stanovništvo = 10.964.020<ref>[http://www.statistics.gr/gr_tables/S1101_SAP_09_TB_DC_01_01_Y.pdf Popis iz 2001. godine]</ref> |
godina_popisa = 2004 |
gustoća_stanovništva = 81 |
neovisnost = Od [[Osmansko carstvo|Osmanskog Carstva]] <br> [[25. ožujka]] [[1821.]]|
BDP_PKM_godina = 2006. |
BDP_PKM = 261.018 milijardi $ |
BDP_PKM_rang = 37. |
BDP_PKM_per_capita = 23,518 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 30. |
valuta = [[euro]] '''<sup>1)</sup>'''<br> |
stoti_dio_valute = 100 centa |
vremenska_zona = +2 <br> [[UTC]] +3 ljeti |
himna = [[Imnos pros tin Eleftherian]] |
internetski_nastavak = .gr |
pozivni_broj = +30 |
komentar = <sup>1)</sup> Do [[2001.]] [[grčka drahma]] |
moto = Ελευθερία ή Θάνατος (grčki: "sloboda ili smrt")
}}
'''Grčka''' (grčki Ελλάδα Helada) službeni naziv Helenska Republika<ref>[http://hgd.mvpei.hr/gospodarski_prikaz/grcka/3/ hgd.mvpei.hr]-Hrvatska gospodarska diplomacija</ref>, je [[država]] u jugoistočnoj [[Europa|Europi]]. Nalazi se na obali [[Egejsko more|Egejskog mora]], [[Jonsko more|Jonskog mora]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]]. Graniči s [[Albanija|Albanijom]], [[Makedonija|Makedonijom]], [[Bugarska|Bugarskom]] i [[Turska|Turskom]]. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1.288 km, a dužina obale joj je 13.676 km.
==Stanovništvo==
Najveća gustoća naseljenosti je oko [[Atena (grad)|Atene]] i njene luke [[Pirej|Pireja]], a najmanja u [[Epir]]u, [[Trakija|Trakiji]] i središnjoj Grčkoj.
Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima.
Etnička pripadnost:
* [[Grci]] 98%
* ostali 2%
==Zemljopis==
Grčka je pretežno planinska zemlja (oko 80% teritorija je brdsko-planinski prostor).
[[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] oskudijevaju [[voda|vodom]], kratkog su toka i niti jedna nije plovna. Najveća im je vrijednost u tome što su prirodni pravac povezivanja unutrašnjosti s morem.
[[Šume]] pokrivaju samo 15% ukupne površine, a zbog čestih suša prevladava nisko tvrdolisno grmlje.
Od kulturnih biljaka uzgajaju se [[maslina]], [[smokva]], [[agrumi]] i [[vinova loza]].
===Obala===
Kao što je već spomenuto, Grčka ima veoma razvedenu obalu
Najvažnija turistička regija Grčke je Atička regija. Radi se o prostoru Atike s glavnim gradom Grčke Atenom te područjem [[Korintski kanal|Korintskog kanala]], a sa sjeverozapada se uzdiže visoka planina [[Parnas]] - "planina pjesnika i vila" po grčkoj mitologiji - koja je [[1953.]] godine proglašena [[Nacionalni park|nacionalnim parkom]]. Neki od veoma zanimljivih lokaliteta su [[Termopil|Termopilski klanac]] (mjesto herojskog stradavanja [[Sparta]]naca), ostaci starogrčkog proročišta Dom s Apolonovim hramom, velikom pozornicom i muzejem, ostaci zidova grada [[Antička Teba (Grčka)|Tebe]] i mnogi drugi. Sjevernije od Atene nalazi se čuveno bojno polje Maraton (bitka Atenjana i [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanaca]] 492. pr. Kr.). Zapadno od Atene nalazi se čuveni manastir Dafni iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]] s bizantskim mozaicima. S jugozapadne strane je u Atiku uvučen [[Falnski zaljev]] gdje je čitav niz manjih turističkih mjesta. To je kupališno-rekreativna zona gdje su izgrađeni mnogi [[hotel]]i, kockarnice, [[restoran]]i i druga zabavišta i sportski tereni. [[Plaža|Plaže]] su pjeskovite i dobro uređene, a privlačnosti još doprinosi i postojanje ostataka Posejdonova hrama (5. st. pr. Kr.) kod malog mjesta [[Sunion]].
==Povijest==
{{glavni|Povijest Grčke}}
Grčka je jedna je od najstarijih država na svijetu s neobičnom i bogatom poviješću. Naseljena od [[prapovijest]]i, bila je plodno tlo za razvoj mnogih kultura od kojih se ističu: [[Minojska kultura]] (oko 3000. pr. Kr.), [[Mikenska kultura]] (oko 1900. pr. Kr.) i naposljetku Helenske kulture koja je prerasla u antičku kulturu ([[Stara Grčka]]) koja je utjecala na razvitak i Europe i Bliskog Istoka. Razlikujemo tri razdoblja stare Grčke: Arhajsko, Klasično i Helenističko razdoblje. God. 146. pr. Kr. [[Rimska Republika]] osvaja grčke zemlje i započinje tzv. ''rimsko razdoblje'', koje traje do 6. st. kada rimsku vlast zamjenjuje [[Bizantsko Carstvo]]. God. [[1460.]] Grčka postaje dio [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (do [[1821.]]). Nakon [[Grčki rat za neovisnost|Grčkog rata za neovisnost]], [[1829.]] god. Grčka postaje kraljevstvo pod jakom zaštitom zapadnoeuropskih sila i kao takvo opstaje do danas.
==Turizam==
Turistički najposjećenija je svakako [[Atena (grad)|Atena]], iznad koje se nalazi brdo [[Akropolis]] gdje se nalazi Partenonov hram koji je ukrasio [[Fidija]] (najznačajniji kipar [[Stara Grčka|Stare Grčke]]). Tu se još nalaze kip božice [[Atena (mitologija)|Atene]], hramovi Erehiton, Propileja i Apteros Nike. U samom gradu nalazi se [[Dioniz]]ijevo kazalište i [[Olimpijski stadion]] (izgrađen u novije doba na mjestu antičkog).
Otok [[Kreta]] je planinsko krško područje. Na otoku se nalaze ruševine Malije iz 3000. pr. Kr. i ostaci Minosove palače u Knosu (iz vremena egejske kulture), zidine u Iraklionu (iz doba vladavine Venecije), minareti (ostaci turske dominacije), i drugo. Regionalno središte i glavna luka je Iraklion.
Otok Krf je najšumovitiji i najzeleniji otok Grčke. Osim turističkog otok ima i veliko vojno-strateško značenje.
==Gospodarstvo==
Gotovo polovica stanovnika Grčke živi od [[poljoprivreda|poljoprivrede]].
U kotlinama i dolinama rijeka uzgajaju se [[žitarice]], [[duhan]] (među najvećim proizvođačima u [[svijet]]u), [[Maslina|masline]], [[vinova loza]], [[sezam]], [[mak]], [[riža]], [[pamuk]] (najveći proizvođač u Europi), [[povrće]] i [[voće]]. Grčka ima vrlo razvedenu obalu te povoljne biološke uvjete koji omogućuju razvoj obalnog i pučinskog [[ribolov]]a, ali zbog potreba [[Turizam|turizma]] [[Ribe|riba]] se uvozi. Još je razvijeno i [[spužvarstvo]].
Najznačajnije su aluminijska i kemijska industrija, a veoma značajna je i tradicionalna sitna prerađivačka industrija obrtničko-manufakturnog tipa.
==Promet==
{{glavni|Promet Grčke}}
Razvoju [[cesta|cestovne]] i [[željeznica|željezničke]] mreže u Grčkoj ne pogoduje konfiguracija tla; prometnice su dobro razvijene duž obale, no manjkave su u unutrašnjosti.
Glavna cestovna os, proširena i osuvremenjena u posljednjim desetljećima izgradnjom novih supercesta, polazi od Patrasa prema Ateni uz obalu [[Peloponez]]a. Glavna zračna luka je u Ateni, a međunarodne zračne luke se nalaze i u Solunu, na Krfu i u Kavali. Gusta mreža zračnih linija povezuje ih s većim otocima.
U periodu [[1882.]] - [[1883.]] probijen je [[Korintski kanal]] koji presijeca Peloponesku prevlaku i spaja [[Jonsko more]] s [[Egejsko more|Egejskim]]. Iz atenske luke Pireja na sve strane polaze trajekti, pomorstvo je vrlo razvijeno.
Po državnom uređenju je parlamentarna [[republika]] ([[monarhija]] je odbijena na referendumu [[8. prosinca]] [[1974.]]).
Glavni joj je grad [[Atena (grad)|Atena]].
==Vanjske poveznice==
* [http://www.presidency.gr/ Predsjednik Helenske Republike]
* [http://www.primeminister.gr/index.php?option=com_content&task=view&id=4762&Itemid=89 Premijer Helenske Republike]
* [http://www.parliament.gr/ Parlament Helenske Republike]
* [http://www.gnto.gr/?langID=1 Grčka nacionalna turistička organizacija] (ovo je adresa početne stranice na [[Grčki jezik|grčkom jeziku]]; u gornjem desnom uglu se može odabrati prikaz stranice na nekom drugom jeziku)
