Hrvatska građanska i seljačka zaštita: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
{| class="infobox vcard" style="float: right; clear: right; width: 315px; border-spacing: 2px; text-align: left; font-size: 90%;"
|-
! class="fn org" colspan="2" style="background-color: #B0C4DE; text-align: center; vertical-align: middle;" | Hrvatska građanska zaštita<br>Hrvatska seljačka zaštita
|-
| colspan="2" style="text-align: center; font-size: 90%; border-bottom: 1px solid #aaa; line-height: 1.5em;" | [[File:Zastita znacka.jpg|200px]]<br/>Značka na kapi pripadnika Hrvatske seljačke zaštite
|-
! style="padding-right: 1em;" | Služba
| [[1936.]] - [[1941.]]
|-
! style="padding-right: 1em;" | Privrženost
| [[File:HSS logo.png|23px|link=]] [[Hrvatska seljačka stranka]]
|-
! style="padding-right: 1em;" | Grana
| [[Paravojna postrojba|Paravojne zaštitarske stranačke postrojbe]]
|-
! style="padding-right: 1em;" | Sudjelovanje
| [[Travanjski rat]]
|-
! style="padding-right: 1em;" | Jačina
| 200.000 (maksimum)
|-
! style="padding-right: 1em;" | Koračnica
| Mačekova koračnica<br/>[[Datoteka:Mačekova koračnica.ogg]]
|-
! colspan="2" style="background-color: #B0C4DE; text-align: center; vertical-align: middle;" {{!}} Zapovjednici
|-
! style="padding-right: 1em;" | Poznati zapovjednici
| Đuro Kemfelj<br>Zvonko Kovačević
|}
[[Datoteka:Zastita1.jpg|mini|desno|300px|članovi Hrvatske seljačke zaštite na postrojavanju]]
'''Hrvatska građanska zaštita''' i '''Hrvatska seljačka zaštita''' bile su poluvojne, a kasnije i vojne formacije [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] od [[1936.]] do [[1941.]]<ref name="ivan"/> Zvane su i '''Mačekova zaštita''' (po tadašnjem predsjedniku HSS-a, [[Vlatko Maček|Vladku Mačeku]]).<ref name="ivan"/> Glavni cilj im je bio zaštita hrvatskog stanovništva od [[Žandarmerija|žandarskog]] nasilja.<ref name="ivan"/><ref name="sabrina"/> Trebala je poslužiti i kao zametak buduće hrvatske vojske.<ref name="ivan">Košutić, Ivan, NZ MH, Hrvatsko domobranstvo u Drugom svjetskom ratu, Zagreb, 1992., ISBN 86-401-0260-0, str. 42.</ref>
== Nastanak ==
Tijekom travnja i svibnja [[1932.]] došlo je do pojedinačnih izgreda u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (okršaji seljaka i žandara, napadi na žandarske stanice, [[Velebitski ustanak]]). HSS je osuđivao ustaške terorističke akcije navodeći da je moguće "izboriti hrvatska prava bez posezanja za nasiljem i silom". No, kako su se pojačavale suprotnosti između Pavelića i Mačeka za utjecaj među Hrvatima, i Maček je posegnuo za mogućom upotrebom sile. To je podrazumijevalo i osnivanje vlastitih poluvojnih snaga. Takve su namjere postojale već nakon atentata na hrvatskoga intelektualca [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]] do kojega je došlo [[1931.]] godine, kao i nakon pokušaja atentata na [[Mile Budak|Milu Budaka]] tijekom [[1932.]] godine. Tako su tijekom [[1932.]] i [[1933.]] Mačekovi ljudi u nekoliko općina osnovali ilegalne borbene organizacije koje su bile prethodnice Seljačke zaštite.<ref name="sabrina"/> Vodstvo HSS-a u Zagrebu je u proljeće [[1935.]] uspostavilo neke ilegalne organizacije. Iako je HSZ službeno osnovan tek [[1936.]], već tijekom [[1934.]] i [[1935.]] u većim hrvatskim gradovima osnovane su postrojbe za samoobranu, vjerne Mačeku.<ref name="sabrina"/>
| |||