Franjevci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: pl:I Zakon franciszkański |
|||
Redak 63:
U 16. stoljeću se područje provincije Bosne Srebrene širi s Turskim osvajanjima, pa obuhvaća i [[Slavonija|Slavoniju]], [[Srijem]], [[Banat]] i južnu [[Ugarska|Ugarsku]] (do [[Budim|Budima]]). Tako franjevci igraju veliku ulogu u osnivanju grada [[Subotica|Subotice]] <ref name="Franjevci u Subotici">[http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=3&pid=4420 Radio Subotica] Franjevački red u temeljima Grada Subotice, 27. studenog 2009., pristupljeno 30. studenog 2009.</ref>.
U 18. stoljeću, dolazi do [[Franjevačka provincija Presvetog Otkupitelja|osamostaljivanja dalmatinskih samostana]], a potom se [[1757]]. izdvajaju i prekosavski samostani, te se [[1758]]. godine ustanovljava područje Bosne Srebrene koje odgovara granicama Bosne i Hercegovine, a [[1847.]] se ustanovljava i zasebna [[hercegovačka provincija]]. Iz tog razdoblja datira prva medicinska knjiga na hrvatskom jeziku, koju je napisao fra [[Luka Vladimirović]].<ref name="DVSŠ">Pripremili D.V. i S.Š.. Fra Luka Vladmirović i Neretva. Prvi neretvanski intelektualac europskog formata. [[Hrvatsko slovo]], str. 16.-17., petak, 2. studenoga 2007. </ref>
Franjevci svjetovnog reda su otvorili prve škole u [[Bač]]u, [[Sombor]]u, [[Baja|Baji]] i [[Subotica|Subotici]]. Gimnazije u Subotici i Somboru su otvorili franjevci i vodili ih nekoliko desetljeća. U 21. st. su franjevci ostali bez župa u Subotici i Somboru, a u Somboru su ostali i bez samostana kojeg su nekad imali <ref name="Franjevci u Subotici"> </ref>.
| |||