pe'''c'''i, te'''c'''i, le'''z'''i, stri'''z'''i''
 
 
* u nesvršenih [[glagol]]a prema svršenima
: ''di'''g'''nuti - di'''z'''ati, uzda'''h'''nuti - uzdi'''s'''ati''
 
 
 
==Odstupanja od sibilarizacije==
 
<br>
Sibilarizacija se ne provodi u sljedećim primjerima:
 
 
U [[nominativ]]u [[imenica]] muškoga roda:
 
* jednosložne [[posuđenice]]
:''Bas'''k''' - Bas'''k'''i, bron'''h''' - bron'''h'''i, er'''g''' - er'''g'''i''
 
* množinski [[Onomastika#Toponomastika|toponimi]]
:''Če'''h'''i, Nova'''k'''i'' (<strike>Če'''s'''i, Nova'''c'''i</strike>)
 
* kod nekih prezimena koja nisu istovjetna s apelativima (općim imenicama) standardnog jezika
: ''Debelja'''k'''i, Pice'''k'''i''
 
* [[Onomastika#Antroponomastika|osobna i životinjska imena]] s dva suglasnika isped nastavka
: ''Sreć'''k'''o - Sreć'''k'''i, Zelen'''k'''o - Zelen'''k'''i''
 
* imenice s [[nepostojano a|nepostojanim ''a'']] u završetku ''-cak''
: ''natuca'''k''' - natuc'''k'''i''
 
 
U [[dativ]]u i [[lokativ]]u imenica muškog roda ženske sklonidbe:
 
* kod [[odmilice|odmilica]] ili hipokoristika
: ''ba'''k'''a - ba'''k'''in, se'''k'''a - se'''k'''in, bra'''c'''o - bra'''c'''in, ze'''k'''o - ze'''k'''i, stri'''k'''o - stri'''k'''i''
 
* kod riječi s jednosuglasničkim završetkom osnove
: ''de'''k'''a - de'''k'''i, ku'''k'''a - ku'''k'''i, kole'''g'''a - kole'''g'''i, pje'''g'''a - pje'''g'''i, zali'''h'''a - zali'''h'''i''
 
* kod [[Onomastika#Antroponomastika|imena i prezimena]]
: ''Jel'''k'''a - Jel'''k'''i, Lu'''k'''a - Lu'''k'''i, Jadran'''k'''a - Jadran'''k'''i''
 
* kod imenica sa završetkom ''-cka, -čka, -ćka, -ska, -tka, -zga''
: ''koc'''k'''a - koc'''k'''i, toč'''k'''a - toč'''k'''i, prać'''k'''a - prać'''k'''i, pljus'''k'''a - pljus'''k'''i, pat'''k'''a - pat'''k'''i, maz'''g'''a - maz'''g'''i''
 
* kod nekih zemljopisnih imena
: ''Kr'''k'''a - Kr'''k'''i, Karta'''g'''a - Karta'''g'''i''
 
* kod imenica sa sufiksom ''-ka'' kojima osnova završava [[sonant]]om
: ''intelektual'''k'''a - intelektual'''k'''i, kajkav'''k'''a - kajkav'''k'''i, srednjoškol'''k'''a - srednjoškol'''k'''i''
 
 
 
==Dvostrukosti kod sibilarizacije==
 
<br>
Dublete kod sibilarizacije:
 
 
* u [[nominativ]]u množine nekih [[tuđice|tuđica]] muškoga roda
: ''flamin'''g'''o - flamin'''z'''i - flamin'''g'''i''
 
 
* u nominativu množine prezimena čiji je izraz istovjetan s nekom općom [[imenice|imenicom]] muškoga roda
: ''Be'''g''' - Be'''g'''i - Be'''z'''i, Du'''h''' - Du'''h'''i - Du'''s'''i''
 
 
* u nominativu množine imenica s [[nepostojano a|nepostojanim a]] u završetku ''-čak, -ćak, -đak'' muškoga roda
: ''mača'''k''' - mač'''k'''i - mač'''c'''i, opleća'''k''' - opleć'''k'''i - opleć'''c'''i, omeđa'''k''' - omeć'''k'''i - omeć'''c'''i''
 
 
* u [[dativ]]u i [[lokativ]]u nekih zemljopisnih imena ženskoga roda s jednosuglasničkim završetkom osnove
: ''Li'''k'''a - Li'''c'''i - Li'''k'''i''
 
 
* u dativu i lokativu nekih zemljopisnih imena na ''-ska, -ška''
: ''Aljas'''k'''a - Aljas'''k'''i - Aljas'''c'''i, Gradiš'''k'''a - Gradiš'''k'''i - Gradiš'''c'''i''
 
 
* u dativu i lokativu nekih imenica sa završecima ''-ska, -tka, vka''
: ''gus'''k'''a - gus'''k'''i - gus'''c'''i, bit'''k'''a - bit'''k'''i - bit'''c'''i, trav'''k'''a - trav'''c'''i - trav'''k'''i''
 
 
 
==Vanjske poveznice==
 
* [http://stitch.blog.hr/arhiva-2005-04.2.html#252554 Odstupanja od sibilarizacije - detaljnije]
 
== Odstupanja od sibilarizacije ==
* U dativu i lokativu vlastitih imenica na ''-ka'' koje označavaju vlastita imena:
''Milka - Milki'', ''Branka - Branki'' i dr.
* Kada riječ gubi osnovno značenje:
''baka - baki'', ''seka - seki'', ''točka - točki'', ''tvrtka - tvrtki'' i dr.
 
== Glasovne promjene ==
* [[nepostojano a]]
* [[jotacija]]
* [[palatalizacija]]
* [[jednačenje po mjestu tvorbe]]
* [[jednačenje po zvučnosti]]
* [[vokalizacija]]
----
 
[[Kategorija: Glasovne promjene]]